Prijateljstvo u vatri iskovano



Arhiv Jugoslavije/Istorijski arhiv „31. januar“ Vranje: „Jugoslovensko – francuski odnosi 1918 – 1941“; autor izložbe: Nada Petrović; u Galeriji Narodnog muzeja Vranje



 



– Ova izložba je – rekla je na otvaranju Suzana Petrović, direktorka Istorijskog arhiva u Vranju – svojevrsna dokumentarna priča o dugogodišnjem prijateljstvu srpskog i francuskog naroda, koja počinje pričom o srpsko-francuskim odnosima sa završetkom Prvog svetskog rata i stvaranjem Kraljevine SHS (kasnije Jugoslavije) i njen odnos sa Francuskom. izložena je bogata arhivska građa koja govori o prijateljskoj i kulturnoj saradnji, o školstvu, o postavljanju ambasada u dvema državama, a posebno o atentatu na kralja Aleksandra, koja nikoga ko je pogleda neće ostaviti ravnodušnim.

Posetioci će moći da se upoznaju sa više od 150 dokumenata na 40 panoa sa fotografijama i dokumentima koji svedoče o francusko-jugoslovenskim odnosima, i koji su prvi put izloženi na ovim prostorima.

– Saveznički i prijateljski odnosi – kaže autorka izložbe Nada Petrović – između Kraljevine Jugoslavije i Francuske dominirali su naročito posle Prvog svetskog rata, proistekli prevashodno iz savezništva iskovanog tokom rata, bili su i nastavak veza uspostavljenih između dve zemlje još u 19. veku.

Saveznički odnosi ogledali su se na svim poljima. Kraj Prvog svetskog rata zatekao je Srbiju i Francusku na samo kao osvedočene vojne saveznike, već i kao prijatelje. Srbija, francuski saveznik, žrtvovala je svoju državnost 1918. za stvaranje nove države – Kraljevine SHS/Jugoslavije.  Francuska je u međuratnom periodu smatrana garantom evropske bezbednosti, a Poslanstvo Kraljevine Jugoslavije u Parizu imalo je u to vreme značajnu ulogu i snažan uticaj u oblikovanju političkih, ekonomskih, vojnih i kulturnih odnosa sa Francuskom.

– Tokom tridesetih godina prošloga veka – nastavlja Nada Petrović – potpisane su brojne konvencije i sporazumi između dve zemlje, koji su proširili i učvrstili njihovu saradnju. Izrazi prijateljstva koje su negovale obe zemlje ogledali su se u održavanju brojnih manifestacija i podizanju spomen-obeležja kao podsećanja na ratno savezništvo.

U Beogradu je 11. novembra 1930. godine, na 12. godišnjicu potpisivanja primirja u Prvom svetskom  ratu, svečano otkriven Spomenik zahvalnosti Francuskoj, na Kalemegdanu. U Parizu, pak, 9. oktobra 1936, otkriven je spomenik kralju Petru I i kralju Aleksandru I Karađorđeviću, mučki ubijenom u atentatu u Marselju 9. oktobra 1934, što su mnogi zluradi posmatrači srpsko-francuskih odnosa označili kao „kraj jednog prijateljstva“.

Na sreću, zloguka predviđanja im se nisu ostvarila, te Srbija i Francuska i dalje nastupaju u savezničkim odnosima na svom zajedničkom putu, što belodano pokazuje i ova izložba u našem gradu.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar