Biblioteka u biblioteci



 



Neknjiževna građa

Planom i programom rada Narodne biblioteke“Bora Stanković“, davnih 70-tih godina, pristupilo se  organizovanju, formiranju Zavičajnog odeljenja.



Ustanovljuje se vranjska manifestacija „Borina nedelja“, kasnijih godina „Borini pozorišni dani“, „Karanfil devojče“ u Vranjskoj banji, „Dani Vranja“ … Sve se promoviše  reklamnim plakatima, fotografijama, programima, pozivnicama.Taj propagandni materijal takođe pripada građi zavičajnog fonda.

U Zavičajnom odeljenju Biblioteke pohranjeno je je gotovo 3000 knjiga, monografskih publikacija više stotina separata, zbornika, i Vranjskih glasnika, čiji je izdavač Narodni muzej u Vranju. Tu su i kompleti Vranjskih novina i Slobodne reči,  koja više ne izlazi, fotokopije predratnih  Vranjskih novina, veliki broj primeraka fabričkih listovi koji su štampani sedamdesetih i osamdesetih, primerci „Kuće Stil“ publikacije čiji je izdavač bila kompanija  „Simpo“

Jedan deo monografskih publikacija čine dela znamenitih Vranjanaca iz devetnaestog i dvadesetog veka. Reč je o ljudima koji su vrlo  obrazovani i čija su dela izuzetno značajna, tako da su pravi predstavnici svoga zavičaja. Školovali su se  pretežno u inostranstvu, na uglednim  i prestižnim evropskim i svetskim univerzitetima kao što su  Sorbona, Hale, Oksford, Kembridž , gde su doktorirali, na jezicima tih zemalja.  Po povratku, u Vranje, bili su prosvetitelji i osnivači  Građanske kasine a samim tim posrednici i osnivači   kulturnih institucija među kojima je  i Biblioteka:

NAJVEĆA INSPIRACIJA

-Od znamenitih Vranjanaca, čija se dela nalaze u našem zavičajnom fondu posebno se izdvajaju Dr Jovan Hadživasiljević ( doktor filozofskih nauka, književnik, istoričar, antropogeograf, etnolog, diplomata, ), dr Justin Popović naš najnaznačajniji teolog,  Dr Djorđe Tasić, doktor pravnih nauka, najveći poznavalac teorije prava, Milan Vlajinac, veliki poznavalac agronomije koji je osnovao je katedru Poljoprivrednogfakulteta u  Beogradu. Spomenuću i Vuku Pop – Mladenovu, i njene kratke priče o Vranju, Hadži Todora Dimitrijevića i njegove Vranjske poslovice, doktora Dragoljuba Mihajlovća, velikog humanistu, borca protivu tuberkuloze i osnivača Antitubekuloznog odeljenja, velike stvaraoce iz porodice Stajić- priča naša sagovornica.

Od aktuelnih pisaca i pesnika Vranja,okolnih gradova i sela, koji pripadaju zavičajnom fondu su dr Momčilo Zlatanović,  dr Jovan Janjić, Miroslav – Cera Mihailović, Sunčica Denić, Čedomir Minić, dr Vukašin Antić.

-Nije slučajno što  zastupam mišljenje  da je Vranje kao grad moja najveća inspiracija – završava Mirjana Tomašević.

 

PROFIL

 

 Mirjana Tomašević rođena je u Surdulici 1958. godine.

Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Skoplju, na grupi za sociologiju. Od 1992. godine radi u Javnoj biblioteci „Bora Stanković. Autor je velikog broja izložbi. Povodom velikog jubileja Biblioteke, sto dvadeset godina od njenog osnivanja, 2000 godine, priredila je izložbu pod nazivom „120 godina sa knjigom u ruci“.

 

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar