Važno je i tržište Kosova



Godina investicija: Arifi, Hauard Okman i Azemićemova

Učesnici su podsetili da bi veći obim razmene sa kosovskom privredom značajno doprineo ubrzanom razvoju preduzetništva na jugu Srbije



 



Godina investicija: Arifi, Hauard Okman i AzemićemovaPosle nekoliko meseci zastoja, USAID projekat održivog lokalnog razvoja, sa partnerima okupljenim oko grada Vanja, ponovo je na javnoj sceni. Ovoga puta predstavnici Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i članovi međuopštinskog partnerstva u kome su Vranje, Vldičin Han, Bujanovac i Preševo, kambek su započeli „Ekonomskim forumom“ prvog radnog dana ove nedelje. A tema u dobro poznatom USAID stilu: jačanje privatnog sektora i otvaranje novih radnih mesta (vidi okvir).

– Svi mi okupljeni oko ovog projekta, imamo jedan globalni cilj – otvaranje novih radnih mesta. To onda znači jačanje ekonomske moći lokalnih zajednica okupljenih u partnerstvu a samim tim jačanje celog regiona. A da bi smo imali održivi lokalni razvoj, naš prioritet će biti jačanje privatnog sektora – već prvom rečenicom je stavio do znanja Hauard Okman, novi direktor Projekta.

GODINA RAZVOJA

Već u sledećoj rečenici on nije zaboraviol da naglasi da privlačenje investitora i jačanje privredne slike podrazumeva znatno veću efikasnost lokalnih administracija. Toliko, da se zna.

Okmanu je, u bujanovačkom restoranu „Rozafa“, odgovorio Nagip Arifi, domaćin skupa, istakavši da se ta sredina davno opredelila za politiku u kojoj brži ekonomski razvoj i otvaranje novih radnih mesta nemaju alternativu.

-Ova godina je za Bujanovac godina ekonomskog razvoja. Dogovorili smo se da ukupne ljudske i finansijske potencijale podredimo tom cilju. Sa nešto skromnih naših sredstava, podrškom Koordinacionog tela i velikim razumevanjem međunardone zajednice, mislimo da možemo taj cilj i ostvariti – rekao je prvi čovek Bujanovca.

ŠTA JE PROJEKT ODRŽIVOG LOKALNOG RAZVOJA
Projekt održivog lokalnog razvoja je petogodišnji projekt USAID koji ima za cilj da podrži lokalne samouprave, privatni setor i civilno društvo na njihovom putu ubrzanog ekonomskog razvoja. Ključne aktivnosti projekta usmerene su na podršku otvaranju novih radnih mesta i smanjenje nezaposlenosti u regionu.
Samo partnerstvo opština počiva na tri glavne inicijative.
PRVA, izgradnja regionalnog sistema, a u drugoj fazi i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u gornjem toku reke Južne Morave. USAID, Evropsko partnerstvo sa opštinama EU Progres i lokalne zajednice za realizaciju su obezbedili preko 63.000 dolara.
DRUGA je realizacija regionalnog plana upravljanja otpadom u Pčinjskom okrugu. Predviđena je izgradnja transfer stanica u Bujanovcu i Preševuz, a potom i proširenje regionalne deponije “Meteris” u Vranju. Izrada projekta koštala je 40.000 dolara, Vlade Srbije već je izdvojila 79.400, a EU PROGRES 252.000 dolara.
TREĆA, najvažnija inicijativa jeste otvaranje industrijskih zona duž Korodora 10. U prvoj fazi sve aktivnosti ovde su usmerene na otvaranje Industrijske zone “Bunuševac” u Vranju Ovu inicijativu grad Vranje je podržao sa 14.200, a EU PROGRES sa 137.000 dolara
U realizaciju projekta neposredno su uključene renomirane međunarodne konsultantske kuće, među kojima je i Berman Grupa. Ključni partneri projekta su Vlada Republike Srbije sa resornim ministarstvima, Stalna konferencija gradova i opština (SKGO) i nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj NALED).
U ovaj bez sumnje viliki ekonomski projekt uključene su čak 32 lokalne samouprave koje su podeljene u osam medjuopštinskih partnerstava, a predvode ih gradovi: Vranje, Novi Pazar, Niš, Kraljevo, Užice, Subotica, Zrenjanin i Novi Sad.
Projekt je ambiciozno krenuo decembra 2010., a treba da se okonča decembra 2015. godine.

Arifi ističe da bi veći obim razmene juga Srbije sa privredom Kosova značajno doprineo ubrzanom razvoju preduzetništva u toj opštini. On je zatražio da se na tom planu pokrenu mehanizmi koji će sa Prištinom otvoriti mogućnosti bržih tokova i ljudi i roba.

Onda su učesnicima Foruma naše ekonomske „domete“ brojnim podacima ilustrovali Česi – Tomaš Vlašak i Dušan Kulka iz konsultantske kuće  Berman Gruop, koja je dugogodišnji uspešan partner USAID na mnogim projektima. Posle tih kazivanja postalo je jasno zašto se Srbija danas na svetskim ekonomskim lestvicama, „gura“  sa Lesotom, Behreinima i drugim državicama sa egzotičnih destinacija.

S tim u vezi Česi su istakli da je jug Srbije u odnosu na Beograd i Vojvodinu, u nezavidnijoj situaciji. Oni su upozorili da se ovakvim i sličnim inicijativama moraju smanjivati ekonomske razlike jer ove četiri lokalne zajednice (vidi okvir) startuju sa dosta oskudnim rezultatima.

Oni su podsetili da struktura privrede u Vranju, Vladičinom Hanu, Bujanovcu i Preševu ima izvoznu perspektivu i da bi sa više posvećenosti kvalitetu roba, jug Srbije imao šta da ponudi evropskom tržištu.

Za vedrinu i optimizam kao da je bio zadužen Boban Stanković, pomoćnik gradonačelnika Vranja. On je, prezentujući industrijsku zonu „Bunuševac“ kod Vranja, pokazao da je ta lokalna samouprava u potpunosti na ekonomskom kursu i USAID-a i novih investitora. Stanković je najpre konstatovao da put ekonomskog razvoja nije nešto što se događa preko noći, zbog čega je ceo projekt Industrijske zone u Vranju angažovao sve raspoložive potencijale i uključio sve parametre koji će odgovoriti zahtevima investitora. To su pre svih geografski položaj članova partnerstva i činjenica da su svi na putnom i železničkom Koridoru 10.

– Da smo na dobrom putu i da idemo u susret izazovima koji se zovu nova radna mesta, mi smo već dobili potvrde od kompanija „Geoks“ i „Ditra Italija“ koje će biti prvi „stanovnici“ Industrijske zone. Sada smo u fazi izgradnje zaobilaznice i

formiranja privrednog društva „Slobodna zona“ – rekao je Stanković.

Fazila Azemović, rukovodilac Kancelarije za lokalni ekonomski razvoj u Bujanovcu konstatovala je da je jako dobro za članove partnerstva što je grad Vranje na vreme prepoznao potrebe novih investitora i na vreme uspeo da uradi sve što je danas potrebno za jednu ozbiljnu industrijsku zonu.

-U Bujanovcu smo na početku tog posla, a glavni naš problem je lokacija i nedostatak sredstava za otkup zemljišta tamo gde će biti industrijska zona – rekla je ona i istakla da u novom projektu prepoznaje ono što je do sada ovim partnerima nedostajalo – zajednički nastupi i saradnja gde god je to moguće.

ODSTUPANjE OD PROTOKOLA

Od akademskih i protokolarnih formulacija na ovom Forumu odstupili su  Miljan Stojanović, predsednik Skupštine opštine Vladičin Han, i Skender Limani iz preševskog „Metala“ , koji smatra da država izbegava odgovornost kada su investicije u pitanju.

-Nama je u ovim nerazvijenim opštinama potrebno znatno više pomoći kako bismo smanjili ogromne ekonomske razlike. Ovo što sam čuo, mislim da je premalo i da i ovoga puta država izbegava da preuzme svoj deo obaveza. Ovom kraju je izgleda sudjeno da mu država uvek okreće leđa – rekao je Limani.

On je podsetio da je za Albance – preduzetnike iz Bujanovca i Preševa glavno tržište Kosova, ali da se sadašnji obim razmene može uvećati više puta kada bi

i Beograd i Priština, umesto politike, „stali na stranu“ ekonomije. On očekuje da na tom planu Vlada Srbije povuče prve potrebne poteze.

Predsedni SO Vladičin Han se plaši da će se na realizaciji ovog projekta izgubiti dosta vremena, zbog čega je zatražio da se skrate neka „rastojanja“.

-Možemo li mi sve ovo da ubrzamo? Možemno li da utvrdimo neke konkretne akcije kojima ćemo brže otvoriti nova radna mesta? Mislim da moramo brže doći u kontakt sa budućim investitorima i da sa njima razgovaramo na drugi način, jer nama u Vladičinom Hanu sa stopom nezaposlenosti od 52,22 ističe vreme, – rekao je Stojanović.

Biće da je Stojanović u pravu. Proces se mora ubrzati ne samo zbog Vladičinog Hana. Ako tamo ističe vreme, šta reći za Trgovište gde je vreme odavno stalo.

 

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar