Iz dubine vremena



Recezent dr Miroslav Perišić, Sačuvana nit: detalj sa svečanosti

U svojoj bogatoj istoriji, Vranje ima relativno malo sačuvanih dokumenata, što otežava da se u potpunosti rekonstruiše prošlost; upravo to obavezuje vranjski Arhiv da se danas sa velikom odgovornošću odnosi prema dokumentima kao svedočanstvima naše istorije



 



Recezent dr Miroslav Perišić„U spremištima od oko 850 metara kvadratnih, u tišini i mirisu ostarelih arhivalija, opstaje trajanje čovekovo na ovom tlu, u ovim krajevima – sadržaji koji će dosegnuti smisao i značaj jednog vremena i poruka koje ono nosi: o pojedincima, o nama i drugima. Kroz te papire tražimo mogućnosti da razumemo sudbinu čoveka i društva, da potražimo svetlosti i tame minulih vekova, da vidimo kada se letelo a kada padalo – da sačuvamo nit postojanja i poruka upućenih iz dubine vremena“.

Ovo je citat iz monografije „50 godina u službi istine 1962-2012.“, u izdanju Istorijskog arhiva „31. januar“ u Vranju, koji je u četvrtak, 5. aprila, u Galeriji Narodnog muzeja obeležio značajan jubilej – pola veka svoga postojanja. 

TAPIJA ISTORIJE I KULTURE

Svečanosti su prisustvovale najviše ličnosti iz političkog, kulturnog i verskog miljea grada, kao i veliki broj građana; obeležavanje jubileja Arhiva oplemenio je nastup hora Muzičke škole „Stevan Mokranjac“ iz Vranja, a počasni gost je bio direktor Arhiva Srbije dr Miroslav Perišić, koji je bio i recenzent monografije grupe autora: Suzane Petrović, Radojice Stojiljkovića, Bože Janjića, Božidara Djorđevića, Branke Janačković i Miroljuba Stojčića. Takođe, postavljena je i izložba sa najvrednijim arhivskim jedinicama, a prikazan je i polučasovni dokumentarni film o radu vranjskog Arhiva.

Sačuvana nit: detalj sa svečanostiSrpski su arhivi, inače, u najvećem broju osnivani pedesetih godina prošloga veka. Istorijski arhiv u Vranju započeo je svoj rad među poslednjim institucijama te vrste – 31. marta 1962. godine.

-Mi u Istorijskom arhivu u Vranju – rekla je Suzana Petrović, direktorka Arhiva, na otvaranju svečanosti – već pet decenija čuvamo tapiju srpske i vranjske istorije i kulture, što nije samo interes Arhiva već celog grada i okruga. U depou našeg Arhiva čuvaju se 293 fonda i sedam zbirki u ukupnoj količini od 2.500 metara dužnih arhivske građe i to sve zbog istorije i sudbine našeg naroda, a zarad istine.

-U okviru, pak, kulturno-prosvetne delatnosti, Arhiv u Vranju predstavlja svoje najznačajnije i najinteresantnije dokumente široj publici , i to izložbama. Mi nastojimo da izvorni dokumenti koji su pohranjeni u kutijama ugledaju svetlost dana, na dobrobit svih onih koji su zainteresovani za događaje iz naše zavičajne istorije.

-Izdavačkom delatnošću Arhiv u Vranju počeo je da se bavi još u prvim godinama svog rada. Do sada je u izdanju ove ustanove objavljeno 15 publikacija bibliografskog, istorijskog i književnog sadržaja.

VIŠE NIVOA PROMIŠLjANjA
-Trajanje na ovim prostorima – rekao je na svečanosti dr Miroslav Perišić, direktor Arhiva Srbije – meri se vekovima, a organizaciono, sistematsko pamćenje, imamo pola veka. Istorijski arhiv u Vranju po rezultatima koje postiže, spada u jedan od najboljih u Srbiji. Monografija o vranjskom Arhivu podstiče na više nivoa promišljanja o našoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

LjUDI, DOGADjAJI, IDEJE

Društvenu dimenziju jubileju Arhiva dao je Igor Andonov, zamenik gradonačelnika Vranja.

-Zavirimo li u bogatu arhivsku građu, koju decenijama brižljivo prikuplja, obrađuje i čuva vranjski Istorijski arhiv, možemo kroz dokumenta mnogo toga saznati o ljudima, događajima, idejama. Na taj način bolje spoznajemo našu prošlost, a samim tim bivamo i spremniji da kreiramo budućnost.

Značaj institucije Arhiva, u svom stilu, najbolje opisuje nobelovac Ivo Andrić: „U našim prilikama, treba uvek podvlačiti i svuda isticati činjenicu da arhivi nisu nikakvi mrtvi koloseci ni pasivne pozicije u našem društvenom i kulturnom životu, a da je nepažnja prema arhivskom materijalu kulturna bruka i nacionalna sramota“.

U svojoj bogatoj istoriji, Vranje ima relativno malo sačuvanih dokumenata, što otežava da se u potpunosti rekonstruiše prošlost. Upravo to obavezuje vranjski Arhiv da se danas sa velikom odgovornošću odnosi prema dokumentima kao svedočanstvima naše istorije.

 

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar