Samo zdravlje neka je



, Dr Toma Jovanović

Istorijski arhiv „31. januar“ Vranje/Galerija Narodnog muzeja Vranje: „85 godina Doma zdravlja u Vranju“



 



U najdelikatnijem trenutku za vranjski Dom zdravlja, oko koga se vodi rovovska bitka, hoće li ili neće ostati u okviru Zdravstvenog centra, ko je tu šta radio i petljao, a korisnici zdravstvene zaštite se u celoj priči pominju kao kolateralna šteta, ova institucija slavi 85 godina postojanja, što je obeleženo izložbom u organizaciji Istorijskog arhiva „31. januar“, a u Galeriji Narodnog muzeja u Vranju. Autori ove jedinstvene izložbe i kataloga koji ju je pratio, jesu Boža Janjić, arhivski savetnik, i Miroljub Stojčić, arhivista. Ovo je prilika da se Vranjanci upoznaju sa istorijatom borbe za narodno zdravlje, nasuprot današnjoj praksi u kojoj se zdravstvo tretira kao partijska prćija, a ne kao nasušna i svakodnevna potreba naroda da u teškim vremenima, kada ničega drugog nema, ostane bar ono – „samo zdravlje neka je“. (Mada, o ovome bi se moglo raspravljati: recimo, postoji stara vranjska poslovica – „golo zdravlje, čis’ boles’“).

Izložbu su otvorili dr Nenad Mladenović, direktor Doma zdravlja, i dr Vukašin Antić, hirurg, vrstan poznavalac i hroničar zdravstva u Vranju, koji je dao omaž jednoj od najznačajnih ličnosti u razvoju zdravstvene zaštite u Vranju, dr Tomi Jovanoviću.

Dom narodnog zdravlja u Vranju osnovan je oktobra 1928. godine, kao prva zdravstvena institucija koja se bavila preventivnom zaštitom i unapređenjem zdravlja stanovništva, a za prvog upravnika izabran je dr Aleksandar Konstantinović. On je osnovao školsku polikliniku sa kuhinjom za siromašne đake i priručnom kliničkom laboratorijom za hemijske i mikroskopske preglede materijala, antirabični odsek za preventivno lečenje od besnila i đačko kupatilo, kao i zubnu ambulantu.

Dr Toma JovanovićGodine 1933, za upravnika Doma narodnog zdravlja dolazi dr Toma Jovanović. Njegovim zalaganjem osnovano je bakteriološko odeljenje, a sa pojavom epidemije malarije u okolnim selima Južne Morave i antimalarično odeljenje. Do 1941, u Domu narodnog zdravlja postojala je školska poliklinika sa dečijim dispanzerom, epidemiološko-bakteriološko odeljenje sa đačkim kupatilom, a zalaganjem dr Dragoljuba Mihajlovića osniva se antituberkolozni dispanzer.

Dom narodnog zdravlja bio je smešten u Dekerovoj baraci, u današnjoj Ulici Kneza Miloša, gde se sada nalazi vrtić „Dečija radost“.

Pod okupacijom 1941-1944, zdravstvenom zaštitom i suzbijanjem zaraznih bolesti bavila se zdavstvena služba okupatorske Bugarske. Po oslobođenju, pod nadzorom Okružnog narodnooslobodilačkog odbora, obnovljen je rad Doma narodnog zdravlja i antituberkoloznog dispanzera i pristupilo se otvaranju novih ambulanti, na prostoru današnjeg Pčinjskog okruga.

Kroz vreme, dolazilo je do statusnih promena, da bi naposletku svečano otvaranje Doma zdravlja u Vranju bilo upriličeno 29. aprila 1983. godine.

Formiranjem Agencije za akreditaciju zdravstvenih ustanova Srbije, Dom zdravlja u Vranju uključio se u postupak akreditacije, čime je potvrđen kvalitet rada ove zdravstvene ustanove.

Na osnovu zakonskih propisa, pokrenuta je inicijativa da se iz Zdravstvenog centra u Vranju izdvoji Dom zdravlja, kao posebna zdravstvena ustanova.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar