6. Zdravstvo, dečja zaštita i boračko-invalidska pitanja



, , , , ,

Ovaj resor je jednan od najvažnijih u gradskoj vladi. Setite se samo bombardovanja Pljačkovice osiromašenim uranijumom i posledica koje taj čin ostavlja na zdravlje stanovništva. Kao i do sada, predstavljamo petoro kandidata koji su svojim rezultatima zaslužili poverenje redakcije Vranjskih, a na vama je da odlučite ko će od njih biti izabran za šestog člana naše gradske vlade.



 

GORDANA SRBINAC-NIKOLIĆ



Rođena je u Vranju 1951. Završila je Gimnaziju i Medicinski fakultet u Skoplju, i specijalizirala pedijatriju. U ZC je radila u Službi kućnog lečenja, Hitnoj pomoći, Opštoj medicini-terenski rad po selima, Školskom dispanzeru u Bujanovcu i Vranju, gde je i načelnica od 2010. Pre šest meseci je aktivirala Savetovalište za mlade. Bavi se i humanitarnim radom, a članica je Društva pedijatara Srbije i Društva za dečju i adolescentsku psihijatriju.

 

JOVAN KITIĆ

Rođen je 1957. u Nišu. U tom gradu završio je gimnaziju i Medicinski fakultet. U Vranju se obreo pre 24 godine, od kada radi kao lekar-specijalista radiolog u Opštoj bolnici Zdravstvenog centra. Posle demokratskih promena 2000. izabran je za načelnika Odeljenja radiologije. Za vreme njegovog načelničkog mandata počela je modernizacija rendgen službe u ovdašnjoj bolnici. Danas radi kao lekar-specijalista na istom odeljenju.

 

DEJAN VELINOV

Rođen 1966. u Vranju. Završio je srednje usmereno obrazovanje, smer biohemija, a diplomirao na Medicinskom fakultetu u Nišu 1991, na kojem je i završio specijalizaciju kliničke biohemije. Radio je u državnom zdravstvu kao lekar na selu, zatim pet godina kao laborant u Domu Zdravlja Vranje. Već osam godina radi kao specijalista kliničke biohemije u privatnoj ordinaciji „ Gineka“.

 

VLADAN MITIĆ

Rođen u Vranju 1972. Završio srednju Medicinsku školu u Vranju, Medicinski fakultet u Nišu. Specijalista je interne medicine. Radio je u službi kućnog lečenja u Hitnoj pomoći. Već šest godina radi na Internom odeljenju Vranjske bolnice kao specijalista interne medicine.

 

MLADEN KOSTIĆ

Rođen 1965. u Vranju. Završio je Medicinski fakultet 1991. u Beogradu, a specijalizirao 1997. godine. Radio kao lekar opšte prakse u Domu Zdravlja opštine Preševo četiri godine, nakon toga u Bareliću, a potom u Hitnoj pomoći Vranje. Već deset godina radi kao specijalista za uho, grlo i nos u Zdravstvenom centru.

 

 

 

PERA KOSTIĆ, NAŠ PETI MINISTAR

Daleko od prestonice, blizu siromaštvu

„Borba“ za resor ekologija, turizam i ugostiteljstvo vodila se između Pere Kostića, vlasnika restorana „Morava“ i Srboljuba Tomića, vlasnika restorana „Papilon“. Ipak, sa svega desetak glasova prednosti, trijumfovao je Kostić, koji na početku razgovora kaže:

– Problem grada je vezan za problem Srbije. Svi znamo, za krah privrede, nezaposlenost, pomanjkanje stranih investicija i mnogo životnih muka. Vranje nije van Srbije, Balkana i Evrope, pa su to problemi koji nas možda i u većoj meri opterećuju jer smo daleko od prestonice, a najbliži dnu po siromaštvu. Svakodnevno se u svom poslu susrećem sa pričama o Vranju koje je „zaboravljeno od Beograda“, ali niko ne postavlja pitanje koliko smo to mi preko „naših ljudi“ u prestonici uspeli da učinimo nešto za nas i u našu korist. To je ono o čemu razmišljam i što mi smeta. Izgleda geografski smo tu, a kao da nas nema. Takođe mi smeta nehigijena, kako u gradu, tako i okolnim selima i rekama. Ekološka svest naših sugrađjana je na niskom nivou, što je žalosno.

Šra je uzrok problema koje ste naveli?

– Radio sam u velikom sistemu kao što je to bio nekada „Jumko“, gde je bilo desetina hiljada radnika. Sa sela smo selili u grad, a sada umesto da zarađujemo od poljoprivrede plaćamo visoku cenu nabavke pamuka iz dalekih zemalja. Vranje se našlo u teškoj tranzicionoj magli iz koje još uvek nismo izašli, biće nam još teže i imaćemo posledice koje će uticati pre svega na perspektivu grada i regiona.

Šta biste odmah promenili i kako?

– Moramo više da vrednujemo mlade ljude, da ulažemo u njihovo obrazovanje i samim tim i našu budućnost. Pokušavam lično da kao ugostitelj menjam sebe, ljude koji rade samnom, da bi se održala tradicija Restorana „Morava“. Nije dovoljno da menjate radi promena, već da te promene donesu kvalitet i boljitak svima. Ako je u „Jumku“ ili „Alfi“ manje radnika, manje je potencijala za nove ideje i za veću potrošnju svuda, pa i u prodavnici gde kupujete hranu, ili restoranu gde svraćate da se vidite sa prijateljima. Nove ideje, novi proizvodi, manje sujete. Opet kažem da je pojedinac taj koji treba da se obrazuje, usavršava, menja, i da ide dalje.  

Šta je potrebno da Vranje postane atraktivna turistička destinacija?

– Vranje nikada nije bila turistička atrakcija. No, može se učiniti da se ti kapaciteti uvećaju, pre svega kroz Vranjsku Banju, koja je nekada bila kraljevsko lečilište. Besna Kobila je mesto u koje tek treba ulagati, tj. povećati kapacitete. Manastir Prohor Pčinjski takođe može ući u versko-turističku mapu grada sa svojim lepotama. Tu su i  nezaboravni Bora Stanković, kao i Bakija Bakić sa svojom muzikom. Imam utisak da ljudi sa strane više govore o Bori i Borinom Vranju, nego mi, sami Vranjanci. To su brendovi koji su potencijal, koje treba promovisati.

Na koji način ugostitelji mogu da doprinesu imidžu grada?

– Mnogi gradovi u Srbiji imaju svoje ugostiteljske brenodve, turističke manifestacije koje doprinose imidžu grada i grade ga. Roštiljijada u Leskovcu, kupusijada u Futogu… Kod nas toga još uvek nema. Postoji pokušaj sa domaćom pitom samsom, kao brendom grada, ali je to još uvek u “povoju“.  Ima i drugih  specijaliteta kao što su trljanica, pihtije…, koji su deo našeg folklora i života, a mogu da doprinesu poboljšanju turističke ponude Vranja.

Kako naterati mlade stručnjake da ostanu ovde?

– Nikoga ne možete danas naterati da živi u gradu u kome nema novih investicija, novih ideja, radnih mesta. Gde je privreda stala, privatni posao takođe, mlad čovek ne vidi sebi perspektivu. Onda ne možete zadržati dobrog inženjera, vrednog lekara, teško je naći i dobrog kuvara. Ovde će ostati ljudi po navici preživljavanja, a teško da ćemo zadržati pametne. Jedini način je, po mom mišljenju, da država podsticajnim sredstvima stimuliše nova zapošljavanja i otvaranje novih radnih mesta. Bez toga, ne možemo zadržati mlade ljude, u manjim mestima kao što je Vranje.

 Da li biste prihvatili neki posao u lokalnoj vlasti i pod kojim uslovima?

– Kao Vranjanac, ekonomista koji se proverio u privredi, a i u ugostiteljstvu, izazov je biti među ljudima koji čine dobro stanovnicima Vranja. To treba da bude čast i privilegija. Ja jesam privatni preduzetnik, ali moj lični interes nikada nije bio iznad onoga što je moj grad, moj kraj i moja zemlja. Vranje i Vranjanci su deo mene i ja sam deo njih, i uvek sam tu da pomognem maksimalno koliko znam i umem, ali mislim da na mlađima svet ostaje.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar