Izduvavanje poverilaca



Niko nije pominjao pare: Janković, Formalno-pravno nema kontinuiteta: Vasić

Cilj je potpuno ogoljen – eskivirati dugovanja, početi od nule, sa čistim računom i registracijom, ali ne od beton lige, što bi bilo logično za svaki novoformirani klub, nego u potpuno istom rangu  takmičenja. To je, zaista, jedna „divna“ pogodnost u zemlji Srbiji



 



SLIČNI PRIMERI
Iz sličnih razloga kao sada Dinamo imena su u srpskom fudbalu menjali još neki klubovi. Svežiji su primeri kragujevačkog superligaša FK Radnički 1923 koji je u sezoni 2009/2010. zbog nagomilanih dugovanja promenio ime iz FK Radnički u FK Šumadija Radnički 1923, a sezonu kasnije opet u FK Radnički 1923. Iz istih razloga FK Dubočica iz Leskovca promenila je pre izvesnog vremena ime u FK Dubočica 1923.

Fudbalski klub Dinamo, onaj zbog koga su se verni navijači u proteklih 65 godina postojanja radovali, proslavljali pobede i titule, ali i tugovali, strepeli i gubili živce, više ne postoji. Barem u formalno-pravnom smislu, jer je „onaj“ Dinamo prestao da bude pravno lice na papiru, a dodavanjem imena grada formiran je potpuno novi klub – FK Dinamo Vranje.

ŠTA BI BILO LEPO

Od Perice JANKOVIĆA, većnika za privatno preduzetništvo koji je prisustvovao sednici, saznajemo da je gradski ministar sporta i sportski direktor Dinama Dejan IVANOVIĆ, kao predlagač, u vezi sa promenom imena kluba imao sasvim šturo obrazloženje.

Niko nije pominjao pare: Janković– On je – navodi Janković – samo kazao da bi bilo lepo da se Dinamu kao gradskom klubu doda ime „Vranje“, nikakav dublji motiv nije istaknut.

Međutim, ako se pogleda u skoriju istoriju srpskog fudbala, čitaoci  će se setiti da je više sportskih klubova u ovoj državi promenilo ime (vidi okvir „Slični primeri“) u vreme nagomilanih dugovanja.

– Prilikom obrazlaganja predloga nisu pominjane finansije, ni obaveze prema poveriocima – odgovara na novinarsko pitanje Janković.

 „Vranjske“ su ranije već pisale o tome da je FK Dinamo de facto „ugašen“ na papiru 13. avgusta 2010. godine odlukom Privrednog suda u Leskovcu. Imovina kluba po sili zakona postala je u tom momentu vlasništvo republike, nakon što se tokom stečajnog postupka za svoje naplate-isplate u zakonskom roku nisu javili ni poverioci, ni dužnici. Nejasno je kako je klub nastavio da se takmiči. 

Formalno-pravno nema kontinuiteta: Vasić– Formalno-pravno – kaže advokat Vasić – nema nikakvog kontinuiteta između starog i novog kluba. Potpuno novi klub ne preuzima prava i obaveze starog jer su se oni prestali da postoje gašenjem starog kluba. Prema Zakonu o sportu novi klub sada mora održati osnivačku skupštinu, registrovati se u APR i sprovesti sve ostalo što zakon traži.

To praktično znači da se novi FK Dinamo Vranje u jednom danu i jednim potezom oslobodio balasta svih dugova prema poveriocima. Istovremeno, on je nastavio da se takmiči jer je u zemlji Srbiji neko učinio legitimnom mogućnost da formalno-pravno potpuno novi klub bude naslednik ugašenog kluba u istom prvenstvu i rangu u kome je nastupao. Cilj onda postaje potpuno ogoljen – eskivirati dugovanja i poverioce, početi od nule, sa čistim računom i registracijom, ali ne od beton lige, što bi bilo logično za svaki novoformirani klub, nego u potpuno istom rangu  takmičenja. To je, zaista, jedna „divna“ pogodnost u zemlji Srbiji.

Kada je u aprilu 2010. Narodna banka Srbije (NBS) objavila spisak onih koji su u blokadi duže od tri godine, Dinamo je, navodno, već bio sedam godina u finansijskom kolapsu, sa neaktivnim računom. Ivanović je pred kraj 2010. demantovao da je račun Dinama u banci „Inteza“ ikada bio u blokadi, što se kosi sa onim što je objavila NBS, a rešenjem potvrdio Privredni sud. Obaveze kluba prema poveriocima još tada su iznosile oko tri miliona dinara, sa kamatama i sudskim troškovima oko sedam (za aktivirane naplate), pre nego što im je račun navodno odblokiran 28. septembra 2010. uplatom ovog poslednjeg iznosa od nepozantog donatora. Pomenuti iznos realno je sigurno bio veći jer se pouzdano ne zna kolika su potraživanja imali oni koji nisu aktivirali naplate.

RISTIĆ: JOŠ MI DUGUJU 5.000 EVRA
Nišlija Dejan RISTIĆ, koji je svojevremeno igrao za FK Dinamo, kaže da je sudski spor u kome on od vranjskog kluba potražuje 5.000 evra po potpisanom ugovoru pri kraju.
– Do danas nisam dobio ni dinara od tog duga, ali očekujem pozitivan ishod. Nisam čuo za promenu imena kluba, ali se nadam da ću uz pomoć advokata ipak uspeti da naplatim ono što mi pripada – kaže jedan od nekolicine fudbalera Dinama kojima je klub ostao dužan još pre dolaska aktuelnog rukovodstva.

NAPLATA OD DUŽNIKOVOG DUŽNIKA

Direktor Jumka Zoran STOŠIĆ danas kaže da ne zna tačan iznos dugovanja Dinama prema jednom od najvećih poverilaca.

– Postoji neki stari dug prema nama za opremu, a korišćenje stadiona i drugih objekata uglavnom ide preko prebijanja naših dugovanja prema Gradu Vranju i javnim preduzećima – kaže Stošić.

Advokat Vasić podseća da će poverioci koji imaju adekvatno obezbeđenje potraživanja moći da se naplate „preko dužnikovog dužnika“ (u ovom slučaju to je Sportski savez kao dužnikov, odnosno Dinamov dužnik jer mu prebacuje sredstva), ali samo pod uslovom da su za onaj „stari“, dojučerašnji Dinamo budžetom već bila predviđena sredstva za te namene u 2012.

– Ukoliko takva sredstva nisu predviđena budžetom, onda nema nikakve mogućnosti za naplatu – apostrofira Vasić, što bi moglo značiti da bi više fudbalera, trenera, prodavaca sportske opreme i drugih poverilaca moglo ostati bez novca koji im duguje „stari“ Dinamo.

(KOMPLETAN TESKT PROČITAJTE U ŠTAMPANOM IZDANjU)

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar