Potvrđena opcija o priključenju Kosovu



Svečano: detalj sa sednica albanskih odbornika

Odbornici u skupštinama opština Bujanovac, Preševo i Medveđa jednoglasno su prihvatili tekst političke deklaracije, kojom se, pored ostalog, zahteva i eliminacija političke, ekonomske i socijalne diskriminacije Albanaca



PROMOCIJA MEDjUETNIČKOG DIJALOGA NA JUGU SRBIJE (24)

 



Svečano: detalj sa sednica albanskih odbornikaReferendum iz 1992. jedina je tema oko koje se ne spore poslovično zavađeni albanski politički lideri, a svaki njihov iole važan politički dokument i govor poslednjih godina zasniva se na tom događaju. Zato su svi oni prošlog četvrtka, na jubilarnu 20. godišnjicu, bili u sali Skupštine opštine Preševo u svečanim odelima. Događaj je pratilo pet kamera albanskih televizija.

Albanski odbornici u skupštinama opština Bujanovac, Preševo i Medveđa, njih 65, zauzeli su svoja mesta desetak minuta pre početka svečane sednice, koja je upriličena povodom referenduma od 1. i 2. marta 1990 – kada je, od ukupno 45.000 upisanih, 99 odsto Albanaca juga Srbije glasalo „za političku i teritorijalnu autonomiju, sa pravom priključenja Kosovu“.

PROFESOR U PRVOM REDU

U prvom redu bio je penzionisani profesor filozofije i sociologije iz Preševa Ibrahim Kadriju, koji je pre 20 godina bio na čelu Skupštine koja je organizovala referendumsko izjašnjavanje Albanaca na jugu Srbije. Pažljivo je čitao dnevnik „Kosova sot“ (Kosovo danas).

Domaćin skupa Ragmi Mustafa sedeo je pored njega, a mesta u prvom redu zauzeli su i Riza Halimi, Šaip Kamberi i Galip Bećiri, najviši funkcioneri PDD. Nagip Arifi, čelnik novoformirane Demokratske partije, do juče uzdanica Rize Halimija, bio je u drugom redu, kao i Rahmi Zuljfiju i Mejdi Zećiri, lideri Demokratske unije Albanaca (DUA). Napokon, u centralnom delu sale, ali tek u četvrtom redu, sedeo je dr Skender Destani, predsednik Demokratske unije Doline (DUD).

Sednicom su predsedavali prvi ljudi lokalnih parlamenata: Jonuz Musliju (Bujanovac) i Besim Abdulji (Preševo), dok je na mestu Fljorima Sahitija iz Medveđe, sedeo Nader Sadiku, visoki funkcioner Halimijeve Partije za demokratsko delovanje.

Čast da otvori svečanu sednicu pripala je Jonuzi Muslijuu, jer u konkurenciji trojice predsednika lokalnih parlamenata, bez dileme, najbolje i najoštrije ume da ospe paljbu na srpski režim, na vojsku, žandarmeriju i policiju, da apeluje na međunarodnu zajednicu da se službenom Beogradu konačno stane na put. Kao i uvek u sličnim prilikama, zaradio je solidan aplauz.

Usledio je centralni čin obeležavanja jubileja referenduma – upoznavanje sa tekstom Političke deklaracije i njeno izglasavanje. Ovaj dokument (vidi okvir) pročitao je Šaip Kamberi, jedan od koautora ovog i svih važnih političkih stavova sa kojima Albanci izlaze u javnost. Deklaracija je prihvaćena jednoglasno i na taj način je, za svega tridesetak minuta, sve bilo gotovo.

Dok su odbornici izlazili, u sali su sa novinarima ostala dvojica ideologa referenduma – profesor Ibrahim Kadriju i Riza Halimi, lider PDD, najstarije albanske partije u Srbiji.

– Mi tada nismo ni mogli, ni smeli da čekamo da nam neko drugi određuje sudbinu u državi koja se ruši, raspada i nestaje. Zato smo se u Prištini dogovorili da, da po uzoru na Hrvate, Bošnjake i Makedonce, zatražimo od građana da na referendumu odluče o sopstvenoj sudbini – kaže penzionisani profesor Kadriju.

BEOGRAD UREDNO OBAVEŠTEN

Od referenduma do danas, najviše podataka o ovom, za Albance istorijskom datumu“ u javnosti je plasirao Riza Halimi. On je ovoga puta istakao da je taj „veliki i značajan“ posao organizovan besprekorno i bez i najmanjeg incidenta ili provokacije.

– Naravno, generalna strategija i organizacija ugovoreni su u Prištini sa pokojnim Ibrahimom Rugovom i liderima desetak tamošnjih partija. Mi smo ovde imali veliki broj ljudi koje smo uključili sa ciljem da ne dozvole ni najmanju provokaciju koja bi policiju motivisala da napravi skandal. U tome smo uspeli jer smo na vreme pisanim putem, sa svim detaljima referenduma, obavestili vlasti u Beogradu – kaže Halimi.

Istog popodneva, događaj iz Preševa u političkoj javnosti dobio je zavidno mesto. Pisani i elektronski mediji su preneli da su „Albanci juga Srbije ostali čvrsto na stavovima Referenduma iz 1992. godine“ i citirali poziv iz Preševa upućen međunarodnoj zajednici, pre svega Evropskoj uniji, da zaustave diskriminaciju Albanaca time što će zakonski, politički i diplomatski da utiču na zvanični Beograd. Među prvima se oglasio ministar Milan Marković, predsednik Koordinacionog tela i vladin operativac broj jedan u ove tri opštine.

– Usvajanje ove deklaracije nema politički značaj za Albance. Deklaracija je jednostavno deo političke kampanje koja je u toku. Tu je u pitanju događaj od pre 20 godina, a naša politika je okrenuta budućnosti. U tom smislu stavovi iz Deklaracije nemaju praktičan značaj niti oni zanimaju građane Preševa, Bujanovca i Medveđe – saopštio je Marković iz Beograda.

(KOMPLETAN TESKT PROČITAJTE U ŠTAMPANOM IZDANjU)

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar