Uroš, pa Uroš



Tokom 2014, 2015, pa i u prva tri meseca 2016. godine kada je RFZO sprovodio kontrole trošilo se suprotno zakonu. Konkretan izveštaj, sačinjen posle kontrole nenamenskog trošenja sredstava u ZC na plate i prevoz koju je 29. marta sproveo RFZO (postoji zapisnik br.450-1609/16-2, dostupan na sajtu fonda), pokazuje da za kontrolisani period 1. januar – 31. mart 2016. godine ZC treba da vrati fondu 18,3 miliona dinara. I još 39,8 miliona dinara sa računa sopstvenih prihoda na račun za transfer budžetskih sredstava.
POLA MILIONA EVRA
U zaključnim razmatranjima ovog zapisnika, pod tačkom 6, kaže se da se ZC u datom periodu nije pridržavao člana 53 Zakona o radu.
– ZC je za prva tri meseca 2016, na ime prekovremenog rada ugovorenih radnika sa skraćenim radnim vremenom, obračunao i isplatio 17,3 miliona dinara, od ćega u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (dom zdravlja) 2,5 miliona, a u sekundarnoj (opšta bolnica) 14,8 miliona danara, što predstavlja nenamensko trošenje – kaže se imeđu ostalog u zaključnim razmatranjima izveštaja.
Prinudnom naplatom (sudska izvršenja) u kontrolisanom periodu je sa budžetskog računa ZC isplaćeno na ime dodataka na plate ugovorenih radnika u bolnici, preciznije na ime dežurstava, rada nedeljom i pripravnosti iz ranijih godina čak 10,5 miliona dinara iz prenetih sredstava RFZO. U tački 7 zaključnih razmatranja, kontrola RFZO konstatuje da se radi o parama koja je fond preneo centru za nabavku lekova sa pozitivne liste, citostatika, lekova sa liste „c“ po tenderu RFZO, lekova za hemofiliju, sanitetski i drugi medicinski potrošni materijal, što takođe „predstavlja nenamensko trošenje“, konstatuje se u tački 7.
– S ciljem ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, ZC je u kontrolisnaom priodu sa budžetskog računa isplatio neugovorene radnike na ime poreza i doprinosa za period jun-decembar 2015. u iznosu od 14,1 milion dinara – dodaje se u tački 8 i pojašnjava da je takođe reč o novcu koji predstavlja sredstva RFZO preneta za druge namene (iste one koje se navode u tački 7), pa to takođe „predstavlja nenamensko trošenje“.
To nije sve. Prinudnom naplatom, neugovoreni radnici doma zdravlja su sa budžetskog računa ZC u datom periodu naplatili 13,6 miliona dinara koji su takođe preneti centru za lekove i sanitetski materijal, što se objašnjava u tački 9.
Još milion i po dinara ZC je nenamenski potrošio za prevoz radnika i još milion za prevoz zaposlenih koji na to po važećim propisima nemaju to pravo.
U predlogu mera istog zapisnika navodi se da se ZC nalaže da „izvrši povraćaj“ sredstava RFZO. Koliko je vraćanje tih para teška, gotovo nemoguća misija, vidi se iz daljeg objašnjenja u kome se kaže da se sredstva RFZO ne mogu vraćati iz sredstava koja su deo obaveznog zdravstvenog osiguranja (dakle ne od para koje centru redovno uplaćuje RFZO), već iz sopstvenih prihoda ZC. Imajući u vidu da oni mesečno prihoduju svega nekoliko miliona, nejasno je kako bi ZC Vranje mogao da vrati tolike novce fondu i koliko bi to moglo da traje, a da pritom ne potroše ni dinara sopstvenih prihoda na bilo šta drugo. Verovatno godinama.
I DA IMAJU, ODAKLE
Direktor filijale RFZO u Vranju Velibor Antonijević (SNS) potvrđuje da kontrole ovog fonda pokazuju da se trend nenamenskog trošenja u ZC Vranje nastavlja i tokom 2016, ali detaljnije podatke o preduzetim merama ne može da pruži bez odobrenja centrale.
– Mogu samo da vam kažem da mi najpre idemo sa merom povraćaja sredstava jer su oni dužni da taj nenamenski potrošen novac vrate. Onda se ide na druge mere prema centru koje su u nadležnosti naše centrale – kaže Antonijević
A mogu li uopšte da vrate nenamenski potrošen novac, retoričko je pitanje za Antonijevića?
– Pa da mogu, verovatno ne bi i dalje nenamenski trošili – konstatuje direktor Filijale RFZO u Vranju.
Taj i takav ZC, sa svim dugovanjima i obavezama, trebalo bi da uskoro preuzmu naprednjaci. Navodno je na Savetu za zdravstvo SNS već izglasan predlog koji je poslat Ministarstvu zdravlja da novi direktor bude ginekolog ZC Dragan Veličković. On, međutim, nije želeo da se za Vranjske izjašnjava o aktuelnom trenutku ZC, dugovanjima, čak ni o govorkanju da bi uskoro trebalo da preuzme rukovođenje centrom.
– Resorno ministarstvo će da odluči o eventualnim promenama u vrhu i eventualnim novim kadrovskim rešenjima. Tako da u vezi s tim, pa ni sa aktuelnom situacijom u ZC nemam nikakav komentar – navodi Veličković.
Do eventualnih promena, još neki pokazatelji RFZO produbljuju sliku o velikoj krizi u ustanovi. U 103 obavljene kontrole u prvih šest meseci 2016. godine utvrđeno je da je u čak 62 ustanove u Srbiji došlo do kršenja Zakona o plaćanju prekovremenog rada, te da je nenamenski potrošeno čak 63 miliona dinara. Na tom spisku prednjači ZC Vranje sa više od 17,3 miliona dinara potrošenih na prekovremene sate. Cifru od preko deset miliona ima još jedino Kruševac, dok su daleko iza Vranja čak i tercijarne ustanove, recimo Kliničko-bolnički centar Dragiša Mišović (4,2 miliona) ili Institut za kardiovaskularne bolesti Dedinje sa nešto više od 3 miliona.
PRITUŽBE I BLOKADE
ZC Vranje nalazi se i na neslavnom trećem mestu u Srbiji po broju pritužbi građana koji se žale što ne mogu u zakonskom roku da zakažu preglede sa dvadeset dve prijave. Prema izveštaju RFZO o radu zaštitnika osiguranika, gori od Vranja su samo Klinički centar Vojvodine i Opšta bolnica u Subotici koja ima jednu prijavu više od Vranja. Pacijenti se uglavnom „žale s razlogom“, a RFZO konstatuje da su u sedamdeset odsto slučajeva pritužbe osnovane.
– Problem u ZC Vranje najizraženiji je kod zakazivanja pregleda gastroskopije, kolonoskopije i holterom EKG – navodi se u izveštaju RFZO.
Osim svega ovoga ZC, osim što bez problema može da isplaćuje zarade sa računa koji ne podležu blokadi, ne može da koristi svoja jedina dva poslovna računa jer su već duže vreme u blokadi. Prema podacima iz jedinstvenog registra računa Narodne banke Srbije, u vreme završetka ovog teksta (utorak popodne) ZC je bio blokiran na ukupan iznos od 29,5 miliona dinara. Neprekidno su u blokadi 118 dana, tačnije od 11. maja 2016. godine.
Ako je za sve ovo Uroš kriv, onda ok, valjda to pomaže savesti aktuelnog menadžmenta. Jedini je problem što Uroša pravosudni organi za sve živo oslobađaju. Da li je to srećna okolnost?! Kako za koga.



VLADIMIR STAMENKOVIĆ
Kriv je prethodnik, u celosti
Vranjske: Izveštaji i kontrole RFZO kažu da je i u vreme vašeg mandata nenamenski trošen novac u ZC Vranje. Da li je to tačno?
Stamenković: Sva zla koja su zadesila centar, pa i period u kome sam ja v.d. direktora, vezana za period prijema u radni odnos velikog broja ljudi, i to za stalno, a bez ugovora sa RFZO. Mi danas razgovaramo o posledicama velikog nenamenskog trošenja u vreme mog prethodnika. Kada ste na čelu kolektiva opterećenog velikim dugovanjima koja ste nasledili, a imate striktno određena sredstva koja su vam na raspoolaganju, pa još stižu sudske presude vezane za prethodni period o kome govorim, svakako da niste na čistom terenu i nastanak novih dugova je moguć. Velikom restrikcijom i boljom organizacijom u prethodne dve godine polako izlazimo iz tog haosa.
RFZO je objavio zvanične cifre o nenamenskom trošenju pojedinačno po godinama, pa i od 2014. do danas, dakle u vreme kada ste vi na čelu ustanove? Kako objašnjavate milionske cifre koje se pominju na ime nenamenskog trošenja?
– Iznošenjem golih podataka, pa čak i kada je u pitanju RFZO, ne rešava se uvek problem. I oni i mi moramo mnogo bolje da sarađujemo i koordinišemo aktivnosti kako bi savladavali nasleđene probleme, jer je i novo rukovodstvo RFZO suočeno sa problemima za koje je najmanje krivo. ZC Vranje je u novom rukovodstvo fonda prepoznalo adekvatnog partnera.
RFZO je objavio i podatke za prva tri meseca o nenamenskom trošenju para za plate i prevoz radnika. Traže povraćaj oko 40 miliona nenamenski potrošenih sredstava od strane ZC?
– Opet je to priča iz prošlosti. Tokom 2013. godine ovde nisu isplaćivani putni troškovi, a određenim, kod RFZO neugovorenim radnicima, isplaćivan je minimalac. A po zakonu (sudske odluke), moramo da isplatimo razliku i shodno tome nastali su sudski troškovi. Sve se odnosi na period pre mog dolaska na čelo ZC Vranje, ponavljam.
Protiv vas se pred nadležnim tužilaštvima vode neki postupci po anonimnim i drugim prijavama pojedinaca…
– Postupak pred nadležnim tužilaštvom je standardna procedura u tim situacijama. Moja izjava u vezi s tim može biti predmet interesovanja javnosti ili nekog dela javnosti koji previše „brine“ o poslovanju ZC. Ali, nije red da se izjašnjavam dok traje ova procedura, a kada se sve to završi vi ćete obavestiti javnost i bez moje dozvole i bez mog znanja.
Kakva je vaša reakcija na zvaničan podatak da se ZC Vranje nalazi na trećem mestu u Srbiji po broju pritužbi pacijenata (22) zbog nemogućnosti da zakažu preglede u zakonskom roku?
– Na moju adresu nije stigla nijedna prijava. Pošto ne znam sadržaj, a kažete da ih ima 22 u odnosu na hiljade i hiljade pruženih zdravstvenih usluga, statistički to je veoma mali postotak. Ne opravdavam propuste, spreman sam da ih sankcionišem, ali sam siguran i da sve prijave nisu istinite.
Kakva je Vaša reakcija na podatak RFZO da je ZC Vranje sa više od 17,3 miliona dinara potrošenih za isplatu prekovremenih sati radnicima u vrhu zdravstvenih ustanova u Srbiji u kojima je došlo do kršenja Zakona o plaćanju prekovremenog rada?
– Očekivali smo da se dese ti prekovremeni sati koje smo po zakonu dužni da isplatimo. Međutim, nismo na prvom mestu samo po broju isplaćenih sati, već smo duži period bili prvi sa najvećim brojem neugovorenih radnika kod RFZO. Postupajući u skladu sa racionalizacijom i sistematizacijom, kod nekih radnika javio se povećan obim poslova. Međutim, taj se period završava, dobićemo bolje organizovanu administraciju, a viška sati ubuduće neće biti. Mogu da garantujem da ćemo narednih meseci biti na začelju po tom parametru.

TUŽILAŠTVO
TRI POSTUPKA PROTIV STAMENKOVIĆA
Odgovarajući na pitanja Vranjskih, Osnovno javno tužilaštvo u Vranju je preko portparolke Mirjane Vukoičić-Jović obavestilo redakciju da se protiv aktuelnog v.d. direktora ZC Vranje vode tri postupka.
– U prvom, pod oznakom Kt.br.3196/14, u toku je predsitražni postupak protiv osumnjičenih Vladimira Stamenkovića i Uroša Trajkovića zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivično delo nenamensko trošenje budžetskih sredstava iz člana 362a Krivičnog zakonika. U ovom postupku preduzimaju se dokazne radnje saslušanja osumnjičenih. U dva predmeta Kt.br. 65/16 i Kt.br. 66/16, po krivičnoj prijavi bivšeg predsednika sindikata ZC Vranje Zorana Zdravkovića od 17. decembra 2015. godine, protiv osumnjičenog Stamenkovića u toku je predistražni postupak zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično delo zloupotreba službenog položaja iz člana 359, stav 1 Krivičnog zakonika – navodi se u dopisu iz tužilaštva.



Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar