Diplomirani slikar Dragan Dejanović sredinom februara postavljen je za direktora Narodnog muzeja u Vranju. U periodu pre toga ovu ustanovu potresali su razni skandali, u najvećoj meri vezani za odnose među zaposlenima, o čemu Dejanović nije želeo da govori:
– U samom muzeju postoje razni problemi, kojih inače ima svuda. Postoje i neka nerešena pitanja koja su nastala u ranijem periodu i na meni je da te probleme rešavam. Zaista ne bih da u ovaj tekst unosim dozu senzacionalizma jer mislim da za tim nema potrebe – kaže Dejanović na početku razgovora za Vranjske.
VRANjSKE: U kakvom stanju ste zatekli ustanovu, i koji su to problemi sa kojima se suočavate?
DEJANOVIĆ: Problemi koji su aktuelni se uglavnom odnose na nastavak rada na sanaciji postojećih objekata, kao i na adaptaciju depoa u izgradnji koji se nalazi u zgradi novog Doma kulture. Adaptacija depoa je veoma značajna jer će se time rešiti problemi nedostatka adekvatnog prostora za smeštaj, proučavanje i zaštitu muzejskih predmeta i knjižnog fonda. Narodni muzej, kao muzej kompleksnog, zavičajnog tipa, u čijem sastavu funkcionišu Muzej kuća Bore Stankovića i Galerija Narodnog muzeja je, po svojoj programskoj koncepciji, odavno prevazišao kapacitete koji su mu na raspolaganju i potrebno je da se rad i prostor prilagode potrebama savremenog doba u skladu sa pravilima i propisima koji važe za srodne ustanove. Objekat Selamluka, koji pripada kompleksu Pašinih konaka, osim uvođenja struje, vode, grejanja i sistema za obezbeđivanje, nikada nije temeljno rekonstruisan, što je neophodno kako bi se u tom prostoru smestila stalna postavka na način koji odgovara postavkama u savremenim muzejima.
Da li je izvršen popis svih zbirki Narodnog muzeja i depoa i kakvo je stanje u njima?
– Posledice neadekvatnog smeštaja muzejskih zbirki ogledaju se u celokupnom procesu od nemogućnosti da se one sistematski obrade, do njihovog prezentovanja publici. U zbirkama je preko 30.000 predmeta koji su smešteni po priručnim depoima, o njima brinu odeljenja za arheologiju, numizmatiku, etnologiju, istoriju umetnosti i istoriju. Pregled svih zbirki je u toku i biće potrebno još nekoliko meseci da se one sagledaju u celini. Ima dosta neobrađenog materijala koji stalno pristiže sa terenskih istraživanja i koji je takođe smešten u neadekvatnim uslovima.
U kakvom se finansijskom stanju nalazi Narodni muzej, ima li nekih projekata koji su u toku ili koji su planirani?
– Projekti koji će se nastaviti u ovoj godini vezani su za nastavak rada arheološkog odeljenja na lokalitetima duž Koridora 10, lokalitetu Kale Krševica, zatim nastavku projekta adaptacije depoa Narodnog muzeja i otpočinjanju izrade projekta za rekonstrukciju zgrade Selamluka, koji će se raditi u fazama. Prva faza podrazumevati sanaciju krovne konstrukcije i pokrivača.
Kakva je situacija sa Muzej kućom Bore Stankovića i Hamamom?
– U njoj je izvršena sanacija spoljnih toaleta, uslediće i manje izmene i osvežavanje stalne postavke kao i procena mera sanacije koje treba preduzeti u periodu koji sledi. Završetak radova na adaptaciji depoa Narodnog muzeja i njegovo opremanje bi umnogome doprineli boljoj organizaciji odeljenja koja upravljaju zbirkama i radom muzeja a samim tim i kvalitetnijim programskim aktivnostima i oslobađanjem prostora u kojima se trenutno odlažu muzejski predmeti gde pre svega mislim na Hamam.
Približava se tradicionalna Noć muzeja. Šta planirate da prikažete publici?
– I ove godine Muzej će se uključiti u manifestacije Noć muzeja i Noć otvorenih ateljea, a o detaljima će javnost biti obaveštena čim budemo precizirali program.
Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.