Ponovo radi sud



Veliki troškovi: Ivana Ivković, Bespotrebno mučenje: Cvetković, Sramota da nemamo sud: Ristić

Za poslove iz nadležnosti ovog suda bilo bi zaduženo sedmoro sudija. Glavni kriterijumi za to da se sudovi vrate u neka mesta su bili priliv i zaostatak predmeta, putna mreža, saobraćajne veze, površina opštine…



 



Vladičin Han će ponovo imati sud – stoji u zvaničnom dokumentu koji je u formi predloga prošle nedelje predstavljen u Beogradu i prosledjen na razmatranje i usvajanje Skupštini Srbije. Nezvanično se govori da su za ovakvu odluku, pored jasnih kriterijuma koje je utvrdila i vrednovala Radna grupa za izmene sedišta i područja sudova opšte nadležnosti, bili presudni dobri kontakti lokalnih funkcionera i ozbiljno lobiranje.

LOBIRANjE

Predlog Radne grupe Ministarstva pravde i državne uprave, predvidja otvaranje sedišta Osnovnog suda u Vladičinom Hanu. Za poslove iz nadležnosti ovog suda bilo bi zaduženo sedmoro sudija. Glavni kriterijumi za to da se sudovi vrate u neka mesta su bili priliv i zaostatak predmeta, putna mreža, saobraćajne veze, površina opštine, broj naseljenih mesta, broj stanovnika, udaljenost sudskih jedinica od sedišta sudova, ekonomski razlozi ali i mogućnost za razvoj pratećih pravosudnih profesija kao što su advokatura, beležništvo, izvršitelji, medijatori i veštaci.

Bespotrebno mučenje: CvetkovićMiljan STOJANOVIĆ, predsednik SO Vladičin Han kaže posao vraćanja suda nije bio jednostavan:

– Nije bilo jednostavno, rukovodstvo hanske opštine je pratilo razvoj dogadjaja oko vraćanja suda od početka, bili smo vrlo zainteresovani ali ne i pristrasni – kaže Stojanović

Radnom grupom koja je donela ovu odluku predsedavala je Vida Petrović Škero, bivša predsednica Vrhovnog suda Srbije. Ona je u više navrata kritikovala reformu bivše Vlade. Njene, ali i zamerke mnogih pravnih stručnjaka često su se odnosile na prevelike troškove koje je reforma izazvala. Kako god, gašenje suda u Vladičinom Hanu bio je ozbiljan udar i na advokatsku profesiju, kaže advokat Jelica St. Cvetković:

– Odlukom da se ugasi sud u Hanu mi, ali i stranke, bili smo izloženi velikim troškovima putovanja, to nam je oduzimalo jako puno vremena i energije. Ništa nije pojednostavljeno, naprotiv, sve je postalo bespotrebno komplikovano. Nekada je duže trajao put do suda u Vranju nego sama rasprava pred sudom; pa gde je tu logika? Drago mi je da je neko ozbiljno sagledao problem i da će ovaj predlog uskoro postati i definitivna odluka Ministarstva – kaže Cvetkovićeva. 

Prema pomenutom predlogu, Vladičin Han će izmenom mreže tužilaštva, dobiti i tužilačku kancelariju Osnovnog javnog tužilaštva iz Vranja. Građani Hana kažu kako jedva čekaju da se u njihovo mesto vrati sud:

Sramota da nemamo sud: Ristić– Da ti kažem dete, kad mi je umrla žena, muke sam imao da se opravim oko ostavinskog postupka, i ja i deca nekol’ko puta smo išli u Vranje. Ranije, dok smo imali Sud u Hanu, sve si mogao tu da završiš. Han je imao sud još pre rata pa sad da ga nema, sramota – kaže stariji gospodin.

Goran Ristić,operater kaže kako je sramota da Han nema sud.

– Za najobičniji dokument koji treba overiti u sudu moramo da idemo čak u Vranje. U Hanu smo imali i dobre sudije a onda je neko u Beogradu odlučio da nam to ne treba i nije ih bilo briga šta na to kažu gradjani. Sledeće što smo mogli da očekujemo od Beograda je da nam ukinu i opštinu pa da postanemo mesna zajednica – kaže Ristić.

UTICAJ

Ivana Ivković prepričava probleme na koje sada nailazi:

Veliki troškovi: Ivana Ivković– Mislim da je pametno od države da nam vrati sud u Han. Moja majka je prošle godine više para potrošila na put do Vranja nego na sudske takse, imala je nekakav postupak u sudu pa joj je sve preselo. To je možda i prilika da neko od mladih ljudi nadje posao u hanskom sudu, umesto što svi beže odavde.

Reforma pravosudja koju je sprovela prethodna Vlada, podrazumevala je, dakle, izmenu mreže sudova, pa su mnoge sudije i tužioci ali i advokati, bili primorani da prevaljuju veliki broj kilometara svakog dana iz svog mesta u neko drugo, kako bi došli na posao. To su sve opet plaćali gradjani, što kroz budžet, što kao klijenti advokata. Prethodna ministarka pravde je često kao argument za reformu iznosila činjenicu da su u manjim mestima po Srbiji postojali sudovi sa po nekoliko sudija na koje je bilo moguće izvršiti uticaj, imali su mali broj predmeta pa se zbog toga ušlo u racionalizaciu mreže. Sudeći prema rečima građana, ali i struke, izgleda da to nije bilo baš tako.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar