Kontinuitet otimanja



Hotel Prag posle renoviranja, Nove sobe u hotelu, Recepcija

Kao kupac Hotela Prag sam ispunio sve ugovorne obaveze, uključujući obezbeđenje kontinuiteta delatnosti, ali je Agencija de facto izmislila novi uslov. Ni ugovor ni zakon nije poznavao obavezu “održavanja nivoa prihoda” koju je proizvoljno nametnula Agencija, a ja protiv toga nisam mogao ništa da uradim – ni na koji način nisam mogao da ih sprečim da raskinu ugovor po tom izmišljenom osnovu – kaže Djorđević



 



Kupovina Hotela Prag bio je još jedan neuspeli pokušaj uključivanja Tomislava Djorđevića u proces privatizacije. Zahvaljujući Zahvaljujući „slobodnom“ tumačenju važećih propisa od strane Agencije za privatizaciju, on je u tom poslovnom poduhvatu izgubio više miliona evra.

TUMAČENjE ZAKONA NA TUDj RAČUN

U skladu sa osnovnom idejom da kapital od prodaje Meridijan banke ulaže u ugostiteljstvo, Djorđević je jula 2007. kupio Hotel Prag, čija je vrednost u to vreme procenjena na 531,75 miliona dinara. On je za 70 odsto društvenog kapitala u ovom preduzeću bio spreman da plati 850 miliona dinara u šest godišnjih rata, odnosno 10,5 miliona evra, te da u narednih 12 meseci investira najmanje 16,44 miliona dinara.

Hotel Prag posle renoviranjaHotel Prag je u naredne dve godine kompletno rekonstruisan, a Djorđević je potpisao i realizovao ugovore sa izvođačima radova i dobavljačima na blizu tri miliona evra. A, na ime depozita i dve kuporodajne rate, on je u tom periodu uplatio državi ukupno 279,2 miliona dinara.

Agencija, međutim, iz njima poznatog razloga, kreće u raskid ugovora sa Djorđevićem, i to u trenutku kada je rekonstrukcija hotela u završnoj fazi.

Jula 2009, tačno na dan dospeća treće rate, kada je rekonstrukcija hotela pri kraju, Agencija Djorđeviću šalje obaveštenje u kojem konstatuje da su prosečni mesečni prihodi Hotela u prvoj polovini te godine pali (od 36 do 47 odsto) u odnosu na prosečne mesečne prihode iz 2006, 2007. i 2008, što po njima znači da kupac nije ispoštovao ugovornu obavezu da obezbedi kontinuitet delatnosti u periodu od pet godina od dana zaključenja ugovora. Djorđeviću je potom dat rok od 60 dana da dokaže da je kontinuitet delatnosti održan, ili će se ugovor o prodaji društvenog kapitala smatrati raskinutim!

– Kao posledica građevinskih radova koji su bili u toku, u tom periodu su sasvim prirodno opali prihodi hotela. S obzirom na to da nisam mogao da im pružim dokaze koje su tražili bez falsifikovanja bilansa preduzeća, niti da im dam bilo kakve nove informacije koje već nisu imali, obaveštenje je bio očigledan pokušaj bespravnog oduzimanja imovine.

Kao kupac sam ispunio sve ugovorne obaveze, uključujući obezbeđenje kontinuiteta delatnosti, ali je Agencija de facto izmislila novi uslov za raskidanje ugovora. Ni ugovor ni zakon nije poznavao obavezu “održavanja nivoa prihoda” koju je proizvoljno nametnula Agencija, a ja protiv toga nisam mogao ništa da uradim – ni na koji način nisam mogao da ih sprečim da raskinu ugovor po tom izmišljenom osnovu.

Djorđević dodaje da je rekonstrukcija izvršena upravo sa ciljem dugoročnog povećanja prihoda hotela, što je naknadno i usledilo, hotel je dobio četiri zvezdice i veliku zlatnu medalju za kvalitet usluga.

Agencija je slala svoju kontrolu u hotel tokom rekonstrukcije i vrlo dobro je znala da je Hotel Prag sve vreme poslovao isključivo u okviru delatnosti za koju je registrovan, da nije prodavana imovina, niti menjana namena objekta ili osnovnih sredstava, niti je korišćena van delatnosti.  – kaže Djorđević.

Elem, kada je nastupio raskid ugovora po sili zakona, odnosno kada je istekao pomenuti rok od 60 dana, Djorđević je tužio Agenciju za povraćaj novca koji je do tada uložio u Hotel.

Tada sledi ono što čitavu priču pretvara u tragikomediju. Iako je raskid ugovora nastupio u septembru 2009, jer Djorđević, navodno, nije ispunio obavezu kontinuiteta delatnosti iz ugovora, Agencija mu nakon toga upućuje više obaveštenja o rokovima za uplatu treće rate kupoprodajne cene, obaveštavajući ga da ima još vremena da da pare – do kraja decembra iste godine.

Nove sobe u hoteluU svemu tome, naročito je zanimljivo objašnjenje koje je Agencija, u odgovoru na Djorđevićevu tužbu, dala oko toga kada se po Zakonu raskida ugovor.

– Shodno odredbi člana 41. stav 5, kada nastupi raskidni uslov, Agencija za privatizaciju dostavlja kupcu kapitala Obaveštenje o raskidu zbog neispunjenja Ugovora, a kapital koji je bio predmet prodaje prenosi Akcijskom fondu. (…) Tužena nije dostavila tužiocu Obaveštenje o raskidu zbog neispunjenja Ugovora niti je kapital prenela Akcijskom fondu – stoji u odgovoru Agencije.
Dakle, prema tumačenju ove državne institucije, a protivno izričitim odredbama Zakona o privatizaciji, ugovor se raskida onda kada ona o tome pošalje konačno obaveštenje. A Djorđević, u međuvremenu, ima vremena da plati i izgubi još 1,75 miliona evra.

Kako god, u toku trajanja sudskog postupka po njegovoj tužbi, januara 2010. godine, Agencija je uputila konačno obaveštenje o raskidu ugovora, po osnovu nepostojanja kontinuiteta u poslovanju Hotela Prag i – neplaćanja treće rate duga!

PARE NE DAMO, IMOVINU ODUZIMAMO

Nakon toga, država Djorđeviću želi da oduzme sve. Najpre je presudom Privrednog suda u Beogradu februara. 2011. odbijen njegov tužbeni zahtev za povraćaj uplaćenih rata. Djorđević se potom žalio Privrednom apelacionom sudu, koji je tu žalbu odbio juna 2012. godine. Nakon toga je izjavio reviziju, a na ishod tog postupka se još uvek čeka.

U međuvremenu, februara 2010, Agencija za privatizaciju je pokrenula spor pred Privrednim sudom u Beogradu protiv Hotela Prag i Tomislava Djorđevića, sa zahtevom da se ponište dve odluke skupštine akcionara o dokapitalizaciji. Istovremeno, Agencija je tražila da sud donese privremenu meru zabrane otuđenja i opterećenja nepokretnosti -zgrade Hotel Prag, a da se sve privatizovane akcije, kao i akcije iz dokapitalizacije njoj povere na upravljanje.
Hotel Prag je nakon privatizacije imao dve emisije novih akcija u skladu sa zakonskim propisima. Drugom, zatvorenom emisijom izdato je 32.874 akcija serije B, po osnovu obaveze kupca iz privatizacinog ugovora da izvrši investiranje u subjekt privatizacije. Treća, otvorena emisija 300.000 akcija serije C, izvršena je javnom ponudom. Agencija za privatizaciju bila je obaveštena o ovim emisijama i nije stavila bilo kakvu primedbu sve do raskida ugovora. Komisija za hartije od vrednosti kontrolisala je emitovanje i sticanje akcija i svojim konačnim Rešenjem, potvrdila da je celokupan proces obavljen po Zakonu.
Dakle, namera Agencije svodi se na sledeće: da se zadrže uplate Tomislava Djorđevića za privatizovane akcije – akcije serije A, da se preuzme kontrola nad akcijama serije B (vlasništvo Tomislava Djorđevića) da se ponište akcije serije C i da se pri tome kupcima akcija serije C ne refundira njihovo plaćanje!

RecepcijaPrivredni sud u Beogradu je rešenjem iz marta 2010. godine usvojio predlog tužioca Agencije i odredio privremenu meru, onako kako je Agencija tražila. Privredni Apelacioni sud je, međutim, u celosti ukinuo rešenje Privrednog suda i vratio prvostepenom sudu na ponovni postupak, koji je još uvek u toku.
No, nevoljama Tomislava Djorđevića tu nije kraj. U martu 2011. godine tužilaštvo je zahtevalo pokretanje istrage protiv njega, bivšeg upravnog odbora i generalnih direktora Hotela Prag zbog, navodne nezakonite manipulacije akcijama ovog preduzeća. Konkretno, oni su osumnjičeni za nepolaganje privatizovanog paketa akcija na založni račun, čime su navodno ostavljene slobodne za trgovinu, za izdavanje sopstvenih akcija Hotela Prag na račun Tomislava Djorđevića i prodaju istih, te sprovođenje emisije akcija javnom punudom i preusmeravanje prikupljenih sredstava na drugo preduzeće Tomislava Djorđevića.

– Ovaj postupak je vrhunac pravnog apsurda, obzirom da su sve konačne odluke o emisijama akcija koje se meni i saradnicima stavljaju na teret kontrolisali, donosili i sprovodili nadležni državni organi (Komisija za hartije od vrednosti, Centralni registar za hartije od vrednosti, Agencija za privatizaciju…). Mi jednostavno nismo imali ta ovlašćenja niti smo mogli na bilo koji način da uradimo nešto nezakonito – navodi Djorđević.

Njegova odbrana je odmah dostavila dokaze o neosnovanosti svih optužbi, ali je sud ipak odlučio da nastavi sa istragom, koja je još uvek u toku.

– Kako će se završiti ovaj proces još uvek je teško naslutiti, ali moje poverenje u pravosudni sistem ove države je do te mere uništeno, da me ne bi začudilo da i on na kraju završi pred Strazburom – kaže Djorđević.

(nastaviće se)

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar