Rusi dolaze!



Još dok nam je država počivala na Tadićeva četiri stuba, često sam se, onako u dokolici, pitao – ko su nama Srbima zaista prijatelji?

U politici, prijatelja nema, to je jasno, i osim interesa ništa drugo ne figurira u međudržavnim odnošajima, ali, opet?



Eto, pun fejsbuk objava o Putinu, kao objavio rat Americi, Rusija ponovo supersila, sad ćemo im naplatiti za Kosovo, kad se medved probudio i slične nebuloze.

U stvarnosti, od Rusa smo dobili samo jedan klozet, pa i on papreno naplaćen!



Ima neke simbolike u tome – Rusima plaćamo da nam opravljaju prugu, jednu tu jedinu koju imamo, a oni su zauzvrat dužni da pomognu obnovu neke škole na teritoriji na kojoj rade.

I rešili da pomognu „Zmaju“.

I lepo je to, samo što su odlučili da počnu od klozeta.

Istog onog zbog koga se Vučić drao ministrima i rešio da obnavlja škole po Srbiji.

Zna Vučić, a znaju i Rusi, gde je najveći problem: u klozetu!

To kad rešimo, možemo se posvetiti i belosvetskoj politici.

Osim komunizma, koji smo dobili na vrhovima kozačkih bajoneta, evo nam prvog dara od braće Rusa u poslednjih sedamdeset godina.

Ništa, ama ništa i nikad, ama nikad nam iz Azije, od braće, nije stiglo ni ovako, a kamoli na dar.

Čak i ona prehrana koja je oko sredine pedesetih spasla srpski narod izumiranja od gladi nije se zvala Staljinova, nego Trumanova jaja.

Sa druge strane, ispada da smo od EU dobili, preko jednog drugog ili trećeg programa, što pa preko ambasada ili sllično, preko milijardu dolara donacija samo na jugu Srbije.

U Vranju, najmanje pola od toga u poslednjih šesnaest godina.

A od Rusa klozet, i to svečano otvoren.

Ali, Rusi su nam braća, tu dileme nema, dok je mrski zapad srbomrzački, zločinački i ko zna kakav još.

Pa, vi braćo Vranjanci vidite ko je nama Srbima danas prijatelj, ko nam je to oduvek bio i na koga možemo računati i ubuduće.

Ono, nije zgooreg znati da se kalitetom klozeta meri kvalitet života u Srbiji.

Klozet je naša sudbina, dok doteramo do WC-a nećemo znati kvake na zapadu da otvaramo.

Ali, mi volimo Ruse.

I ne mora da pomažu – bratstvo cenu nema.

Kao što ni NIS nije imao cenu, onomad.

Ne mogu da kažem, i meni je nekako simpatičan onaj Putin.

Dok mu gledam njegove fotke po fejsu, stalno mi odzvanja narodna poezija po glavi: „Rani sina, te šalji u vojsku“…

Kao svakad.

Za nečije nepoznate babe zdravlje.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar