Vino kao lek



Vino je piće koje se dobija ceđenjem i previranjem soka grožđa. Muljanjem grožđa dobija se šira-slatko vino, a kada se ono prepusti vrenju dobija se pravo vino. Pored vode, u vinu je prisutno oko 200 različitih sastojaka kao što su: alokohol, vitamini B grupe, organske kiseline (jabučna i vinska), nerafinisani šećer, zatim taniini, pektini koji su nosioci boje i mirisa vina.

Naučnici su utvrdili da polifenoli i sastojci oprog ukusa-tanini koji se nalaze u jabukama, grožđu kao i njihovim sokovima, naročito u vinu i čaju imaju antivirusna svojstva. Posebno dejstvo imaju crveno i crno vino. Naučno je dokazano, da vino ubija i bakterije, kao i da povećava nivo dobrog holesterola, isto tako tanini vina umanjuju toksičnu moć etil alkohola, pa se lakše podnosi alkohol iz vina. Ukoliko se koristi u umerenim količinama (1 čaša dnevno) vino zajedno sa želudačnom kiselinom delujue preventivno prema raznim bolestima želuca i creva. Poboljšava se funkcionisanje organa za disanje, srce i krvotok. Vino je dobra zaštita od bronhitisa, upale pluća, gripa i prehlade. Preporučuje se osobama sa niskim krvnim pritiskom jer ubrzava puls i povećava količinu krvi u mozgu.



Zahvaljujući magnezijumu koje vino sadrži u većim količinama ono deluje smirujuće. U slučaju velikog zamora čašom crnog vina obezbediće se glukoza, galaktoza, fruktoza i manoza, koje pomaže glukozi da lakše prođe kroz zaštitnu barijeru mozga.

Bela vina se služe uz topla predjela, lakša jela i bela mesa (pileće, ribu, plodove mora). Uz jaka crna mesa (juneće, svinjsko, divljač) služe se crvena vina, koja se piju kada dostignu sobnu temperaturu.



Kada se vino kuva, napitak kod prehlada uz dodatak meda ili šećera i karanfilića, alkohol iz njega isparava ali aroma ostaje. Ukoliko se vino dodaje nekom jelu radi arome onda se dodaje na kraju kuvanja.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar