Bolje nego u kafani



 



ZLONAMERNE PRIČE

„Ponavljam, o ishrani bolesnika hoću i moram da razgovaram, mada mislim da je to već stara tema koja je završena, apsolvirana, a  neko je hteo da to bude senzacija“, dodaje sagovornik i podseća da su ovih dana „nekakvi portali objavili nekakve fotografije, nekakvih poslužavnika sa hranom“, koja nije njihova.



On to odgovorno tvrdi, a one koji u to ne veruju poziva da provere. On, međutim, misli da je senzacionalizam u jednom trenutku doveo u pitanje snabdevanje hranom.

Na pitanje zašto takva „zlonamerna“ priča u javnosti nije „prošla“, dobijamo prilično ubedljiv odgovor.

„Nije prošla jer je sada stvorena društvena klima u kojoj apsolutno dobro funkcioniše davno uspostavljeni četvorougao koga čine Vlada Srbije sa ministarstvom zdravlja – inače osnivačem ZC, zatim Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO) sa Filijalom u Vranju, grad Vranje sa pratećim službama i Zdravstveni centar sa menadžmentom. U tom četvorouglu je, svidelo se to nekima ili ne, uspostavljena izuzetno dobra saradnja po svim linijama i nivoima, iz razloga što smo svi na istom zadatku. Svi ti subjekti su time opravdali svoju društvenu funkciju. A, koliko juče, to nije bilo tako, zbog čega je i došlo do smene u vrhu Zdravstvenog centra“, nastavlja Dragan Veličković.

No, da se vratimo problemu ishrane, s obzirom na događaj da je jedan od dobavljača namirnica, pre mesec raskinuo ugovor sa ZC.

„Zatražili smo od Agencije za javne nabavke da nam dozvoli da uđemo u program javne nabavke po hitnom i skraćenom pregovaračkom postupku neposrednom pogodbom, slično kao na pijaci, sa dobavljačima koji su se javili u zakonskom roku“, objašnjava direktor.

On dodaje da su na toj pogodbi prošli „Bioprodukt“ d.o.o. iz Vranja koji nas je snabdevao paletom zamrznutih proizvoda, a sada su učestvovali ponudom za paletu proizvoda široke potrošnje. Zatim „Mesokombinat“ iz Leskovca koji je prošao sa junećim i svinjskim mesom i jajima. Novi učesnici su vranjski „7. jul“ i mlekara „Veličković“ iz Surdulice, koja je ponudila najbolje uslove za mleko i mlečne proizvode.

„ To dalje znači da se obroci za sve pacijente redovno pripremaju, po važećoj nomenklaturi i programu ishrane, po recepturi, poštujući vrste bolesti, odnosno karakter odeljenja, i da se dele se u tačno određeno vreme“, tvrdi direktor Veličković.

Sagovornika podsećamo da smo u javnosti, pre skoro mesec dana, imali neke druge informacije, koje se ne poklapaju sa ovim podacima. Zato ga pitamo šta je istina? Usledio je osmeh, a potom i objašnjenje.

„U magacinu smo imali potrebne zalihe artikala, tako da mi nijednog dana nismo prekidali taj proces. Jedino što nekih 15-ak dana u magacinu nismo imali to je mleko, koje se, zbog kratkog roka upotrebe, nabavlja u manjim količinama, ali smo imali dovoljno kačkavalja i drugih mlečnih proizvoda“, kaže i dodaje da su u ZC svim zaposlenima ukinuti obroci koje su dobijali u dnevnoj smeni, a koji im inače nisu pripadali.

ANEKS UGOVORA

 I taj čin je pomogao da se premosti ono kritično vreme, dok nije raspisan tender.

Inače, vranjska Bolnica ima 610 kreveta. Od tog broja kapaciteti su uvek popunjeni sa oko 75 do 80 odsto. To znači 350 do 420 bolesnika, svakoga dana, za doručak, ručak i večeru jedu hranu koja im se priprema, a to je od 1.000 do 1.2000 obroka. Govoreći o tome sagovornik iznosi još jedan značajan detalj.

„Dakle, hrana se uredno dobavlja, a sve fakture od 1. januara ove godine, uredno  plaćaju, jer mi na mesečnom nivou imamo 1.570.000 dinara namenjenih za ishranu bolesnika. Iz te sume ćemo sukcesivno izvršavati obaveze i prema firmi

Blueberry d.o.o iz Trgovišta, koja je sa nama raskinula ugovor, a čije  je potraživanje najveće“ .

Ovoj lepezi problema direktor Zdravstvenog centra dodaje jedan koji, kako kaže, najbolje ocrtava ukupnu atmosferu u društvu, a posebno odnose koji su vladali u vranjskom zdravstvu.

„Slučaj se dogodio prošle godine, pre nego što sam ja preuzeo dužnost vd direktora. Negde u oktobru, samo dva meseca posle završenog tendera, potpisan je aneks ugovora sa svim firmama koje Zdravstveni centar snabdevaju hranom. Tada su određenim proizvodima tim aneksom povećane cene. Nekima dva odsto, nekima pet, drugima 10 odsto, a nekima, verovali ili ne 100  pa i 1.000 odsto“, zaključuje dr Dragan Veličković v.d. direktor Zdravstvenog centra u Vranju.

 

DUG 1,1 MILIJARDA

Kada smo već kod duga, pitamo direktora da se zadržimo na ovom problemu i da se pozabavimo njegovom strukturom. Dobijamo podatak da ZC dobavljačima duguje oko milijardu i 100 miliona dinara, odnosno 10 miliona evra. Od tog iznosa preko 75 odsto otpada na lekove i sanitetski materijal. Najviše, oko 35 miliona dinara, duguje se firmi Feniks farm, zatim Farmalifu 25 pa Farmapromu oko 15 miliona itd. Veličković podseća da su to dugovi napravljeni pre 3. novembra, kada je on postavljen za direktora. No, tu se priča sa finansijskim obavezama ne završava.

„Dugujemo zatim Naftnoj industriji Srbije (NIS), Elektroprivredi Srbije, Telenoru…mada nisu naivni ni dugovi lokalnim javim preduzećima, Komradu, Vodovodu, Novom domu…Pri tom želim da istaknem njihovu društveno odgovornu funkciju jer prema našim dugovima oni imaju puno razumevanje“, objašnjava direktor.

Ovoj lepezi problema treba dodati da je ZC trenutno u blokadi 63 miliona dinara. Blokirale su ga razne sudske presude zbog neizmirenih dugovanja prema dobavljačima i zbog obaveza prema svojim radnicima.

„Mi sada donekle uspevamo da ta sudska potraživanja smanjimo, tako što na prvom ročištu, tamo gde je situacija jasna, gde je suprotna strana u pravu, priznajemo optužni zahtev kako bismo izbegli dodatne troškove veštačenja, advokata i dr. To ranija rukovodstva evidentno nisu radila, čime su lopticu problema prebacivali u vreme koje će tek doći“, žali se sagovornik.

 

 

KOJI SU NAČELNICI PODNELI OSTAVKE

 „Da, troje njih su pre četiri meseca podneli ostavke, ali ja ne vidim zašto je to vama u novinama toliko interesantno, kada u Zdravstvenom centru imamo oko 60 načelnika odeljenja i službi. Evo, ostavke je podneo bračni par Parezanović. Najpre je to učinila dr Zorica na Dečjem odeljenju, a popodne istoga dana je to učinio i njen suprug dr Miroslav na Odeljenju patologije, kaže Veličković.

Na novinarsko pitanje zašto, usledio je odgovor.

„Njih niko nije terao i niko ih nije jurio da to učine. Oni se jednostavno nisu snašli u ovim promenama i novoj organizaciji“, bio je jasan direktor Zdravstvenog centra.

Treći načelnik koji je podneo ostavku je dr Staniše Stanojev iz Bolničke laboratorije.          Veličković kaže da čovek ima izvesne zdravstvene probleme pa je procenio da je najbolje da mesto načelnika prepusti drugome.

Nismo se složili da je sa dr Stanojevim taj spisak zaključen, pa smo ga pitali da li je tačna informacija da je ostavku podnela i dr Milena Antić, načelnica Prijemno trijažnog odeljenja.

„Ne! Ta vam informacija nije tačna. Zašto bi ostavku podnela dr Antić, kada na njenom odeljenju apsolutno nema problema i kada sve funkcioniše u najboljem redu“, odgovorio je dr Dragan Veličković.                                                                                                                                                                                  

 

PLENIDBA NOVCA IZ KASE

Direktor Veličković predočava  jedan nov, istina manje poznat načinom naplate dugovanja sa kojim su se susreli u Zdravstvenom centru..

„Pre petnaestak dana smo se susreli sa nama do sada nepoznatom pojavom – plenidbom novca iz kase Zdravstvenog centra od strane sudskih izvršitelja, ali sa rešenjima suda. Mi smo prvi pokušaj plenidbe novca sprečili, jednostavno smo bili zatečeni i nismo dozvolili takvu provalu dok se ne upoznamo sa tim novim načinom „naplate“ dugovanja. Ali, izvršitelji nisu naivni, oni dobro znaju šta rade, pa su sutradan došli u pratnji policije i jednostavno nam naložili otvaranje kase. Toga dana su nam zaplenili 85.000 dinara, istina uz potvrdu. Istom „metodologijom“, koja je apsolutno po zakonu, prošle nedelje nam je, po istom osnovu, iz kase uzeto 250.000 dinara, pre nego smo ih uplatili na žiro račun.

Inače, to je naš novac iz dnevnog pazara, jer mi imamo i prihodnu stavku u poslovanju. Ta sredstva su od pregleda, lekarskih uverenja…jer mi mesečno po tom osnovu prihodujemo oko 3,5 miliona dinara, odnosno oko 40 miliona godišnje“, kaže sagovornik i priznaje da je takva akcija sudskih izvršitelja u interesu zadovoljenja pravde i opšteg reda u državi.

 

 

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar