Sve će biti gotovo 2016.



Kada će biti završen deo koridora između Bujanovca i Vranja, obzirom da je zaobilaznica neuslovna za saobraćaj, ali i  i deo od Levosoja do Makedonske granice?



– Petlja Bujanovac deo je deonice Donji Neradovac – Levosoje, preciznije LOT – a 1 od Srpske Kuće do Levosoja, dužine 8 km. Na ovoj deonici planirana je izgradnja šest mostova i pet nadvožnjaka, a u toku je procedura davanja saglasnosti HiPERBA na tender. Izgradnja dela južnog kraka Koridora 10 od Levosoja do makedonske granice u nadležnosti  je Puteva Srbije, koji su naručilac izvođenja radova. Ceo Koridor 10 kroz našu zemlju trebalo bi da bude završen 2016. godine.

Kada može da se očekuje završetak radova, odnosno povezivanje dela od Grdeličke klisure do makedonske granice?



–  Za deonicu od Grdelice do Caričine doline stopirano je donošenje rešenja o eksproprijaciji. Uprava za imovinsko-pravne poslove grada Leskovca, ne postupa po podnetim predlozima o eksproprijaciji kojih ima oko 300 i koji čekaju realizaciju. S obzirom da na celokupnoj trasi južnog kraka Koridora 10 na autoputu E 75 postoji Prostorni plan (Službeni glasnik RS br. 77/02) koji predstavlja planski osnov za rešavanje imovinsko-pravnih odnosa, nije potreban plan detaljne regulacije koji zahtevaju nadležni iz gradske uprave Leskovca. Koridori Srbije u saradnji sa predstavnicima lokalne samouprave, Uprave za imovinu i žiteljima ovog područja intenzivno rade na rešavanju ovog zastoja.

Da li je završena kompeletna eksproprijacija?

– Prema stručnim procenama, eksproprijacija je na južnom kraku Koridora 10 prošla zadovoljavajuće: u odnosu na celokupan broj eksproprisanih nepokretnosti i lica uključenih u postupak eksproprijacije evidentiran je neznatan broj žalbi građana na rešenja o eksproprijaciji, i to uglavnom u slučajevima u kojima vlasnicima nepokretnosti nije prihvaćen zahtev za eksproprisanje celog poseda. S obzirom na činjenicu da je postupak eksproprijacije u potpunosti sproveden u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji, počev od postupka utvrđivanja javnog interesa, preko saslušavanja stranaka i donošenja rešenja o eksproprijaciji, zanemariv je broj žalbi koji je uložen. Gotovo se isti zaključak može izvesti i u postupcima utvrđivanja naknade za eksproprisane nepokretnosti, u kojima se beleži mali broj slučajeva u kojima su se vlasnici nepokretnosti u zaštiti svojih prava obratili nadležim sudovima. Presude sudova bile su gotovo identične odlukama upravnih organa, zbog čega su i ovi postupci okončani u kratkim rokovima.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar