Simpu za pet godina 2,7 milijarde



Fabrika dečjeg nameštaja u Radovnici, Zna sve odgovore: predsednik HK Simpo Dragomir Tomić

Kada se malo bolje pogledaju podaci o poslovanju kompanije, kada se vidi gde je uglavnom išao novac, kada se sve to uporedi i analizira, postavlja se pitanje šta od toga imaju Vranje i Vranjanci! Odgovor je, nažalost, porazan: samo štetu i gubitke!



 



Kompanija Simpo i njena zavisna preduzeća su od februara 2007. pa do maja ove godine, preko republičkog Fonda za razvoj dobili skoro 2,7 milijarde dinara (i brojkama 2.682.250.000). Nešto više od polovine tog novca obezbeđeno je iz sredstava samog Fonda, a ostatak po ugovorima sa ministarstvima. Prema podacima koje smo dobili iz Fonda na osnovu Zakona o dostupnosti informacijama od javnog značaja, dug vranjske kompanije i njenih zavisnih firmi trenutno iznosi blizu 780 miliona dinara, ili po sadašnjem kursu oko sedam miliona evra, što je četvrtina ukupno dobijenih sredstava.

Fabrika dečjeg nameštaja u RadovniciPrema rečima Goranke POPOVIĆ iz Fonda za razvoj, Simpo čeka na reprogramiranje kredita:

– Druga varijanta za one koji ne vraćaju kredite je blokada računa – kaže Popovićeva, koja nije mogla da objasni koja će od dve mogućnosti biti primenjena u slučaju Simpa.

ŠTA IMAMO OD TOGA

Poređenja radi, Fond je na sednici Upravnog odbora krajem maja, kada je sudeći prema podacima sa internet sajta, poslednji put ove godine dodeljivao kredite, odobrio ukupno 1,38 milijardi dinara za tridesetak kompanija širom Srbije, računajući i Beograd. I u Vranju i Pčinjskom okrugu Simpo je neprikosnoven po iznosima odobrenih pozajmica. Naime, Zavarivač je u istom periodu dobio 180 miliona, a Galeb grupa, koja je u jednom periodu pre nekoliko godina bila vlasnik ove kompanije, 280 miliona dinara.

Simpo je, dakle, bio miljenik države a to će, prema najavama najviših državnih zvaničnika, ostati i u narednom periodu. Međutim, kada se malo bolje pogledaju podaci o poslovanju kompanije, kada se vidi gde je uglavnom išao novac od kredita, kada se sve to uporedi i analizira, postavlja se pitanje šta od toga, da ne idemo dalje, imaju Vranje i Vranjanci! Odgovor je, nažalost, surovo porazan ma koliko se ovde trudili da ga ne čuju: samo štetu i gubitke!

Krenimo, zato, redom.

Tržišna vrednost Simpa danas izosi tek 1,7 miliona evra, a do ove cifre dolazi se vrlo jednostavno, kada se milion i 59 hiljada akcija koje je emitovala kompanija pomnoži sa 180 dinara, koliko već dugo vredi jedna na Beogradskoj berzi. Logika tržišta je neumoljiva i kaže da je samo dug Fondu za razvoj jednak vrednosti četiri kompanije. Ako se dalje pozabavimo brojkama, videćemo da je od Fonda i države dobijen novac za koji se na berzi može kupiti 16 kompanija po vrednosti sličnih Simpu.

Ovde u obzir nismo uzeli ostale dugove Kompanije – prema dobavljačima, javnim preduzećima, zaposlenima i, da ne zaboravimo, onih oko 100 miliona evra duga koje joj je država otpisala na osnovu Uredbe s početka 2010. godine. Na drugoj strani, iako jasna, poslovna politika Fonda za razvoj po kojoj se povoljni krediti sa kamatom od 0,5 do 2,5 odsto ne daju kompanijama su u blokadi ili ako prave stalne gubitke, za Simpo jednostavno ne važi. O kakvoj se magiji ovde radi? Da li zaista neko veruje rečima sadašnjih i bivših državnih zvaničnika da je Simpo bastion srpstva, čuvar južnih granica ove zemlje i važan faktor njene stabilnosti? Ili su u pitanju neki drugi odnosi i relacije?

Računi kompanije trenutno su, prema podacima sa sajta Narodne banke Srbije (NBS), u blokadi od pet miliona dinara.

Iako je inicijativa za tendersku prodaju državnog dela kapitala Simpa pokrenuta još krajem 2005, konačna odluka o privatizaciji još nije doneta. U medijima povremeno procuri vest da je za kupovinu zainteresovana neka velika svetska kompanija, ali se sve završi samo na glasinama. Većinski paket od blizu 60 odsto akcija kompanije u vlasništvu je fizičkih lica (uglavnom bivših i sadašnjih radnika), dok ostatak pripada državi i njenim fondovima.

Zna sve odgovore: predsednik HK Simpo Dragomir TomićPrema podacima Agencije za privatizaciju, ukupne kratkoročne finansijske obaveze Simpa iznose 5,74 milijardi dinara, dugoročne 6,8 milijardi, a poslovni gubitak kompanije na kraju prošle godine iznosio je 1,86 milijardi dinara (izvor Agencija za privredne registre – APR). Prema navedenom ispada da je dražava, koja godinama nemilice sipa u ovo bure bez dna, pametniji investitor od stranih kapitalista kojima Simpo očigledno nije zanimljiv.

LEŠNIK, MALINE I DUNjE

Kredite Fonda za razvoj Simpo i njegova zavisna preduzeća su, na osnovu podataka do kojih smo došli, uzimali za otvaranje prodajnih objekata, zasada voća, revitalizaciju Fabrike dečjeg nameštaja u Radovnici i, konačno, za pokretanje proizvodnje u kuršumlijskom ŠIK Kopaoniku gde se proizvode lesonit ploče.

Primera radi, u Radovnicu je otišlo 2,5 miliona evra, u Kuršumliju 787 miliona dinara, oko dva miliona evra u prodajne centre a u Simpo agrar, za zasade lešnika, dunja i malina, sudeći prema raspoloživim podacima, oko dva miliona dinara.

Bilo je planirano da Simpo agrar, voće proizvodi za Simpove konditorske firme, ali i za Fabriku marmelade Simbi u Crnoj Travi, za čiju su izgradnju takođe dobijena sredstva Fonda. Međutim, Simpo agrar više ne postoji jer je izbrisan iz registra APR-a, fabrika marmelade ima 13 zaposlenih i gubitak na kraju 2011. od dva miliona dinara.

Radovnica, na drugoj strani, radi sa gubicima. Fabrika dečjeg nameštaja je 2011. završila sa prihodom od 193 miliona dinara, ali sa neto gubitkom od 42 miliona. Pompezno najavljena popoć ŠIK Kopaoniku, ako je suditi prema poslovnim podacima, teško da će bilo kome biti od koristi. Naime, firma je 2011. završila sa skromnim dobitkom od milion dinara i uz Simpo lajn, koji se bavi inžinjeringom i projektovanjem, jedina je iz Simpovog sistema koja je prošlu godinu završila sa kakvim takvim dobitkom.

U pet poslednjih godina samo mali deo od 2,7 milijarde dobijenih od Fonda za razvoj  otišao je u Kuršumliju, Radovnicu, u lešnike, dunje i maline. Kako je utrošen ostatak novca iz Simpa nismo dobili odgovor, ali za dobro svih nas treba se nadati da to znaju nadležni u Fondu.

(KOMPLETAN TEKST PROČITAJTE U ŠTAMPANOM IZDANjU)

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar