Želim u Zagreb



Posao i igra

Posao i igraNa međunarodnom konkursu kulture „Snovi“ za ljubavnu poeziju, koji se organizuje u Zagrebu, multimedijalna umetnica iz Vranja, Slađana Nedeljković, našla je svoje mesto u međunarodnoj zbirci ljubavne poezije „Valentinovo“, sa pesmom „Tebi – Sebi“. Usledio je i poziv iz Zagreba, a promocija antologije biće, naravno, na Dan zaljubljenih.



-Nisam ni znala – kaže Slađana Nedeljković – koliko se ljudi prijavilo, iz celog sveta, da je selekcija bila rigorozna. Sada znam da sam jedina iz Vranja, jedina iz regiona. Dakle, u Zagrebu ću na neki način predstavljati svoj grad. Srećna sam zbog toga i želim da idem, jer je neobično  lepo sresti ljude koji razmišljaju kao vi, imaju slična interesovanja kao vi; to je na neki način podstrek za budući rad, inspiracija; ja volim da uživam u delima svojih „kolega“ pesnika, tada mogu videti i koliko smo različiti, a koliko te različitosti mogu biti sjajne.

-Želim da idem – nastavlja Slađana – jer bih se tamo srele sa Davorkom Kortiga Flego, pesnikinjom iz Hrvatske, a već znam da su i njeni stihovi u toj istoj zbirci. Želim da idem, jer su moji stihovi i prošle godine ušli u zajedničku Zbirku poezije Pesničkog Festivala u Novom Sadu, koji se organizuje pri Sajmu knjiga. I tada sam dobila poziv iz Novog Sada, a ja nisam otišla… Taj trenutak je prošao, a evo sada mislim da je vreme za druženje sa pesnicima.



TEBI – SEBI
Meni je radost da volim tebe,
Moja je snaga utkana kao u ćebe,
Koje te grli, teši, željno tebe
I pažnju, žudnju, strast krije – i zebe…

Nemoj ni zaspati pre nego me nađeš…
Jer ja sam tvoj odmor – tu gde ti treba da dođeš…
Tu gde pripadaš, s kim život treba da prođeš
I smiraj, smisao u životu nađeš…!

Osim toga, Slađana Nedeljković dobila  je i lični poziv za učešće u Puli na književnoj večeri povodom Dana zaljubljenih 14. februara tekuće godine, gde iz Beograda gostuje grupa Arte.

-Bojim se, ostaviće me tamo, kako vidim – kaže Slađana – a kao moj kredo u stvaranju, navela bih Džejmsa Misenera: „Pravi majstor umetnosti življenja ne pravi veliku razliku između posla i igre, rada i slobodnog vremena, uma i tela, informacije i rekreacije, života i religije. On ih skoro i ne razlikuje, vać nastoji da bude besprekoran u svemu što radi, ostavljajući drugima da odluče – da li radi, ili se igra? Što se njega tiče, on radi i jedno i drugo“.

Šta za Slađanu znači poziv za Zagreb i učešće na književnoj večeri?

-Možda sam jedna od malobrojnih, da ne prosuđujem o tome, ali učili su nas kolektivizmu, deljenju sa drugima kako u radu, tako i u radosti, učešću… Taj i takav duh kod mene je prisutan još uvek. A kako je sve krenulo? Kada sam krenula da radim „Tajnu krošnje“, naziv moje treće samostalne izložbe slika, ni slutila nisam da će to biti izložba, još manje da će me inspirisati i na pisanje, stvaranje pesama… Prvu sliku objavila sam na društvenoj mreži FB i odmah istog dana slika je bila inspiracija za stihove i jedno sjajno prijateljstvo sa Davorkom Kortiga Flego, pesnikinjom iz Hrvatske iz Pazina. U prepisci između nas dve, kada sve uloge dnevne, poslovne,  roditeljske, vaspitačke, utihnu, tada nastaju stihovi, utisci tog dana, trenutaka koje proživljavamo, a koji ostaju kao svedoci tih trenutaka. Tako je njena pesma našla svoje mesto na mom katalogu za izložbu.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar