Alo, ovde mobilni



Troškovi Komrada: 500.000 za mobilne, Vodovod: 30 novih radnika

U ovom broju bavimo se brojem zaposlenih i troškovima za mobilne telefone od 2003. – 2013. Ove godine najviše su potrošile najveće firme – Komrad, Vodovod i Direkcija, ali za njima nogo ne zaostaju ni Predškolska ustanova i Uprava Banje, samo ovih pet 2,3 miliiona



 



Troškovi Komrada: 500.000 za mobilneU lokalnim javnim preduzećima i ustanovama zaposleno je oko 1.200 ljudi. Ovo „oko“ zbog toga što još uvek nismo dobili podatke o broju zaposlenih za svaku godinu posebno počev od 2000. pa do poslednjeg dana avgusta ove godine, koje smo tražili po Zakonu o dostupnosti informacijama od javnog značaja, tako da je ovde u obzir uzeto 12 od ukupno 16 ustanova i preduzeća pod ingerencijom Gradske uprave. Kad smo već tu, ni od nje nismo dobili podatke o broju radnika, ali ako znamo da se barata cifrom od 300 do 350 zaposlenih u gradskoj administraciji, nije teško izračunati da „od opštinskog kazana“ živi bar 1.500 ljudi za čije plate se mesečno izdvaja nekih 66 miliona dinara. Ili, iz budžeta za ovu godinu za plate zaposlenih otišlo je tačno 796.778.000 dinara, što je više od trećine budžeta koji iznosi 2,2 milijarde.

IMPULSI

U prevodu, prosečna mesečna plata onih koji je primaju iz budžeta je najmanje 44.000, što je nešto više od prosečne plate u republici isplaćene oktobra ove godine, ali i za desetak hiljada više od prosečne plate u Vranju.

Istovremeno, za utrošene impulse mobilnih telefona, ove firme i ustanove (vidi tabele) platile su, od početka godine do 31. avgusta, nešto više od 2,5 miliona dinara. Najviše su potrošile najveće firme – Komrad, Vodovod i Direkcija, ali za njima nogo ne zaostaju ni Predškolska ustanova i Uprava Banje, samo ovih pet 2,3 miliiona.

U Upravi Banje troškovi za mobilne, kao i broj zaposlenih neprestano rastu iz godine u godinu. Firma koja je 2000. Imala samo petoro zaposlenih, kraj avgusta ove godine završila je sa 23 radnika na platnom spisku i sa 797.180 dinara za mobilne telefone (2012. Uprava Banje za mobilne impulse platila je 730.340 dinara).

Vodovod: 30 novih radnikaKomrad je 2000. Imao 25 zaposlenih a danas 239. Za mobine račune do 31. avgusta izdvojili su 305.000 dinara, ali je za tu namenu prošle godine iskeširano 439.000.

Slična je situacija i u Vodovodu, koji zapošljava 231 radnika (2000. imao je 203) a za telefone je plaćeno 546.232 dinara. Međutim, Vodovod je prošle godine za telefone dao gotovo 700.000, dok prosečno deset godina unazad u ovu svrhu izdvajaju oko 500.000.

Direkcija za razvoj i izgradnju danas ima 74 radnika, tri puta više nego 2003. Prema podacima koje smo dobili iz ovog preduzeća, vidi se da je najviše ljudi dobilo posao od 2004. do 2008. godine, dakle u periodu kada je firmu vodio Dejan Stanojević, u to vreme predsaednik DSS u Vranju. Te 2004. firma je imala 22 zaposlena, da bi 2008, nekoliko meseci pošto je Stanojević smenjen, završila sa 55 radnika.

Ni ovde se nije škrtarilo na mobilnim impulsima, pa je od 2004 – 2012. u tu svrhu potrošeno 2,68 miliona (posle Stanojevića Direkciju je preuzeo Dragan Stojković iz DS, koga je 2012. zamenio Nebojša Nikolić Bote iz SNS. On se tu zadržao samo nekoliko meseci a nasledio ga je stranački kolega Goran Djorđević), dok je ove godine potrošeno 455.402 dinara.

 

Moskovska kompanija Delo zainteresovana za Simpo

Osnivač i vlasnik ruske grupe kompanija „Delo“ iz Moskve Sergej Nikolajevič Šiškarjov zainteresovan je da kupi državni paket akcija kompanije Simpo – prenosi Blic.

Prema saznanjima Vranjskih, posrednik u ovom posluje Goran Tomić, sin Dragomira Tomića, koji je sa Nikolajevičem sarađivao svojevremeno u Rusiji.

Sa Nikolajevičem i njegovim saradnicima danas se sastao prvi potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić, i tom prilikom ova kompanija, jedna od vodećih u Rusiji, izrazila je interes i spremnost da kupi državni paket akcija „Simpo“ ad, navodi se u saopštenju iz Kabineta prvog potpredsdenika vlade.

Na sastanku u Vladi Srbije, koji je nastavak ranije započetih razgovora u Kabinetu prvog potpredsednika Vlade, kompanija „Delo“ izrazila je snažan interes da, nakon kupovine državnog paketa akcija, unapredi poslovanje „Simpa“ povećanjem priozvodnje i prodajom, naročito na tržištu Ruske Federacije.

Ruski partner izrazio je i spremnost da putem dokapitalizacije investira u poboljšanje i unapređenje tehnologije, povećanje kapaciteta i očuvanje svih radnih mesta u „Simpu“.

Vučić je, navodi Blic, podržao predloge predstavnika grupe kompanija „Delo“ vezane za privatizaciju „Simpa“. On je naglasio značaj očuvanja postojećih i otvaranja novih radnih mesta, kao i razvoja „Simpa“.

Svi učesnici sastanka saglasili su se da se u cilju podrške realizaciji ovog dogovora maksimalno brzo, transparentno i u skladu sa relevantnim zakonima ubrzaju svi postupci nadležnih državnih organa u postupku konverzije poreskih obaveza „Simpa“ u vlasništvo države.

Takođe, postignuta je saglasnost da se do okončanja procesa prodaje državnog paketa akcija, obezbede potrebni uslovi da „Simpo“ nastavi nesmetan proces proizvodnje i realizaciju svih ugovorenih, a naročito izvoznih poslova.

U nastavku aktivnosti predstavnici kompanije „Delo“ boraviće u Vranju i obići sve fabrike i pogone u sastavu „Simpa“, navodi se na kraju saopštenja.

Ministar privrede Saša Radulović izjavio je prošle nedelje da potraživanja države prema Simpu neće biti prepreka za prodaju te kompanije i ocenio neprihvatljivim predlog rukovodstva firme o konvertovanju potraživanja u kapital.

Predlog rukovodstva Simpa o konvertovanju potraživanja u kapital odnosio se na to da država konvertuje 60 miliona evra svojih potraživanja u 60 odsto kapitala Simpa,tako da bi potencijalni investitor mogao da kupi 100 odsto kapitala za 20 miliona evra, što, prema Radulovićevim rečima „neće biti moguće“, jer bi bilo neodgovorno prema poreskim obveznicima.

Račun kompanije Simpo, blokiran je u petak, 23. avgusta ove godine, jer je na ime neplaćenog poreza dugovao državi 5,76 milijardi dinara.

Rukovodstvo Simpa prihvatilo je na sastanku 26. avgusta predlog vlade da se poreski dug ovog preduzeća pretvori u akcije države, čime je država Srbija postala većinski vlasnik sa oko 70 odsto kapitala.

Vlada Srbije je 28. avgusta Simpu odobrila kratkoročni beskamatni kredit od 1,5 milijardi dinara za izmirenje duga po osnovu doprinosa za Fond penzijsko-invalidskog osiguranja.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar