Liberalizacija heroina



 



Između dva gutljaja kafe nabraja njihova imena- neki su umrli, neki su po zatvorima, a neki se povukli u civilstvo i krckaju ušteđevinu u zavičaju ili uživaju u nekretninama koje su kupili po Evropi.

– Ovi što ih policija hvata na autoputu, sa nešto marihuane ili heroina, su sitni, soleri, nije to pos’o – objašnjava.



I on je nekada bio „u poslu“ i sa nostalgijom se seća devedesetih kada je držao apartman u jednom od najboljih budimpeštanskih hotela. I tako godinu dana, sve dok slučajno, u taksiju, nije čuo da je u toku velika policijska akcija na rasturanju velikog narko kartela. Samo je kazao taksisti da ga vozi do granice, a kući na jug došao je sa onim što mu se zateklo u džepu:

– Sreća pa sam kući ranije po malo donosio pare. A u hotelu mi je ostalo oko sto hiljada maraka. Ipak, najviše mi je žao odela. Nikad takva neću da imam više – smeje se kiselo.

KOSOVO I MAKEDONIJA

Prošlomesečna zaplena preko pet kilograma heroina, koje je policija pronašla kod dvoje mladih Vranjanaca, kao da potvrđuje tezu našeg sagovornika sa početka teksta po kojoj posao sa drogom, pre svega marihuanom i heroinom, rade i Srbi i Albanci. Ali, iako količina od pet kilograma deluje zapanjujuće – uostalom ovo je najveća pojedinačna zaplena u Vranju do sada – videće se dalje u tekstu iz tvrdnji upućenih sagovornika da se ovde zapravo radi o promilima u odnosu na ono što kroz ovaj kraj prođe iz pravca Kosova i Makedonije.

Opet, i pored aksioma da „heroinsko bratstvo“ ne poznaje veru ni naciju, a da ni lova ne smrdi niti ima ličnu kartu, analizirajući policijske izveštaje jasno je uočljivo da se gotovo svi uhapšeni u vezi sa drogom prezivaju na „ić“ a mesto prebivališta im je severnije od Bujanovca i Preševa.

Međutim, naši sagovornici se slažu da se radi o sitnim dilerima, dok pravi vlasnici svoju robu uopšte i ne vide i ne dodirnu.

Stevan Dojčinović, urednik portala Krik, novinar koji se istraživački bavi i trgovinom narkoticima, kaže kako lično sumnja da na jugu Srbije ima dominantno velikog dilera droge:

– Mislim da se tržište heroina potpuno liberalizovalo i da ga švercuju desetine manjih grupa – kaže Dojčinović.

Naš sagovornik je autor knjige o Darku Šariću, koji je optužen za šverc kokaina iz Južne Amerike, a nama je ovaj slučaj posebno zanimljiv jer je sa Šarićem optužen i Vranjanac Boban Stojilković Djura, o čemu su Vranjske pisale u nekoliko navrata. Podsetimo, Boban Stojiljković je bio osuđen na jedanaest godina zatvora za šverc kokaina i nedozvoljeno nošenje oružja – našli su mu pištolj u automobilu na benzinskoj pumpi „Europetrol“ u Vranju. Apelacioni sud je poništio presudu Šariću, računajući i Stojiljkovića. Sada će se njemu opet suditi sa ostalim članovima grupe pred Višim sudom.

Međutim, Dojčinović upozorava da jasno treba razgraničiti šverc kokaina i heroina:

– Ekipe koje rade kokain su potpuno druga oblast, i tu su na delu ozbiljni mafijaški ratovi. Heroin i marihuana su druga priča – kaže Dojčinović.

Sagovornik Albanac sa juga Srbije objašnjava da je Albanija glavni distributivni centar marihuane. Tamo, kaže on, postoje čitave plantaže i laboratorije:

– Kosovo i Srbija su samo tranzitna područja. Međutim, među većim dilerima više nema Albanaca – ponavlja on.

Ovu tvrdnju potkrepljuje i pisanje portala Sputnjik koji navodi da se 75 odsto svetskog tržišta narkoticima nalazi u rukama albanske mafije. Albanski kanal „Njuz 24“ objavio je, istražujući ilegalnu proizvodnju droge u Albaniji, da u toj državi postoje dva tajna aerodroma, sa kojih se marihuana prevozi do Italije.

Dejan Ansastasijević, novinar nedeljnika Vreme koji se godinama bavi ovom temom kaže da su putevi heroina uhodani godinama unazad i da ne vidi razlog zbog koga bi se promenili u budućnosti:

– Glavno čvorište je Turska, odakle jedan krak vodi i ka nama, preko Bugarske i Makedonije, pa zatim na Kosovo i Preševsku dolinu, odnosno jug Srbije. Ova maršruta je svima zgodna i zato neće da se menja – objašnjava Anastasijević.

Prema njegovim rečima, zgodno je zato jer Kosovo ima granice ali i probleme sa pravnom državom, dok Preševska dolina odgovara zbog geografskog položaja i autoputa, a tu su blizu i Sandžak i granica sa Bosnom. On dodaje da su dvoje mladih Vranjanaca samo sitni dileri u poslu:

-To su male količine. Velike isporuke idu šleperima, na tone, a vlasnici uopšte i ne vide robu – kaže sagovornik Vranjskih.

MALI PAKETI

I u ovom poslu važi da svako ima odgovornost nad određenom teritorijom, a Anastasijević podseća da je devedesetih i Državna bezbednost bila uključena u šverc heroina, zbog čega nikada niko nije odgovarao:

– Preševska dolina je tranzitno područje, a mislim da su priče o Velikom Trnovcu i albanskim bosovima predimenzionirane. Šema za šverc heroina odavno je uhodana. Iz Avganistana on stiže u Tursku, odakle jedan krak ide ka Rusiji, a drugi, takozvana „Balkanska ruta“, preko Bugarske i Makedonije dolazi na jug Srbije i na Kosovo. Ovde se opet račva pa jedan deo heroina ide u Grčku a odatle u Albaniju i dalje u Italiju. Sa juga Srbije, opet, isporuke idu u dva pravca: jedan prema Hrvatskoj za Ausriju, Švajcarsku, Italiju, a drugi ka Mađarskoj pa dalje za Nemačku i skandinavske zemlje – jasan je Anastasijević.

On dodaje da se ta droga usput, pa tako i u Vranju, deli na manje pakete namenjene korisnicima i sitnim dilerima na lokalu.

On napominje da su veliki transporti heroina potpuno bezbedni. Radi se, kaže on, o uhodanim kanalima, a kad policija nekog uhapsi s drogom, na delu je čisto praktična stvar:

– Kad dugo nema zaplene, onda se postavlja pitanje šta se dešava: ili roba ne ide, ili neko ne radi svoj posao. Onda se nađe neki jadnik u finansijskim nedaćama, obećaju mu se lepe pare samo da prenese jedan paketić, ovaj pristane, dođe policija i zaplena se gromoglasno objavi. A za to vreme veliki transporti nesmetano prolaze.

 

 

VIŠE NARKOMANA NEGO DILERA

Naš albanski sagovornik  iznosi i jedan zanimljiv detalj, čiju autentičnost  nam je potvrdilo još nekoliko albanskih sagovornika:

– Sada u Velikom Trnovcu ima više narkomana nego dilera. Bar neko iz kuće čije je član dilovao ranije drogu, sada je narkoman. A Albanci veruju u boga i misle da je to osveta, božja osveta, jer ne možeš da truješ tuđu decu nekažnjeno.

 

 

IGOR ŽIVKOVIĆ, NAČELNIK PU VRANjE

– Geografski položaj Policijske uprave Vranje na čijoj teritoriji se nalaze granični prelazi prema Makedoniji i Bugarskoj i zajedničke tačke prelaza ZTP Depce i ZTP Končulj prema AP KiM,  zatim najveći tranzitni put – Koridor 10, koji se ukršta sa više državnih i strategijskih puteva, pogoduje distribuciji narkotika. Policijska uprava u Vranju u saradnji sa Reginonalnim centrima granične policije prema dvema susednim državama preduzima niz mera i radnji na otkrivanju droge kako na graničnim prelazima, tako i u gradu Vranju i svim opštinama Pčinjskog okruga i presecanju krijumčarskih kanala.

17. oktobar 2016.

Vranjska policija, u saradnji sa zajedničkim snagama Vojske Srbije i policije, pronašla je 2 kilograma „supstance nalik na marihuanu“ u putničkom vozilu „dačija sandero“, vranjskih registarskih oznaka, saopštila je Policijska uprava (PU) Vranje.

17. oktobar 2016.

Carinici su u vreme vikenda na graničnom prelazu Preševo, na ulazu u zemlju, u saradnji sa policijom, sprečili pokušaj krijumčarenja preko tri i po kilograma marihuane.

Droga je bila sakrivena u fabričkim šupljinama zadnjeg branika automobila austrijskih registarskih oznaka, kojim su putovali supružnici albanske nacionalnosti, državljani Austrije, saopštila je Uprava carina

19. oktobar 2016.

Vranjska policija privela je V. M. (1983) i M. D. (1987) iz Vranja zbog postojanja osnova sumnje da je V. M. izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, a M. D. neovlašćeno držanje opojnih droga.

Policija je pronašla materiju za koju se sumnja da je marihuana, i to u Vranju, u vozilu marke „krajsler“ vranjskih registarskih oznaka.

31. oktobar 2016.

Carinici su za vikend, na ulaznoj strani graničnog prelaza Preševo, sprečili pokušaj krijumčarenja skoro 16 kilograma marihuane u TNG boci jednog „mercedesa“, saopštila je Uprava carina.

Droga je otkrivena kada su carinici za detaljan pregled izdvojili „mercedes“ skopskih registarskih oznaka kojim je upravljao četrdesetogodišnji makedonski državljanin albanske nacionalnosti koji se uputio u Nemačku.

7. novembar 2016.

Protiv P.D. (1993) i S.S. (1993), te još jednog neimenovanog dvadesettrogodišnjeg muškarca iz Vranja, vranjska policija donela je rešenje o zadržavanju do 48 sati zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje i promet opojnih droga.

Pretresom stana i drugih  prostorija P. D. pronađeno je 550 grama, a kod dvadesettrogodišnjeg muškarca manja količina materije za koju se sumnja da je marihuana – kaže se u policijskom saopštenju.

27. novembra 2016.

 Kod Miloša I. (1991) i njegove devojke Danijele I. (1984) iz Vranja, pronađeno je i zaplenjeno nešto manje od pet kilograma supstance za koju se osnovano sumnja da je heroin.

13. decembar 2016.

Ministarstvo unutrašnjih poslova u Vranju zaplenilo je više od dva kilograma i 400 grama materije za koju se sumnja da je marihuana.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar