Disanje ne može da dosadi



LORD, PA MILOŠ: Početak izviđačke priče u svetu vezuje se za 1907. godinu, kada je engleski general Ser Lord Baden Pauel, 1. avgusta, poveo prvu grupu od 20 dečaka na osrtvo Braunzi i napravio prvi izviđački kamp. Iskustva iz Burskog rata sa mladim dečacima i njihovoj ulozi u spašavanju jedinice kojom je komandovao, Ser je opisao u svojoj knjizi „Izviđaštvo za dečake“ koja je vrlo brzo postala bestseler i prevedena na skoro sve svetske jezike, te postala “Biblija” izviđačkog pokreta. 
Bile su potrebne u to vreme samo četiri godine da ideje izviđaštva stignu u tadašnju Kraljevinu Srbiju. Tada je armijski pukovnik, stomatolog, Miloš Dj. Popović, 1911. godine preveo Pauelovu knjigu, dopunio je srpski bojama, čime započinje stvaranje prvih izvidničkih četa. Među prvih pet u Kraljevini, bila je i četa iz Vranja. Zato, sa ponosom možemo da kažemo da je Vranje jedan od retkih gradova u Srbiji koji baštini celovekovnu tradiciju izviđaštva. 
Organizacija je od tada prolazila kroz uspone i padove, ali se do današnjih dana održala i zadržala osnovnu ideju pokreta: stvaranje mladih lidera i ovladavanje životnim veštinama kroz neformalno obrazovanje.



BRAĆA RIBAR: Od 1977. godine, kao učenik OŠ “Jovan Jovanović Zmaj” priključujem se izviđačima tadašnjeg Odreda “Braća Ribar”, koji 1995. godine, menja ime u Odred izviđača “Zavičaj 1093”, koje sa ponosom nosi i danas. Imao sam tu ludu sreću da sam izviđačke veštine učio od najboljih.
Kada imaš dobre mentore, stalne aktivnosti i zainteresovane vršnjake, uspeh ne može da izostane. Već 1983. godine, postajem “izviđač partizan” i dobijam to najveće pojedinačno izviđačko priznanje za savladan program. 
Tokom 90-ih godina prošlog veka život me odvlači u neku drugu stranu, ali ne prestaje moja podrška Odredu. 
Nakon smrti osnivača i jedinog starešine, pokojnog nastavnika francuskog, Momčila Djorđevća Moce, na molbu starijih članova preuzimam starešinstvo nad Odredom i do danas istrajavam u borbi da svake godine izvedemo novu generaciju izviđača. 
Sada je karakteristično da imamo više članova u Beogradu, Nišu i Novom Sadu nego u Vranju. Bilo kako bilo, odred je 12 godina uzastopno proglašavan za “Odred orlova” što je najviše priznanje koje se može dobiti za rezultate u toku jedne izviđačke godine. 

IMA NAS SVUDA: Ono što je karakteristično za naš odred je to da smo prvi inkluzivni Odred na Balkanu koji radi sa osobama sa paraplegijom i koji je široj društvenoj zajednici dokazao da i osobe koje se kreću uz pomć invalidskih kolica, mogu biti punopravni članovi izviđačke ekipe i učestvovati na izviđačkim igrama. 
Uz to prvi smo odred koji je započeo projektno finansiranje, tako da je iza nas, u poslednjih 12 godina, preko 60 projekata. Skoro da nema Ministarstva ili domaćeg i stranog donator sa kojim nismo uradili makar jedan projekat.
Uz sve to sa ponosom ističemo da su naši članovi već uveliko ostvarene ličnsti kako u sportu, tako u nauci i društvu uopšte. Imamo desetak svetskih i evropskih sportskih šampiona, sportske trenere i sudije, reprezentativce, svetske prvake u naučnim olimpijadama, a sve to kao proizvod neformalnog obrazovanja i učenja, po čemu smo prepoznatljivi. 



TUŽNA MORAVA: Vrhunac naših aktivnosti svakako je prošlogodišnja Regata “Tužna Morava”, koja je zatalasala srpsku javnost, te je proglašena za jednu od najboljih EKO akcija u 2016. godini, zbog čega se ponosimo priznanjem “ZELENI LIST” koje su nam je dodelili Radio Beograd 2 i Pokret gorana Vojvodine. Ekipi od 12 iskusnih članova našeg Odreda pošlo je za rukom da po prvi put u istoriji oplovi čitav tok Južne Morave od njenog formiranja kod Bujanovca do spajanja sa Zapadnom Moravom ispred Varvarina, u ukupnoj dužini od 232 km. Tokom ovog poduhvata sačinjena je obimna dokumentacija o stanju vodotoka, kritičnim tačkama opasnim za izlivanje reke, o ugrožavanju materijalnih dobara i ljudskih života, stanju priobalja, flore i faune, koji su u obliku izveštaja prosleđeni Ministarsvima odbrane, policije i poljoprivrede, zatim JP “Srbijavode” i na adrese 16 gradskih i opštinskih uprava kroz koje Južna Morava prolazi. 
Kao nastavak projekta, tokom marta i aprila ove godine, potpisali smo Memorandum o zaštiti Južne Morave sa lokalnim samoupravama i institucijama sa područja 34 grada i opština u njenom slivu, čime smo stvorili uslove da se razgovara na temu velikog evropskog projekta za revitalizaciju njenog vodotoka, koji po svojim karakteristikama u svom gornjem toku nimalo ne zaostaje za Drinom. Zato pozivamo sve zainteresovane na jedan rafting spust od Vranja do Leskovca kako bi se sami uveriuli u ovu priču. 

KRUNA: Trenutno u Odredu intenzivno radimo na izradi franšize izviđačke organizacije u Srbiji, na njenoj standardzaciji i inplementaciji u obrazovni sistem, čime bi smo za sva vremena rešili sadašnji gorući problem članstva, a mladim generacijama dali šansu da kroz praktično vežbanje provere sva formalno stečena znanja u školama. 
Očekujemo da će kruna ovih aktivnosti biti usvajanje Zakona o izvidništvu čime bi i država dala svoj sud o neminovnosti postojanja jedne ovakve organizacije koja u svetu ima preko 35 miliona članova. 
Da podsetim da su naši članovi imali priliku da kroz izviđatvo obiđu sve zemlje Balkana ali i da učestvuju na svetskim izviđačkim okupljanjima u Engleskoj i Japanu. Sada se intenzivno spremaju da 2019. godine, budu učesnici sledećeg Džemborija u Sjedinjenim američkim državama.

PROFIL: 
Jovan Kocevski, rođen je u Vranju 1966. godine. Na Pedagoškoj akademiji “Ivo Andrić” uVranju završio je dva smera i stikao zvanje nastavnika razredne nastave i vaspitača, a kao student prve generacije Učiteljskog fakulteta na dokvalifikaciji i zvanje profesor razredne nastave. Čitav život se bavi volonterskim radom. Učesnik je 20 radnih akcija, a do sada je izgradio skoro 40-to godišnju izviđačku karijeru. Takođe je dugogodišnji sekretar Kinološkog društva “ŠVRĆA” u Vranju i odgajivač. Bavio se raznim poslovima tako da za sebe kaže da je promenio sedam zanimanja, odlazeći na sledeće kada je sa predhodnim dotakao zenit. 
Od pre osam godina, iako nepopravljivi Vranjanac, sa porodicom živi i radi u Novom Sadu, gde radi na kalemljenju “vranjskog” izviđačkog pelcera. Punih 30 godina je u braku sa školskom drugaricom iz klupe, Danicom, sa kojom ima dva sina, sada već zrele i ostvarene osobe.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar