Crni goro, crni sestro



Posečena su debla stara stotinak godina, Podnosioci krivične prijave zbog nelegalne seče: Marinković i Vasilev, Šta je sve zabranjeno raditi u Dolini Pčinje

Posle hidroelektrane, Eparhija je pod zakup dala i šumu Manastira Prohor Pčinjski na Kozjaku, u zakonom zaštićenoj „Dolini Pčinje“. Od prodaje ogrevnog i tehničkog drveta godišnje zaradi 51 odsto ukupnog prihoda koji ostvari firma „Fornet“ d.o.o. koja gazduje šumom. Količine koje je „Fornet“ dosad posekao prema tržišnim cenama otprilike vrede oko 15 miliona dinara ili blizu 140.000 evra



 



Posečena su debla stara stotinak godinaOsim javnosti nepoznatih, ali nesumnjivo značajnih prihoda od izdavanja u zakup mini hidroelektrane (MHE) „Pčinja“ u vlasništvu Manastira Prohor Pčinjski, Eparhijski upravni odbor, odgovarajući na pitanja redakcije „Vranjskih“, potvrdio je da Eparhija vranjska od početka 2010. godine ostvaruje i 51 odsto ukupnog godišnjeg prihoda od prodaje šume sa planine Kozjak. Šuma na oko 800 hektara (manastir je vlasništvo nad  prirodnim bogatstvom oduzetim agrarnom reformom 1946. godine povratio pre tri godine) manastirsko je vlasništvo, kao i hidroelektrana, ali takođe ustupljena na gazdovanje. O njoj, uz 49 odsto zagarantovanog profita, trenutno brine beogradsko preduzeće „Fornet“ d.o.o. kome je u opisu posla konsalting i usluge u šumarstvu prema sklopljenom ugovoru o poslovno-tehničkoj saradnji.

PRIJAVE ZBOG BESPRAVNE SEČE

Iz Eparhijskog upravnog odbora nisu bili radi da odgovore na pitanje kakve se to krivične i druge prijave podnose protiv nekih osoba iz državnih organa zbog načina na koji se gazduje manastirskom šumom, kao i da li su neke osobe zaposlene u eparhiji predmet istrage, odnosno da li su saslušavane pred nadležnim državnim organima. Detalje novinaru predočavaju ljudi iz Udruženja za zaštitu životne sredine, divljači, ptica i vode „Zelena mreža Pčinjskog okruga“. Predsednik i potpredsednik udruženja Rade VASILEV i Djoka MARINKOVIĆ, uz napomenu da su navodnu bespravnu seču manstirske šume na Kozjaku ispitivali policijski inspektori privrednog kriminala iz Vranja, otkrivaju da su njih dvojica u ime udruženja potpisali krivičnu prijavu protiv rukovodioca zaštićenog područja „Predeo izuzetnih odlika (u daljem tekstu PIO) Dolina Pčinje“ Igora ALEKSIĆA, te republičkog inspektora za šumarstvo i lovstvo za Pčinjski okrug Viktora FILIPOVSKOG. „Zeleni“ u prijavi sumnjiče pomenutu dvojicu za krivično delo „zloupotreba službenog položaja“ (član 359, stav 1 KZ). Prijem ove prijave u Osnovno tužilaštvo redakciji „Vranjskih“ potvrdio je zamenik tužioca Trajko NAUMOVIĆ.

„Od 2010. do 2012 godine“ – navodi se u krivičnoj prijavi u koju su „Vranjske“ imale uvid – „u reviru Manastira Prohor Pčinjski posečeno je tri do četiri hiljade kubika ogrevnog i tehničkog drveta u neutvrđenoj vrednosti. Seča traje i dalje bez ikakvih saglasnosti i kontrole, iako se radi o zaštićenom području druge kategorije „PIO Dolina Pčinje“ pod ingerencijom Eparhije vranjske“.

Krivična prijava je, pojašnjavaju „Zeleni“, podneta protiv Aleksića i Filipovskog jer je nekontrolisana seča sprovedena uz njihovo znanje.

Podnosioci krivične prijave zbog nelegalne seče: Marinković i Vasilev– Oni su – tvrdi Vasilev – firmi koja je izvršila bespravnu seču izdavali tzv. propratnice s ciljem legalizacije takve seče. A posečena su, što smo i sami ustanovili na licu mesta, potpuno zdrava stabla tako da to nije tzv. sanitarna seča. Neka debla su ogromna, sa više od dva metra u prečniku, stara po nekoliko stotina godina. Na taj način su raznim fizičkim i pravnim licima pribavili imovinsku korist u neutvrđenom iznosu na potezu gde je seča zabranjena jer je reč o zaštićenom području.

I pored obećanja portparolke Ministarstva šumarstva Stanislave NOL da se odgovori na pitanja „Vranjskih“ pripremaju, u redakciju do zaključenja ovog broja (sreda poslepodne) nije stigla povratna informacija o tome da li su inspektori ministarstva podnosili krivične prijave za eventualnu bespravnu seču šume u konkretnom slučaju.

MOŽEMO I VIŠE

Njihov čovek na terenu inspektor Filipovski odbio je da bez odobrenja nadređenih za „Vranjske“ odgovori na navode krivične prijave podnete protiv njega, dok Aleksić kaže da se oko čitave priče bespotrebno podigla velika prašina.

– Kao jedini problem, posle kontrole šumarskih inspektora iz Beograda pre desetak dana, istaknuta je potreba uvođenja šumskog reda zbog drveća koje je tamo ostalo posle seče. Dat je rok od trideset dana da se ti propusti otklone. Drugih problema nema – kaže Aleksić koji naglašava da on ne radi za manastir, već za preduzeće PIO „Dolina Pčinje“ koje je formirano u sklopu Ministarstva prirodnih resursa, rudarstva i energetike.

Međutim, u celoj ovoj stvari postoji jedan problem. Šumom na Kozjaku, koja se nalazi u sklopu PIO „Dolina Pčinje“, ne sme da gazduje ko kako hoće. Naime, to što je „Dolina Pčinje“ (prostire se na oko 2.600 hektara) proglašena za „predeo izuzetnih odlika“, obavezuje jer je ovo područje proglašeno odlikaškim upravo zbog toga što je jedna od njegovih najvažnijih osobenosti upravo vegetacija. I to šume hrasta sladuna i cera, bukve, crnog jasena itd. Ta šuma u mnogome određuje posebne klimatske uslove koji vladaju na ovom području. Dolina važi za područje osiromašenih reliktnih šumskih zajednica, te je država, između ostalog, i zarad njihovog očuvanja proglasila zaštićenom. Za staraoca je 2003. godine (posle niza godina tokom kojih je to bila HK „Vrelo“, Bujanovačka Banja), uredbom Vlade Srbije određena SPC – Pravoslavna Eparhija vranjska.

Šta je sve zabranjeno raditi u Dolini PčinjeOtac Nikolaj, iguman manastira Prohor Pčinjski, nije želeo da se upušta u razjašnjenje stanja  na terenu i uputio je novinara na ćutljivi Eparhijski upravni odbor. Direktorka preduzeća „Fornet“ Jelena MARKOVIĆ odbacuju svaku sumnju da se to preduzeće bavi nečim nezakonitim u manastirskoj šumi na Kozjaku.

– Nismo sekli zdravo drveće. Godine 2010. čak nismo ništa posekli. U 2011. imali smo seče samo po mišljenju i odobrenju Zavoda za zaštitu prirode. Posekli smo 2.500 kubika. U prva tri meseca 2012. bilo je mnogo snega koji je oštetio deo šume. Šumarski inspektor nam je naložio da prioritetno sprovedemo sanitarnu seču prelomljenih i izvaljenih stabala, što smo i učinili. To je još nekih 1.500 kubika – kaže Markovićka.

Ona upozorava da je firma „Fornet“ po planskom dokumentu mogla da poseče znatno više, čak 8.500 kubika.

– Posle seča u 2012. pobunili su se neki zaštitari ptica, u smislu da motorne testere ugrožavaju zaštićene vrste. Zamislite da smo posekli onih 8.500 na koji smo imali pravo prema osnovama gazdovanja šumama i planskim dokumentima. Verovatno bi nas razapeli – sa nevericom će direktorka preduzeća „Fornet“.

(KOMPLETAN TEKST PROČITAJTE U ŠTAMPANOM IZDANjU)

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar