Aleksandra Tošić Arsić: Nije lako biti sudija



Aleksandra Tošić Arsić je diplomirala pravo 2000. godine. Pripravnički staž odradila u Okružnom sudu od 2001-2004. Godine 2004. položila prvosudni ispit i primljena u stalni radni odnos u Okružnom sudu u Vranju na radnom mestu sudijski saradnik. Posle dve godine, napredovala u zvanje višeg sudijskog saradnika. Krajem 2009, tokom opšteg reizbora sudija, izabrana za sudiju Osnovnog suda u Vranju i stupila na sudijsku funkciju 2010. Od 2013. godine je portparolka, a 2015. bila je predsednik Krivičnog odeljenja Osnovnog suda.



U intervju objavljenom u štampanom izdanju Vranjskih objašnjava sa kakvim se problemima suočavaju sudije.

Laička javnost ima mnogo predrasuda o krivičnom postupku, mešaju se uloge i radnje policije, tužilaštva i suda, a po pravilu je na kraju za ishod postupka, ma kome on smetao, kriv sud.



– Taj deo javnost ima iskrivljenu percepciju o tome da u jednom postupku sve radi sud i da sve zavisi od suda. A bez tužbe privatnog tužioca ili optužbe javnog tužioca, nema suđenja. Dešava se da predmet i ne dođe do suda, a da je neko za ishod postupka pred nekim drugim organom već okrivio nas. Obično kažu, „oslobodio ga je sud“.

Postoje li konkretni primeri gde su sudu, da tako kažemo, „vezane ruke“?

– Recimo, kod krivičnog dela „nasilje u porodici“, postoje privilegovani svedoci. Reč je o srodnicima koji mogu da se koriste svojim pravom da svedoče protiv nasilnika iz porodice ili ne.

I, šta se tu dešava?

– Dešava se da onaj ko je oštećen izvršenjem krivičnog dela podnese krivičnu prijavu, da privilegovani svedoci budu saslušani pred tužilaštvom, a kada tužilaštvo podnese optužbu, oni nakon početka suđenja odluče da se koriste svojim pravom da ne svedoče.

Kakve posledice to izaziva?

– Izjave date u istrazi moraju da se izdvoje iz predmeta i ne koriste se kao dokaz na sudu, a vrlo često nema drugih dokaza osim tih. Sud nema drugi izlaz, neko da oslobodi okrivljenog. I opet smo mi „krivi“. Kao da sud može da donese osuđujuću presudu bez dokaza.

Uslovljeni ste i „kvalitetom“ optužnog akta nadležnog tužilaštva?

– Taj akt mora da bude jasan, da ima sve elemente bića krivičnog dela koje se stavlja na teret okrivljenom.

Kompletan intervju pročitajte u štampanom izdanju Vranjskih.

 

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar