Stimulacija za nerad



Poslodavac u zdravstvu ima diskreciono pravo da odlučuje o nagrađivanju zaposlenih, a pitanje opravdanosti nagrađivanja moglo bi se postaviti u vezi sa odlukom v.d. direktora ZC Vranje Vladimira Stamenkovića da svog pomoćnika Gorana Stankovića nagradi stimulacijom na osnovnu platu u vreme kada je bio na moru



Goran Stanković, pomoćnik direktora Zdravstvenog centra (ZC) Vranje i anesteziolog, primio je uz obračun plate za jul 2015. Godine i 22.090 dinara na ime stimulacije, iako se u tom mesecu nalazio na godišnjem odmoru. Stvar je dakle na prvi pogled skandalozna i smrtno ozbiljna, ali hajde da se baš zbog toga ovde malo poigramo. Nisu mu novinari držali sveću pa da vide koliko radi ili ne radi kad je na poslu, kolike su mu možda ranije zasluge, ali neke njegove kolege ovih dana pitaju – na šta to liči da čovek iz najužeg rukovodstva primi stimulaciju (nagrada-dodatak za posebno isticanje na radu) za mesec u kome uopšte nije ni radio.
RAD NA DALjINU
Druga je stvar što Stankoviću godinama spočitavaju da se baš i ne pretrže od posla i kad „radi“. Da li je to tačno, bolje zna njegov poslodavac. Ipak, informacijom da je nagrađen za period kada nije bio telom prisutan na poslu nisu oduševljene čak ni neke njegove kolege iz najužeg rukvodstva, s tim što o tome radije govore pod velom anonimnosti.
– Za razliku od Stankovića, koji i ne odlazi na odeljenje anesteziologije, imamo na nekim odeljenjima specijaliste koji mesečno odrade i više od četrdeset sati prekovremenog, imaju dnevno na desetine pacijenata i pregleda, a nikada nisu tražili nagradu, nikada nisu ni predloženi za stimulaciju, a kamo li da su primili novac za posebne zasluge i angažman na radnom mestu. To je velika nepravda. Činjenica je da stimulaciju najčešće dobijaju neradnici, posebno ljudi iz administracije. Zašto je to tako, pitanje je za v.d. direktora ZC i najuže rukovodstvo – kaže izvor „Vranjskih“ koji je insistirao na anonimnosti.
Nije Stanković jedini koji je na ovaj način dobio stimulaciju. „Vranjske“ saznaju da je na ovaj način, dok se nalazio na godišnjem odmoru, novčano nagrađen i pomoćnik direktora za pravne poslove Nebojša Ljubić. Dok Ljubić nije imao racionalno objašnjenje uz opaske tipa „ne sećam se, ne znam stvarno“ i „proverite sa finansijskom službom“, Stanković ima svoje objašnjenje.
– Godinu i po dana otkad sam na ovoj funkciji nikada nisam primio stimulaciju i možda sam jedini u rukovodstvu koji nije na taj način nagrađen. Drugo, stimulacija mi nije napisana za period dok sam se nalazio na godišnjem odmoru, već za neke ranije zasluge, posebno one koje imam na funkciji koordinatora za implementaciju programa izgradnje hirurškog bloka, dakle za aktivnosti koje izlaze iz konteksta svakodnevnog, uobičajenog radnog angažmana. Valjda se sada neko setio da kaže „ovaj se čovek razbio trčeći gore-dole, pa je red da ga nagradimo“. Zakon takvu simboličnu nagradu dopušta – objašnjava Stanković.
Ovde bi sad mnogi rekli – pa, dobro, šta se to novo desilo u vezi sa izgradnjom novog hirurškog bloka?! Osim što se priča o parama za nastavak radova koje dosad niko nije video i što ovde gledaju u pasulj da li će se resorno ministarstvo (ili neko drugi) smilovati da finansijski podrži izgradnju objekta započetog još 2006. godine.
Stimulaciju, inače, osim ljudi iz najužeg rukovodstva često dobijaju činovnici zaposleni u administraciji, posebno pojedini, odabrani iz Pravne službe i to verovatno za „posebne zasluge“ poznate samo najužem rukovodstvu.
– Takođe – nastavlja naš sagovornik – stalno se nagrađuju i tzv. „fakturisti“ (ima ih dvanaest-trinaest na nivou ZC) koji fakturišu papirologiju prema Filijali Republičkog fonda za zdrastveno osiguranje (RFZO). Oni namerno ne rade svoj posao u okviru redovnog radnog vremena do 14 časova, a onda im iz rukovodstva, što je potpuno paradoksalno, daju stimulaciju kako bi ostajali prekovremeno da završe taj posao koji su inače morali i realno mogli da završe od sedam do dva.
V.d. direktora Vladimir Stamenković i članovi najužeg rukovodstva ZC Vranje najpre nisu nameravali da odgovore na pismenim putem upućena pitanja redakcije „Vranjskih“ – po kojim kriterijumima i na osnovu kojih pozitivnih pravnih propisa i internih akata se dodeljuju stimulacije u ZC Vranje, kao i koji su ljudi iz najužeg rukovodstva od početka godine primali ovakve nagrade po mesecima od početka 2015. godine. Čak ni kolike su im neto zarade, koliko primaju za prekovremeni rad, uz obrazloženje dato preko portparolke ZC Bebe Kanački da su nam to već u skorije vreme davali.
– Poštovani, prosledila sam nadležnima pitnaja koje ste uputili rukovodstvu ZC Vranje. Njihov odgovor je: „Nedeljnik Vranjske je već tražio ove iste podatke i rukovodstvo ZC ih je dostavilo. Podaci nisu promenjeni, tako da možete koristiti već dobijene podatke“.
Pošto se niko od kolega iz „Vranjskih“ ne seća da je redakcija dobila ovakve podatke poslednjih godina (a sasvim sigurno ne za 2015. godinu), upornost je urodila plodom. Doduše delimično, jer nam nisu ustupljeni podaci za prekovremeni, noćni i druge vrste viška radnih sati (vidi tabelu). Valjda smo to nešto malo dobili da ne bi bilo da neko nešto krije, jer kad krije otvaraju se razne sumnje. Na kraju je, kad je redakcija dobila podatke, ispalo da je Goran Stanković jedini od lekara u rukovodstvu koji je od početka godine dobio stimulaciju. Ostali tu razliku od osnovne zaarade do pune neto plate primaju kroz noćni rad, dežurstva, rad praznikom itd.
ZA KOGA IMA, IMA
„Vranjske“ su dobile i tekst Pravilnika o zaradama zapsolenih u ZC Vranje koji je Upravni odbor ustanove doneo još u vreme bivšeg direktora Uroša Trajkovića. Očigledno da ta pravila odgovaraju svakom rukovodstvu. U tom pravilniku, u članu 3 piše da se osnovna zarada zaposlenog može uvećavati po osnovu radnog učinka najviše do 30 odsto. Kriterijumi su: obim i kvalitet izvršenih poslova i njihov efekat, stručnost u radu i blagovremenost, zalaganje, odnos prema pacijentima i neposrednim saradnicima, efektivno korišćenje radnog vremena, odnos prema imovini ZC. U članu 6 piše da direktor ZC može uvećati zaradu do 30 odsto na osnovu predloga neposrednog rukovodioca iz mesečnog izveštaja o radnom učinku.
Sporno je, međutim, ono što je naveo naš anonimni sagovornik iz ZC – što se prekovremeni rad ljudi iz administracije (koji nemaju pravo da primaju naknadu za prekovremeni rad) prikazuje i isplaćuje kao stimulacija, a zapravo je reč o nagrađivanju nerada kroz veštački izazvan višak radnih sati, kažu izvori iz ZC.
Time se čini šteta ZC Vranje jer se, prema pozitivnim pravnim propisima u zdravstvu, stimulacije moraju isplaćivati iz vlastitih prihoda ZC Vranje zbog zakonske zabrane da se takve nagrade daju zaposlenima parama koje imaju karakter javnih sredstava i predstavljaju teret za RFZO. To potvrđuje direktor Filijale RFZO Dragoslav Nedeljković.
– Na teret RFZO isplaćuje se samo redovan rad, prekovremeni rad, a dežurstva samo do 40 sati za zradvstevne radnike, za ostale zaposlene u zdravstvu do 32 sata. Po pravilu bi se, ukoliko se poštuje Uputstvo o rasplaganju sopstvenim sredstvima iz ministarstva zdravlja, najpre morali pokriti materijalni troškovi i druge važnije obaveze, a ako novac „pretekne“ onda da se nagrađuju ljudi koji su nečemu posebno doprineli svojim radom. Naravno, sve bi trebalo da prati rešenje direktora sa obrazloženjem zašto se određenom radiniku dodeljuje stimulacija – kaže Nedeljković.
Još je preciznija Natalija Pilipović, pomoćnica sekretara Komore zdravstvenih ustanova Srbije, koja podseća da su prava iz radnog odnosa za zaposlene u zdravstvu regulisana Zakonom o radu, Zakonom o platama u javnim službama, te uredbama i Posebnim kolektivnim ugovorom za zdarvstvene ustanove čiji je osnivač republika Srbija, pokrajine i lokalne samouprave.
– Na osnovu navedenih propisa, poslodavac internim aktom uređuje obračun i isplatu zarada u svojoj ustanovi. Zdravstvene ustanove imaju pravo na isplatu stimulacija iz prihoda koji nisu javni prihodi i to na osnovu utvrđenih kriterijuma u internom aktu. Stimulacija se može utvrditi ako to poslodavac smatra svrsishodnim i neophodnim i ako takve kriterijume propiše. Ili svakog meseca različitom zaposlenom u različitim iznosima, ili može istom zaposlenom u istim iznosima – objašnjava Pilipovićka.
PRAVNA NEPRAVDA
Ona podseća da u svim slučajevima stimulacija ne sme preći trideset odsto osnovne zarade zaposlenog.
– Odluku o stimulaciji donosi direktor, a da li i ko dostavlja predlog, to je takođe interna stvar – kaže Pilipovićka.
Dakle, mnogo manevarskog prostora za manipulacije i postupanje po nahođenju jednog jedinog čoveka ili užeg kruga ljudi.
– Tako oni sebe međusobno nagrađuju – nadovezuje se anonimni izvor „Vranjskih“ – a stimulišu novčano i one koji im završavaju razne pravne i finansijske „poslove“ unutar firme.
U prevodu, deo para od ono malo prihoda koji mesečno ima ZC (dva, tri miliona dinara) ide neradnicima, dok recimo neugovoreni radnici (gorući problem nasleđen od ranijeg rukovodstva) uopšte ne primaju platu ili im bace neku crkavicu s vremena na vreme. Kad se svi namire, ostaje malo para za osavremenjavanje opreme, usavršavanje vlastitih kadrova i druge pametnije stvari od bezrazložnog i neopravdanog međusobnog nagrađivanja. Ako se prisetimo floskule „zadovoljan radnik je dobro plaćen radnik“ tu se Goran Stanković i još neki ljudi koji primaju stimulacije u ZC verovatno uklapaju. Nego, jesu li oni dobri radnici. Bolje da o tome pitate njihove kolege.

tabela
PLATE RUKOVODSTVA ZC U 2015.



funkcija osn. neto plata puna neto plata

Vladimir Stamenković vd.dir. 89.890 112.000-124.000
Mladen Kostić zam.dir. 77.810 95.000-116.000
Zvonimir Djorđević upr.bolnice 83.534 108.000-125.000
Nenad Mladenović v.d.dir DZ 73.128 75.000-87.000
Goran Popović pom.upr.DZ 69.686 80.000-85.000
Čeda Stanimirović pom.dir. ZC 82.944 120.000-129.000
Goran Stanković pom.dir. ZC 78.359 78.000-98.000

Napomena: Puna neto plata podrazumeva osnovnu zaradu uvećanu za razne dodatke – noćni rad, prekovremeni rad, dežurstva, rad praznikom i slično. Ona, kao što se vidi iz tabele, varira od meseca do meseca u zavisnosti od viška radnih sati provedenih na poslu.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar