Pčinjski Romeo i Julija



,

Vražja stena ili Vražji kamen je čudo prirode na svega pet  kilometara od Trgovišta,  nastao erozijom stena. Plahovita reka Pčinja je nekada davno presekla stenu i izvajala niz velikih kamenih stubova, od kojih se izdvajaju tri, visine između 50 i 60 metara. Mesto se zato nekada zvalo Prosečnik. Na samom vrhu stena nalazi se crkva Presvete Bogorodice, koja je podignuta krajem 14. veka. Međutim, u crkvi se niko ne venčava, niti se krste deca zbog verovanja da je ukleta. O ovoj priči postoje dve legende.



Prema prvoj, Pčinjani su godinama zidali crkvu pored reke, ali sve što bi oni sazidali danju, đavoli bi noću prenosili na najviši vrh stena.

Prema drugom verovanju, koje podseća na priču o Romeu i Juliji, nekada davno zavoleli se momak i devojka iz sela Donja Trnica. On je bio jedinac iz najbolje kuće, a ona najlepša u Pčinji. Međutim, njihove se porodice nisu slagale i nisu htele ni da čuju za brak. Mladi su se ipak sve strasnije voleli i sve češće sastajali. Roditelji, nemajući kud, su pristali da se mladi venčaju. Venčanje je obavljeno u crkvi na velikoj steni. Kada su izašli iz crkve, mladoženja i mlada uzjahali su okićene konje. Njegov konj se uplašio vike i sviranja i sjurio se niz liticu u provaliju. Čim je to videla mlada, sjahala je, potrčala prema ivici stene i bez razmišljanja skočila. Veselje se pretvorilo u veliku žalost.



Zbog svog velikog značaja, crkva se nalazi pod zaštitom države.

Ukoliko dolazite u Trgovište ne propustite priliku da vidite ovaj neverovatan prizor.

 

BIBLIOTEKA “ ANTONIJE POPOVIĆ“

Trgovište dobija zavičajni muzej

Od 1983. godine pa sve do danas sva kulturna dešavanja u Trgovištu vezna su Narodnu biblioteku “ Antonije Popović“. Zavičajno odeljenje je ono što je zaštitni znak naše ustanove. Stare i retke knjige pisane na ovim prostorima, časopisi među kojima se izdvaja “Glas Pčinje“, geografske karte, slike ljudi koji su obeležili neko vreme, audio i video snimci pesama iz ovog kraja… Kolektiv se složio da Zavičajnu zbirku pretvorimo u Zavičajni muzej u čijem sređivanju će učetvovati radici biblioteke, ali i građani. Biće izloženi stari predmeti i nameštaj, narodna nošnja, pribor, oruđe kojim se su se služili ljudi nekada u Pčinjskom kraju. Teška vremena koja su obeležila sve ove godine nisu zaobišla ni naš hram kulture. Slobodno našu biblioteku mogu nazvati hramom kulture jer u Trgovištu jedino ona okuplja sve one entuzijaste koji i pored velikih problema sa kojima se bori naša siromašna opština ne žele da se predaju jer znaju da je kulturno nasleđe pčinjskog kraja ono što nas u svetu na najlepši način predstavlja. Knjižni fond biblioteke broji nešto više od 25. 000 naslova koji su smešteni u više odeljenja. U dečjem odeljenju je uvek najveselije što nas posebno raduje. Dečje odeljenje krasi i čitaonica u kojoj naši najmlađi koriste literaturu koja se ne pozajmljuje već se čita samo u prostorijama biblioteke. U planu je proširenje tog odeljenja jer interesovanje je iz godine u godinu sve veće, kao i knjižni fond. U odeljenu za odrasle je manje žagora, ali ne i onih koji koriste usluge biblioteke. Kupovinom novih polica izdvojena je stručna literatura tako da srednoškolci, studenti i svi oni željni usavršavanja mogu u tišini i uz pomoć bibliotekara da odaberu potrebne publikacije i koriste ih ili u čitaonici ili ih ponesu kući. Folklorni ansanbl “Lazarice“ koji okuplja učenike osnovne škole i  koji čuva od zaborava igre i pesme sa ovih prostora je takođe ovde našao svoje mesto, kao i Kancelarija za mlade. Ono što nije vezano za knjigu, a od velikog je značaja za kulturni život Trgovišta su dve sale. Jedna je velika i danas se koristi za pozorišne predstave a nekada je bila i bioskopska sala. Ona ima ima blizu 300 mesta, dok se ona manja sa 60 mesta koristi za organizovanje književnih večeri, predavanja i razne radionice. Nama koji imamo privilegiju da čuvamo kulturno nasleđe jednog kraja uvek treba da na umu budu reči Vinstona Čerčila. Kada su mu na početku Drugog svetskog rata predložili da se ukine Ministarsvo culture, rekao je: “A za šta ćemo se onda boriti“.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar