Novac i dobra volja



Zabrana zapošljavanja je problem: Arsić, Dug put do ginekologije: Destani, Mi smo ove godine isplatili oko sedam miliona dinara: Savov

Društvo koje nema dobro organizovanu zdravstvenu službu, koje ne zadovoljava zdravstvene potrebe svog stanovništva, ne može da računa na sopstveni prosperitet. Ovo se tim pre odnosi na vreme u kome živimo, kada se zdravstveni standardi utvrđuju na bazi broja zdravstvenih knjižica



 



Zabrana zapošljavanja je problem: ArsićZdravstvo na jugu Srbije, posebno u Bujanovcu i Preševu, deli sudbinu teškog ekonomskog položaja u kome se godinama nalaze sedam opština krajnjeg juga Srbije. Šta više, zbog većih cena zdravstvenih usluga u odnosu na druge potrebe, nije neskromno reći da se naše zdravstvo nalazi u ponižavajućem položaju.

Dug put do ginekologije: Destani– Na vranjski Zdravstveni centar upućeno je oko 350.000 stanovnika Pčinjskg okruga i celog Kosovskog Pomoravlja. Mi danas, u jednoj takvoj ustanovi, u odeljenju dijalize, u tri smene, imamo dva lekara. Dodamo li tome da su nam Niš i prva reprezentativna ustanova daleko 120 kilometara, a Beograd čak 370, dobija se potpuna slika haosa na koji čeka bolesnik – kaže dr Zvonko Djorđević, zamenik direktora Zdravstvenog centra u Vranju.

KADROVI

Mi smo ove godine isplatili oko sedam miliona dinara: SavovS druge strane, ako posmatramo zdravstvene ustanove u Bujanovcu i Preševu, ako gledamo organizaciju rada, opštu opremljenost, kadrove… bez ustezanja možemo reći da građani tih sredina mogu da budu zadovoljni. Međutim, ako iz svega pogledamo rezultate zdravstvene zaštite, onda nam se nameće opori utisak da su te usluge daleko od onoga što dobijaju korisnici u Beogradu, Vojvodini i centralnoj Srbiji. Mnogo je faktora koji uslovljavaju ovakvo stanje, ali je ključan onaj osnovni – ekonomski.

KAPACITETI
Dom zdravlja u Bujanovcu sa 250 zaposlenih ima sve službe potrebne za primarnu zdravstvenu zaštitu. Kada je reč o kadrovima, ova zdravstvena ustanova raspolaže sa 33specijaliste, 19 lekara opšte prakse i 12 specijlista stomatologije. U sastavu Doma zdravlja rade takođe zdravstvene stanice u selima: Veliki Trnovac, Muhovac, Biljača i Klenike i ambulante u Končulju, Breznici, Žbevcu i Spančevcu.
Specijalna bolnica „Bujanovačka Banja“ ovaj status ima od 2007. Godine. U Bolnici je ukupno 90 zaposlenih, od čega su 30 zdravstveni radnici. Prirodnim faktorima kojima raspolaže (voda, blato, gas) ova ustanova je jedinstvena ne samo u Srbiji, već i u Evropi. Očekuje se da do sredine naredne godine bude privatizovana.
Apoteka u Bujanovcu ima 22 zaposlena
Dom zdravlja u Preševu ima 183 radnika, od čega 47 lekara i 87 zaposlenih sa srednjom stručnom spremom. Sa tim medicinskim kadrovima obavlja kompletnu primarnu zdravstvenu zaštitu. Dom zdravlja ima zdravstvene stanice na Ćelezničkoj stanici, u Miratovcu i Reljanu, a ambulante u Rajincu, Crnotincu, Oraovici i Cerevajki.
Porodilište u Preševu je smešteno u novim prostorijama sa novom i modernom opremom. Bilo je planirano da se otvori najkasnije do aprila ove godine, ali do toga nije došlo jer ova stanova nije u stanju da obezbedi propisani broj lekara i srednje medicinskog osoblja
Apoteka u Preševu ima 12 zaposlenih.

– Društvo koje nema dobro organizovanu zdravstvenu službu, koje ne zadovoljava zdravstvene potrebe svog stanovništva, ne može da računa na sopstveni prosperitet šta god da preduzme. To se tim pre odnosi na vreme u kome živimo, kada se zdravstveni standardi utvrđuju na bazi broja zdravstvenih knjižica – kaže dr Stojanča Arsić, koji je svoje profesionalno medicinsko znanje poslednjih skoro dve decenije u Bujanovcu, upotpunio gledištima s političkih i opšte društvenih distanci.

On zato kaže da, koliko se do nove godine nešto ne promeni, u Bujanovcu će doći do blokade rada pojedinih službi, jer tamo, zbor restriktivnih društvenim mera, već sada ima deset upražnjenih radnih mesta. Arsić kaže da u toj ustanovi ne traže ništa novo i ništa više, već samo da oni, koji odu u penziju, dobiju adekvatne zamene istog profila. Kaže takođe da će do kraja godine Dom zdravlja u Bujanovcu ostati bez dva-tri lekara specijaliste i oko 15-ak medicinskih sestara, zbog čega je, u uslovima rastućih potreba, nemoguće organizujemo smenski rad.

Na isti problem ukazuje njegov kolega iz Doma zdravlja u Preševu, specijalista, pedijatar dr Skender Destani, koji takođe probleme u zdravstvu poslednjih godina, posmatra i sa političke distance.

– Ako govorimo o problemima, ja ću da pođem od kadrovske popunjenosti radnih mesta. Po standardima mi treba da u ovoj godini imamo 183 radnika. Kadrovskim planom je predviđeno da imamo 51 lekara, ali mi ih trenutno imamo četiri manje. Isto tako je predviđeno je 88 radnika sa srednjom stručnom spremom, ali mi imamo tri radna mesta upražnjena. Znači, imamo ukupno sedam upražnjenih radnih mesta. Na drugoj strani potreba svakoga dana rastu, pacijenata je sve više, a na sva naša nastojanja da ta mesta popunimo, u Ministarstvo zdravlja ostali su nemi, tako da smo prinuđeni da se služimo nepopularnim i neprofesionalnim merama i standardima, kako bi, kako-tako pacijentima izašli u susret – kaže dr Destani.

On takodje kaže da je rukovodstvo Doma zdravlja imalo najbolje nameru da se naprave neki pomaci, ali se tamo isprečio problem koji se zove nedostatak prostora za iole normalan rad. Imali su čak namere da dograde postojeću zgradu, ali se ispostavilo da Dom zdravlja nema ni parče prostora gde bi to učinili. Čak se trenutno sudski spore sa Domom kulture oko 1.000 metara kvadratnih za koje smatraju da njima pripadaju. Veliki su problemi takođe u voznom parku, ali se nadaju da će uz pomoć Ministarstva zdravlja i lokalne samouprave smoći snage da kupimo neka vozila.

U ovakvu, nimalo ružičastu situaciju, tračak nade unosi dr Stojanča Savov, direktor Specijalne bolnice „Bujanovačka Banja“, konstatacijom da ta ustanova, finansijski i ne stoji loše. Savov kaže da je to rezultat činjenice što, pored onih za koje Fond izmiruje račune, imaju dosta onih korisnika koji sami finansiraju svoje zdravstvene usluge. Ali, u toj ustanovi imaju jedan drugi problem koji preti da u potpunosti blokira rad Specijalne bolnice.

– Mi smo ove godine našim radnicima, njihovim advokatima i sudovima, isplatili oko sedam miliona dinara. Naime, radnici su nas tužili za nadoknadu onog dela plate do minimalne zarade i taj problem smo zatvorili. No, od pre mesec i po dana nametnuo se novi problem odlukom Apelacionog suda iz Niša. Naime, tri radnika su uspela sa svojim advokatima da, na osnovu odluke Vlade Srbije iz 2001. godine, izdejstvuju da sud donese obavezujuću odluku da svim zaposlenim radnicima pripada onih 50 na platu kao u Domu zdravlja – kaže direktor Savov, koji je na tom mestu tek godinu dana.

SVE JE BILO NAOPAČKE
– Sećam se, u godinama neposredno posle otvaranja, Bujanovačka Banja je imala 100 zaposlenih. Apsurd je bio da je od tih 100, zdravstvenih radnika bilo 23, a 87 svih ostalih. Podsetiću da je naš srpski standard da u stacionarnim ustanovama, na 100 postelja budu 43 zdravstvena radnika, 25 nemedicinskih radnika i pet administrativaca. Sada vi to uporedite sa ovim danas, a posebno onim juče. Sve nam je bilo naopačke, ali i danas nije mnogo bolj – ističe dr Stojanča Arsić.

PORODILIŠTE

On dalje kaže da je Specijalna bolnica, zbog tih isplata, u finansijskoj blokadi od početka septembra za ogromnih 50 miliona dinara. Kaže takođe da su o tome upoznali sve relevantne državne strukture, počev od Skupštine Srbije, Skupštinskog odbora za zdravstvo do Ministarstva zdravlja i drugih institucija. Istovremeno su se obratili Ustavnom sudu da zaustavi jednu, kako kažu nakaradnu odluku, koja preti da apsolutno blokira rad Bujanovačke Banje.

Ni u slučaju četvrte zdravstvene ustanove – Vanbolničkog porodilišta u Preševu skoro da se nema ništa lepo reći. Tamo su država i međunarodne organizacije učinile veliki napor da sagrade objekt i da nabave i instaliraju opremu. Kada je za april ove godine najavljeno otvaranje, iskrsao je neobičan problem – nedostatak lekara specijalista koji bi trebali da budu nosioci posla u ovoj ustanovi.

– Kako sada stvari stoje ja ne vidim da će Porodilište biti otvoreno u dogledno vreme, jer ovaj problem kadrova nije ni malo jednostavan. U trenutku kada to niko nije ni pretpostavljao, izostala je očekivana pomoć kolega iz Vranja, a na svaki drugi način kadrovi za Porodilište teško se mogu obezbediti. Zašto je došlo do toga, koji je njihov cilj, šta se time hoće, ja u ovom trenutku ne znam, ali znam da ćemo si još dugo čekati da se ovaj problem reži  – kaže na kraju dr Skender Destani.

(Ovaj tekst deo je projekta Živeti zajedno, koji finansira Ministarstvo za kulturu i informisanje Vlade R. Srbije)

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar