Gde je tanko, tu se kida



Saradnja sa Evropom samo preko nevladinih organizacija, Nećemo stati u saradnji sa EU: Goran Mitrović, Ulažemo u mlade kadrove: Gordana Ristić

Lokalna samouprava besomučno pokušava da se uključi u evropske integracije, ali i ono što nekim čudom uspe da iskamči od Evrope, ulaže se u oživljavanje privrede, otvaranje novih radnih mesta, u devastiranu infrastrukturu, eventualno neki cent dođe i do zdravstva i ekologije; a gde je kultura? Nigde, po marksističkoj mantri – „egzistencija, pa esencija“



 



Saradnja sa Evropom samo preko nevladinih organizacijaKažu, ima stara jevrejska poslovica – „ne dao ti bog da živiš u zanimljiva vremena“. E pa, mi živimo u zanimljivim vremenima, kojima smo dali, u skladu sa našim evropskim intencijama, i evropsko ime – „tranzicija“. A prva žrtva „zanimljivih vremena“, ili tranzicije, po aksiomu, jeste kultura. Pa tako i u Vranju – u očajničkim pokušajima da razdragana radnička klasa iz propalih vranjskih „giganata“, takozvanog „južnog privrednog čuda preživi (to će stvarno biti čudo), kultura se negde zapretala. Lokalna samouprava besomučno pokušava da se uključi u evropske integracije, ali i ono što nekim čudom uspe da iskamči od Evrope, ulaže se u oživljavanje privrede, otvaranje novih radnih mesta, u devastiranu infrastrukturu, eventualno neki cent dođe i do zdravstva i ekologije, a gde je kultura? Nigde, po marksističkoj mantri – „egzistencija, pa esencija“.

SAMOINICIJATIVA

Iz Kancelarije za lokalni ekonomski razvoj Grada Vranja, na pitanje o evropskim integracijama Vranja na polju kulture, stigao je odgovor:

-Analizom EU i ostalih donatora može se uočiti da je u periodu 2008-2012. godina, fokus bio na sufinansiranju projekata iz (tim redom): infrastrukture, jačanja kapaciteta lokalne administracije, ekonomskom razvoju; lokalna samouprava. Ustanove kulture i organizacije učestvuju na redovnim konkursima Ministarstva kulture i Ministarstva omladine i sporta; NVO sektor je bio aktivniji u projektima kulture finansiranim od strane EU i ostalih donatora; 2008. godine je sa Dupnicom (Bugarska) realizovan projekat „Upoznati se, razvijati i deliti“ (tema: kulturna razmena Škole animiranog filma ŠAF, GKUD Sevdah, rock grupa JOLLY JUMPER).

Da ne bi baš prošlo ovako oskudno, zamenica gradonačelnika Vranja Bojana Veličkov dopunjuje:

-EU PROGRES je 2012. godine finansirao izradu glavnog projekta rekonstrukcije spaljenog pozorišta „Bora Stanković“ sa oko 20.000 evra, a PBILD (UN) finansirao je izradu tehničke dokumentacije za instalaciju (rasveta, audio i video oprema), kao i kupovinu te opreme u vrednosti oko 25.000 dolara.

I od lokalne samouprave na polju evropskih integracija u kulturi, toliko. Ono što je odrađeno, prepušteno je samoinicijativi kulturnih entuzijasta iz ustanova koje se bave ovom delatnošću.

Tako se Evropa pojavila u kulturi Vranja u Narodnom muzeju na projektu „Arheološko iskopavanje na lokalitetu Kale“ u dva navrata: 2002. godine, UNDP – REP participirao je sa 25.000 evra na ovom projektu, autora i supervizora kustosa Muzeja Gorana Mitrovića i koordinatora projekta kustosa Gordane Stojičić, a naredne, 2003. godine, isti projektni tim, za isti lokalitet, obezbedio je sredstva od UNDP – SSMIRP (14.400 evra) i CHF INTERNATIONAL (20.400 evra). No, nije samo to:

Nećemo stati u saradnji sa EU: Goran Mitrović-Prilikom realizacije navedenih projekata – kaže Goran Mitrović – bilo je uključeno oko 60 radnika iz okolnih sela, više od 15 arheologa, arhitekata i geometara, 20 studenata arheologije, i svi su bili plaćeni za to.

U stručnom delu realizacijom ovog projekta istražena je površina od oko 1500 kvadratnih metara (oko pet posto površine lokaliteta), a otkrivena je ogromna količina izuzetnog arheolološkog materijala, koji pripada periodu od kasnog bronzanog doba do II odnosno I veka p.n.e. Trenutno je najveći deo tog arheološkog blaga izložen u muzejskoj Galeriji.

-Nećemo tu stati – nastavlja Mitrović – u saradnji sa zemljama u okruženju (Bugarska i BJR Makedonija) planirano je proširenje arheološkog projekta „Nekropole spaljenih pokojnika u periodu rimske dominacije na teritoriji Pčinjskog regiona“, koji će biti u najvećem delu finansiran preko evropskih fondova. U toku su pripremni radovi, odnosno prikupljanje podataka i dokumentacije, kao i pregovori sa zainteresovanim kolegama iz Bugarske (Ćustendil, Dupnica, Pernik), Srbije (Pirot) i BJR Makedonije (Kumanovo, Štip). Pored navedenog postoji još par projekata u saradnji sa evropskim partnerima, ali o tome je još rano govoriti.

Od kulturnih institucija, što se tiče evropskih integracija Vranja u oblasti kulture, produktivan je bio i ŠAF, koji je od 1997. godine član ASIFE (svetska organizacija koja obuhvata sve animatore sveta) i sa uspehom već sedam godina organizuje Internacionalnu dečju radionicu animiranog filma (IDRAF), uz značajno učešće i evropskih srodnih institucija.

I to bi, manje-više, uz neke sporadične akcije, bilo sve što kulturne institucije Vranja do sada mogu da ponude u okviru kulturne saradnje sa Evropom. Ali, tu je i NVO sektor, nezaobilazan faktor evropskih integracija Vranja na polju kulture, a među njima je neosporno najaktivnija NVO „Generator“.

USPEŠAN MODEL

Generator –kaže Gordana Ristić, menadžer ove NVO – radi na projektima međunarodne saradnje od 2004. godine kad smo realizovali prvi prekogranični projekat za mlade sa omladinskom organizacijom iz Kumanova i od tada mi razvijamo partnerske odnose sa mnogim organizacijama sa Balkana i EU a i šire (Jordan, Liban, Izrael, Jermenija…) koje rade sa mladima a koriste umetnost kao metodologiju rada.

Ulažemo u mlade kadrove: Gordana RistićKroz međunarodne omladinske razmene i evropski volonterski servis Generator je u saradnji sa partnerima razvio niz projekata koji su danas poznatiji kao Balkan Streets festival ili trening kursevi u oblasti Pozorišta u zajednici (Community theatre) – angažovano pozorište. Pored muzike i pozorišta, Generator je promovisao i razne vrste uličnih umetnosti, kao što su grafiti, počev od 2006. godine, što je prilično razvilo grafitersku scenu u gradu.

Samo u 2008. godini preko fondova Evropske Unije u Vranje je preko naših projekata za mlade koji su koristili angažovanu umetnost kao metod rada sa mladima ušlo preko 70.000 EUR.

Projekat Muzika bez granica – nastavlja Gordana Ristić – koji se, pored Vranja, realizovao i u Vukovaru, Skoplju i Drezdenu, uspeo je da okupi preko 60 muzičara, muzičkih operatera, biznisa, umetničkih udruženja ali i predstavnika lokalnih samouprava (na raznim aktivnostima su učestvovala tri člana Gradskog veća, pet predstavnika javnih i obrazovnih institucija i zamenica gradonačelnika) koji su učestovali na raznim aktivnostima kao što su studijske posete Nemačkoj, konferencije, festivali, razmena kadrova. Lokalnoj samoupravi u Vranju i njenim institucijama je kroz ovaj projekat predstavljen uspešan model transformacije kulturnog sistema bivše socijalisitičke zemlje u procesu tranzicije – Istočna Nemačka, koji može da se primeni i kod nas. Ovim projektom je u Vranje u periodu 2011-2012. uloženo oko 60.000 evra, od kojih je EU izdvojila oko 40.000.

Ove godine Balkan Streets Festival smo obogatili novim aktivnostima, kao što je međunarodni Art Jam koji će okupiti oko 20 mladih umentika iz sedam zemalja, a koji će za pet dana probati da transformišu Ćošku u mesto urbanih dešavanja, pre svega za mlade.

Svim ovim projektima Generator pokušava da približi EU građanima Vranja ali pre svega onim najmlađim kao i da Evropi predstavi Srbiju u pozitivnom svetlu. Međutim, još važnije, kroz ove projekte mi ulažemo u kadrove kroz međunarodnu saradnju.

ŠTO SE NE BI KUPALI
Kao jedan od neprijatnih primera benevolentnog ulaganja Evrope u vranjsku kulturu, mogao bi da posluži projekat turskog kupatila, amama, jednog od simbola urbanog Vranja. U periodu od 2002. do 2003, godine, UNDP je u ovaj zahvat uložio više od 60.000 evra. Namena renoviranog amama trebala je da bude Galerija arheološkog materijala, te drugi kamerni kulturno- umetnički sadržaji – književne i muzičke večeri, pozorišne predstave  manjeg obima, slikarske i vajarske izložbe.
Amam je, kao, renoviran, ali ni pored tolikih uloženih novaca, ni dan danji nije u bilo kakvoj funkciji. Ponovo je tamo vlaga, potpuna zapuštenost i očigledna nebriga.
-Amam nije priveden nameni – kaže Miomir Stojanović, službenik Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Niša, Odeljenje u Vranju – jer klimatizacija nije dobro urađena, nije izvršena neophodna dogradnja, a da zlo bude veće, ukraden je i oluk, pa se u amamu ponovo pojavila vlaga. No, bez obzira na ovo stanje, bez te intervencije amam danas ne bismo ni imali. Intervenisao sam u više navrata od 2003. do 2006. kod nadležnih, da se završe neophodni dopunski radovi, a koji su u projektnoj dokumentaciji kod gradskih vlasti. I svuda postoji razumevanje i dobra volja, ali jednostavno, nema para.
Kako li ga Turci napraviše, koliko je 60.000 današnjih evra bilo tadašnjih turskih medžedija?

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar