Zbog problema sa azilantima iz Srbije, među kojima je najviše onih sa juga zemlje, Evropska unija dovela je u pitanje bezvizni režim koji imamo od pre dve godine. Prema rečima Zorice Perić, poverenice za izbegla i raseljena lica, među Vranjskim azilantima dominiraju Romi, mada je u poslednje vreme registrovano i nekoliko srpskih porodica.
Vranjske: Koliko je azilanata, vraćenih iz neke od zemalja EU, zvanično registrovano u Vranju?
– U našoj evidenciji registrovano je 35 porodica, odnosno 126 članova.
U kojim državama i koji (politički ili ekomomski) azil najčešće traže ljudi odavde?
– Najčešće idu u Nemačku, Holandiju i Švedsku. Prema njihovim rečima, po Sporazumu o readmisiji, iako su svesni da ne mogu dobiti azil, oni odlaze u druge države i dok čekaju rešenje zahteva za azil oni su smešteni u kolektivnim centrima i dobijaju novčanu pomoć. Traže ekonomski azil, a kao glavni razlog navode tešku ekonomsku situaciju i nemogućnost zapošljavanja.
O kolikoj novčanoj pomoći je reč. Spominje se cifra do čak 1.000 evra po osobi?
-To zavisi od države do države. Različito se tretira socijalno zbrinjavanje u svakoj državi. Nemam tačnu informaciju koja je suma novca u pitanju.
Šta će biti urađeno na lokalu, budući da je među azilantima veliki broj ljudi iz Vranja?
– Komesarijat Republike Srbije za izbegla i raseljena lica zadužen je za te ljude po Sporazumu u readmisiji. Na poslednjem sastanku cilj je bio sagledavanje potreba i problema lica koja su se vratila, kako bi država pomogla u njihovoj integraciji. U martu ove godine usvojen je revidirani Lokalni akcioni plan za unapređenje položaja izbeglih i raseljenih lica za potrebe povratka po Sporazumu o readmisiji. Tako je grad Vranje usvajanjem ovog plana predvideo određene sprecifične ciljeve za pomoć licima po Sporazumu.
Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.