Kome smeta albanska zastava



Grob kapetana Lešija na kome se vijori zastava

Uz jedan ili dva incidenta za sve ovo vreme, sve te zastave nikome nisu smetale, a Albanci, mladi i stari, osetili su zadovoljstvo što su mogli makar nakratko da uživaju uz svoj nacionalni simbol. Danas zastava smeta Žandarmeriji, ali tamo negde daleko, u selu Dobrosin, 16 kilometara udaljenom od centra Bujanovca



 



Grob kapetana Lešija na kome se vijori zastavaPrvog radnog dana posle Nove godine, albanski elektronski mediji, najpre sa Kosova, a potomi sa juga Srbije, javili su da se u selu Dobrosin, 16 kilometara zapadno od Bujanovca, ponovo vijori albanska zastava. Izveštači su objasnili da je srpska Žandarmerija nekoliko sati pre nego će u policijsku bazu stići Nebojša Stefanović, predsednik Skupštine Srbije, sa spomenika trojici pripadnika OVPMB, na ulasku u seosko groblje, skinula albansku zastavu.

– Na groblju u Dobrosinu, pored zajedničke grobnice boraca OVPMB, ponovo je postavljena albanska zastava –  izjavio je Jonuz Musliu, politički komesar OVPMB i donedavni predsednik SO Bujanovac. Musliju je rekao da je albansku zastavu postavio sa grupom saboraca OVPMB, samo jedan sat pošto je selo i Kopnenu zonu bezbednosti napustio konvoj automobila koji su pratili Stefanovića.

-Toj zastavi je tu mesto. Ona je svetinja za Albance Preševske doline, za pale heroje OVPMB, za članove Udruženja veterana. Postavili smo je na isto mesto sa koga ju je skinula srpska Žandarmerija -rekao je Musliju.

LEŠIJEV SPOMENIK

Sutradan su i beogradski i prištinski mediji potsetili na neke druge albanske zastave koje u Bujanovcu i Preševu niko ne dira već više godina. Belgzim Kamberi, novinar iz Preševa, dugogodišnji dopisnik brojnih albanskih elektronskih i pisanih medija, kaže da je skidanje zastave sa grobnice u selu Dobrosin, rezultat briselskog dijaloga Beograda i Prištine.

-Ja ću vam sada pobrojiti najmanje stotinu mesta u Bujanovcu i Preševu, gde se danas vijore zastave Albanije. Neke od tih zastava stoje od 2002. godine. I ova u Dobrosinu postavljena je 2003. godine, kada je otkriven spomenik trojici boraca OVPMB. Posle devet godina zasmetala je Žandarmeriji  – konstatuje za „Vranjske“ Kamberi.

U svoje vreme najradikalniji primer je bio isticanje crveno-crne zastave Albanije u selu Veliki Trnovac. Tamo je, na grobnici Ridvana Ćazimija, poznatijeg po nadimku Komandant Leši, maja 2002. godine, na obeležavanju prve godišnjice od njegove smrti, postavljena zastava Albanije koju do danas niko nije skinuo. Neposredno po otkrivanju spomenika, tadašnji predsednik Koordinacionog tela Nebojša Čović, nekoliko puta je novinarima obaćavao da će policija i taj zadatak uspešno obaviti. Sve je ipak ostalo samo na nivou obećanja.

Karakterističan je i primer albanske zastave na zgradi bivšeg Komiteta u centru Bujanovcu, gde su smeštene prostorije Nacinalnog saveta Albanaca. Kada su te prostorije otvarane, pre nekoliko meseci, postavljena je zastava Albanije koja se i danas tu nalazi.

-Dakle, taj nazovi incident sa zastavom i sve što nam se događa u poslednjih nekoliko meseci, u tesnoj je vezi sa pregovorima Tačija i Dačića u Briselu. Zašto? Pa zato što ni Beograd ni Priština nisu istinski zainteresovani za uspeh ovog dijaloga. Dakle, tvrdim da političkim strukturama u Beogradu i Prištini nije od interesa da se reše mnoga sporna pitanja izmedju Srbije i Kosova – objašnjava Kamberi.

On kaže da je oko nas, u svim oblastima života, previše primera koji potkrepljuju ovaj njegov stav. Kao najsvežiji primer ističe spomenik u centru Preševa posvećen stradalim pripadnicima OVPMB i navodno ishitrenu izjavu premijera Srbije Ivice Dačića da to država Srbija neće tolerisati. Navodno, ako ga ne sruše oni koji su ga podigli, srušiće ga država. A razlog je samo naizgled utemeljen u zakonu: oni koji su ga tu postavili, nisu obezbedili dozvole i saglasnosti nadležnih organa.

– Evo, ja želim da premijeru Srbije postavim dva pitanja. Prvo: u ove tri opštine ima desetak spomenika koje su Albanci podigli nastradalim pripadnicima OVPMB. Šta mislite, ima li i jedan potrebne papire i dozvole? Drugo pitanje: da li je srpska Žandarmerija obezbedila sve što zakoni nalažu za spomenik koji gradi par stotina metara iznad albanskog sela Lučane – pita Kamberi.

On potom podseća da se, od 2000. godine, u Bujanovcu i Preševu, svakog 28. novembra na Dan zastave, na zgradama lokalnih parlamenata, javnim mestima, školama, objektima, javnim preduzećima i ustanovama, na kućama Albanaca, svaki put istakne po nekoliko stotina zastava.

– Uz jedan ili dva incidenta za sve ovo vreme, sve te zastave nikome nisu smetale, a Albanci, mladi i stari, osetili su zadovoljstvo što su mogli makar nakratko da uživaju uz svoj nacionalni simbol. Danas zastava smeta Žandarmeriji, ali tamo negde daleko, u selu Dobrosin, 16 kilometara udaljenom od centra Bujanovca, konstatuje naš sagovornik i odmah dodaje sledeći primer kao dokaz da se Priština i Beograd samo igraju gluvih telefona.

REŠENjE POSTOJI

Pa ipak, zašto ove „igre bez granica“ sa albanskom zastavom traju ovako dugo? Može li se situacija promeniti? Kakva su iskustva drugih zemalja? Stojanča Arsić, zmenik predsednika opštine Bujanovac je uz narodnog poslanika Rizu Halimija, jedini svedok svih, pa i problema sa isticanjem albanske zastave. On prvo podseća da je svuda u svetu zabranjeno da se na teritoriji jedne zemlje, javno ističe zastava druge zemlje, a onda konstatuje da je situacija na jugu Srbije jasna.

– Albanski politički akteri veoma dobro znaju da nemaju nikakav pravni opsnov da u Srbiji ističu albansku zastavu. Svi relevantni predstavnici medjunarodne zajednice jasno i glasno su saopštili liderima Albanaca da postoji samo jedan način kako da reše ovaj problem. Taj način je da Nacionalni savet Albanaca (NSA) konkursom ili na neki drugi način, dodje do rešenja svog nacionalnog simbola. Ja se pitam zašto to gospodin Galip Bećiri nije uradio za dve i po godine koliko postoji NSA – pita se Arsić.

Predsednika NSA Galipa Bećirija nismo uspeli da kontaktiramo, jer je bio van Srbije, pa će, za sada izostati odgovor na Arsićevo pitanje. Ali tu je, uvek sa konkretnim i preciznim podacima, doskorašnji predsednik opštine Bujanovac Šaip Kamberi, predsednik bujanovačkog ogranka Partije za demokratsko delovanje (PDD).

-Problem upotrebe albnanske zastave je i dalje aktuelan jer država Srbija neće da promeni zakonska rešenja koja su u suprotnosti sa međunarodnim pravom i sa obavezama svake države da afirmiše nacionalne manjine – kaže Kamberi i podseća da je za Albance u Srbiji pitanje upotrebe zastave „stečeno pravo“ jer u važećem Ustavu Srbije stoji da se njime „ranije stečena prava ne mogu ograničiti“.

On kaže da se sada, kada Srbija nastoji da bude deo Evropske unije, došlo u paradoksalnu situaciju da se u višepartijskom sistemu Albancima uskraćuju prava stečena u vreme socijalizma, da ističu znak ili simbol svog nacionalnog identiteta. Na pitanje da li taj problem može uskoro da se reši,, Kamberi objašnjava:

-Država prema albanskoj manjini mora pokazati više volje da se ovaj problem reši. Pri tom moram istaći da nije u redu ono što Srbija traži od Albanaca – da promene svoj nacionalni simbol. Podsetiću takodje na dobro znano mišljenje gospodina Ekeusa, Visokog komesara OEBS za prava manjina za iz 2003. godine, koji je bio izričit da tadašnja „država SRJ nema pravo da se meša u bilo čiju privatnu upotrebu nacionalnih simbola“, završio je Kamberi.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar