STARINSKI KUVAR JUŽNE SRBIJE



Propeć

Sastojci:
300 g brašna
1 kašičica soli
1 kašičica šećera
prstohvat suvog kvasca
1 dl ulja
2 kašike masti
4 jajeta
300 g belog sira



Priprema:
1 Pomešati kvasac, šećer, so i vrlo malo brašna u čaši mlake vode i ostaviti da naraste 20 minuta pa ubacitiu brašno i zamesiti srednje tvrdo testo.
2 Podeliti jufku na 15 malih jufki. Svaku jufku razviti na 10-15 cm širine.
3 U šerpici rastopiti mešavinu masti i ulja. Masnoćom premazati svaku koru i slagati jednu na drugu (sem poslednje).
4 Oklagijom razviti tanko testo da bude šire 15 cm sa svake strane od pleha 35 cm. U podmazan pleh staviti koru koja će visiti sa strane do 15 cm i ponovo premazati.
5 Umutiti fil od sira i jaja i sipati u sredinu pa od krajeva kore napraviti nabore ka sredini. Peći oko 45 minuta ili dok ne porumeni. Služiti sa jogurtom.

Slatko



Kada govorimo o slatkišima, moramo početi od slatka jer svaki gost u kući se dočekivao sa poslužavnikom na kome su slatko i čaša vode. Slatka se kuvaju kako u južnoj Srbiji, tako i u Makedoniji, Grčkoj, Turskoj itd.

Sastojci:
1 kg svežeg voća
1 kg šećera
1 čaša vode
1 limun

Priprema:
Pripremiti sirup od šećera i vode pa ubaciti oprano i od koštica očišćeno voće da se kuva dok se ne zgusne. Povremeno skidati penu. Pred kraj kuvanja dodati limun isečen na kolutove,skinuti penu, pokriti vlažnom krpom i ostaviti da se hladi. Hladno slatko sipati u tegle i čuvati na hladnom mestu do godinu dana.

 

Turska kafa

Donedavno je turska kafa bila jedina kafa koja se mogla naći u ovim krajevima, a danas kada u ponudi imamo širok dijapazon drugih kafa, ona je ostala najpopularnija. Pije se u svim zemljama regiona, ali u zavisnosti od toga kako ćete je nazvati, može izazvati burne reakcije i uvesti vas u časove lokalne istorije. U Grčkoj se naziva grčka kafa, u Bosni bosanska kafa, a u ostalim zemljama bivše Jugoslavije počeli su je nazivati jednostavno – domaća kafa.
Turska kafa je jaka i pije se iz malih šolja. Služi se sa ratlukom ili kockicom šećera. Ispijanje kafe s prijateljima je vrsta svetinje i dok se ne popije, ne započinju se nikave druge aktivnosti. Ritual je nekada uključivao i samo mlevenje kafe u ručnom mesinganom mlinu koji je posedovala svaka kuća. Budući da se turska kafa ne filtrira, na dnu šoljice ostaje gorki talog koji se ne pije.
Turska kafa zato može poslužiti i za proricanje budućnosti. Kada se ispije, šoljica u kojoj je bila kafa se okrene naopačke u tanjiriću. Tokom ceđenja taloga formiraće se figure koje se „čitaju“. Određene figure imaju svoja značenja mada je tumačenje uglavnom proizvoljno. Ovaj sujeverni običaj kod žena ranije se smatrao veoma važnim, ali danas služi uglavnom za smeh i zabavu.

Sastojci:
Na jednu šoljicu vode od 50 ccl ide jedna puna kašičica najsitnije mlevene kafe.

Priprema:
Staviti vodu da proključa, najbolje u džezvi, skloniti sa vatre, dodati kafu i promešati. Potom džezvu vratiti ponovo na vatru i skloniti kada pena počne da se podiže.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar