Rekonstrukcija škola



Zahvaljijući fondaciji “Caritas” u Vranju će do kraja 2014. godine biti rekonstruisano pet škola, rečeno je na sastanku predsednika Skupštine grada Dejana Tričkovića sa šeficom regionalne kancelarije Jasminom Rugovac.

Prema najavama, najpre će do kraja godine otpočeti radovi na zameni fasadne stolarije na Osnovnoj školi „Jovan Jovanović.Zmaj“, potom i radovi na zameni stolarije i izradi sportskog terena u školi „Dositej Obradović“.



Radove u visini do 75 odsto ukupne vrednosti projekata, kroz Fondaciju „Caritas“, finansira Ministarstvo inostranih poslova Luksemburga, dok će ostatak sredstava biti obezbeđen iz budžeta Grada Vranja.

(Južne vesti)



Dogovorena „letnja šema“

„Karanfil devojče“ će biti održano krajem avgusta, a „Dani Vranja“ početkom septembra, odlučili su organizatori ovih manifestacija.
U velikoj sali Skupštine grada održan je prvi sastanak Organizacionog odbora za ove manifestacije. Na čelu odbora nalazi se član Gradskog veća Goran Stanković, dok će njegov zamenik biti takođe član Gradskog veća, Nebojša Zupančić.
Prema rečima Gorana Stankovića, manifestacija „Karanfil devojče“ biće održana u Vranjskoj Banji od 24. do 26. avgusta, dok će „Dani Vranja“ biti održani u periodu od 1 – 7. septembra.
(OK Radio)


Besplatne radionice izrade grafita

Tokom avgusta, Kancelarija za mlade i neformalna grupa Slobodni umetnici, organizovaće besplatne radionice izrade grafita i upotrebnih predmeta od recikliranih materijala. Radionice su namenjene mladima od 15 – 30 godina starosti, a stečene veštine će biti prikazane 12. avgusta, u sklopu centralnog događaja obeležavanja Međunarodnog dana mladih u Vranju.  Broj mesta je ograničen, a svi zainteresovani mogu da se prijave na telefon Kancelarije za mlade 017/427 083 ili putem Facebook stranice www.facebook.com/kancelarijazamladevranje.

   

Azil malo ko dobija

U prošloj godini oko 2.000 ljudi tražilo azil pre svega u zemljama EU, ali je retko ko od njih dočekao i da ga dobije.

U toku leta povećan je broj odlazaka građana sa juga Srbije u zemlje EU, ali oni putuju sa urednim ispravama i u trenutku kada prelaze granicu ne zna se da li će tražiti azil u tim zemljama, izjavio je inspektor Odseka Policijske uprave Vranje za strance, suzbijanje ilegalnih migracija i trgovinu ljudima Goran Krstić.

– Prema našim podacima – kaže Krstić – prošle godine je negde oko hiljadu do dve hiljade građana sa juga Srbije otišlo u EU, u cilju traženja prvenstveno ekonomskog azila.

Imamo potvrđene podatke da je više od 95 odsto tih građana vraćeno, što po sporazumima o readmisiji, što je deportovano ili su postignuti sporazumi o dobrovoljnom povratku u državu porekla.

Prema Krstićevim rečima, MUP Srbije je na svim graničnim prelazima, a posebno na severu zemlje, koji gravitiraju ka Mađarskoj i Hrvatskoj, bitno pojačao kontrolu izlaska građana Srbije. Pojačana je i kontrola prevoza putnika, prvenstveno agencija koje se bave prevozom putnika i turističkih organizacija koje organizovano prevoze putnike.

– Veliki problem za naš rad je taj što nemamo uvid u evidenciju i nemamo podatke o licima kojima su u zemljama EU odbijeni zahtevi za azil – dodao je Krstić.

(OK Radio)

 

Sastali se predsednici

Po prvi put od završetka formiranja lokalnih vlasti na jugu Srbije, održan je i sastanak svih predsednika opština u Pčinjskom upravnom okrugu.

Sastanak je inicirao načelnik Okruga Budimir Mihajlović, a prvi put posle više godina sastanku su prisustvovali svi predsednici južnosrpskih lokalnih zajednica, osim prvog čoveka Preševa Ragmija Mustafe, koji već tradicionalno bojkotuje ove susrete.
Na skupu je dogovoreno da se ovakve sednice održavaju jednom u dva meseca, radi sagledavanja kompletnog stanja na jugu Srbije.
– Problema je mnogo. Stopa nezapsolenosti je oko 30 odsto, u nekim opštinama ide i do 50 odsto. Tražimo rešenje za ove i ovakve probleme – rekao je na skupu načelnik Mihajlović.

(OK Radio)

 

Kod zubara o trošku zdravstvenog osiguranja

Nakon više godina ponovo je omogućeno najugroženijim kategorijama stanovništa – siromašnima, deci, studentima, trudnicama i porodiljama – da kod zubara mogu  da idu o trošku zdravstvenog osiguranja.

– Da je vraćanje ovog prava bilo preko potrebno, govori podatak da svega 8,5 odsto odrasle populacije ima sve zube, 9,3 odsto nema ni jedan, a četvrtini njih nedostaje više od pet zuba – kaže spec. stomatološke protetike dr Jovanka Petrović.

Više se isplati ulagati u preventivu nego lečiti mnoge bolesti koje se javljaju kao posledica pokvarenih zuba. Da je tako govori činjenica da su preventivne mere u stomatologiji u mnogim zemljama dale rezultate, kaže doktorka Petrović.

(RTV)

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar