Teorije o fusnoti



Pod pritiskom: S. Destani, Značajna relaksacija: R. Halimi, Korak nazad: R. Mustafa, Sve manje prepreka: N. Arifi, Zbližavanje: R. Zuljfiju

PROMOCIJA MEDjUETNIČKOG DIJALOGA NA JUGU SRBIJE (23)



 

U Prištini su neki na sva zvona objavili da je Srbija faktički priznala Kosovo. S druge strane, ovde u Srbiji, opet na sva zvona, kaže se da je zaustavljen proces proklamovanja te države. Ne može da bude da su obe strane dobile – smatra Ragmi Mustafa



Kako su i Beograd i Priština saopštili, posle dugih i mučnih pregovora u Briselu, pod patronatom Evrope, postignut je dogovor o regionalnom predstavljanju Kosova (vidi okvir). Vlasti u Beogradu i Prištini su odahnule, a građanima Srbije i Kosova pregovarači su saopštila da je „postignuta pobeda“. Kako su taj čin „razumeli“ albanski lideri sa juga Srbije? Na tri ista pitanja odgovorili su: Riza Halimi (PDD – Partija za demokratsko delovanje), Ragmi Mustafa (DPA- Demokratska partija Albanaca), Skender Destani (DUD – Demokratska unija doline), Rahmi Zuljfiju (DUA- Demokratska unija Albanaca) i Nagip Arifi (DP- Demokratska partija).

KAKO STE DOŽIVELI SPORAZUM U BRISELU?

Značajna relaksacija: R. HalimiR. Halimi: Dogovor u Briselu je kompromis, o čemu najbolje govori veliki broj reakcija kako u Beogradu, tako i u Prištini. No, on će, bez sumnje, doprineti smanjenu tenzija pre svega na relaciji dveju vlada. Kako god ovaj dokument nazvali ili razumeli, on je putokaz kako će se nagomilani problemi Albanaca u Srbiji rešavati vremenom.

Korak nazad: R. MustafaR. Mustafa: Ovaj sporazum u Briselu je velikim korak nazad u odnosima Beograda i Prištine. On mene podseća na 1989. godinu, kada su beogradske vlasti arogantno ukinule kosovski Ustav iz 1974. godine. Vidite ove izjave u Briselu, Beogradu i Prištini? Sve su u maniru: svi smo dobili, niko nije izgubio. Ta parola je bila kada je 1989. Milošević menjao Ustav. I ovo su izjave u tom duhu. Beograd kaže da je dobio, Priština kaže da je dobila. Toga nema ni u teoriji da niko ne gubi, a da svi pobeđuju.

Pod pritiskom: S. DestaniS. Destani: Mislim da su ovaj sporazum i srpska i albanska strana potpisale pod velikim pritiskom. U ovom trenutku je međunarodnoj zajednici bilo stalo do tih potpisa, bez obzira na činjenicu u kojoj će meri građani i Kosova i Srbije od toga imati koristi. U krajnjem mislim da je briselski sporazum u toj meri jednostran da je u funkciji majskih izbora u Srbiji, a to onda nije dobro.

Zbližavanje: R. ZuljfijuR. Zuljfiju: Nema sumnje, svaki sporazum, pa i ovaj, dovodi do prevazilaženja nekih nesporazuma. On je značajan korak napred u rešavanju brojnih problema između Kosova i Srbije i u tom smislu ja ga pozdravljam. Ovaj i svaki drugi ubuduće, samo će doprinositi stvaranju klime zbližavanja.

Sve manje prepreka: N. ArifiN. Arifi: Mislim da je ovim sporazumom napravljen dobar posao i za Srbiju i za Kosovo. Srbija ovim dobija kandidaturu za EU, a Kosovo će biti punopravni član brojnih regionalnih skupova. Time su obe zemlje od međunarodne zajednice, dobile po jedan veliki plus.

DA LI JE SRBIJA PRIZNALA KOSOVO?

R. Halimi: Mislim da potreban stepen suvereniteta i integriteta na Kosovu ne postoji. S druge strane, poznato je kako se države međusobno priznaju i kako se odvija ton tog formalnog čina priznanja. Očekivati da to Srbija uradi u dogledno vreme, mislim da je nerealno i nemoguće. No bez obzira na sve, važno je što postoji nova realnost, stvorena 1999. godine. Na kraju, kako god se to zvalo, važno je u kojoj meri će se time rešavati životni problemi građana.

NESLUŽBENI PREVOD SPORAZUMA
Timovi Beograda i Prištine u Briselu su u petak postigli sporazum o regionalnom predstavljanju Kosova. Šta je zapisano u tom dokumentu?
1. Obe strane potvrđuju privrženost efikasnoj, inkluzivnoj i reprezentativnoj regionalnoj saradnji.
2. U tom smislu ‘Kosovo*’ je jedini naziv koji će se koristiti u okviru regionalne saradnje.
3. Fusnota koja će se primenjivati uz zvezdicu uz naziv iz člana 2. glasiće : „Ovaj naziv ne prejudicira status i u skladu je sa Rezolucijom 1244 i mišljenjem MSP o kosovskoj deklaraciji o nezavisnosti“.
4. ‘Kosovo*’ učestvuje samostalno i govori u svoje ime na svim regionalnim skupovima.
5. Kada se budu sklapali i/ili potpisivali novi ugovori, predstavnik ‘Kosova*’ će se potpisati ispod naziva navedenog u članovima 2. i 3.
6. Što se tiče izmena postojećih sporazuma potpisanih od strane Unmika, ništa od ovih zaključaka neće biti tumačeno na štetu zakonskih prava Unmika. Predstavnik Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (Unmik) biće pozivan na sastanke koji se organizuju u okviru dogovora čiji je Unmik potpisnik. Na Unmiku je da odluči da li će da prisustvuje bilo kom sastanku.
7. Domaćini sastanaka biće podsticani da izbegavaju isticanje nacionalnih simbola osim njihovih sopstvenih i simbola EU, uzimajući u obzir statute relevantnih organizacija.
8. EU kao posrednik informisaće relevantne regionalne organizacije i tela o ovim sporazumima o nazivu, predstavljanju i potpisu. Oni treba da se primene u praksi organizovanja regionalnih skupova. EU će nadgledati primenu ovih rešenja.
9. Obe strane i EU će tražiti od partnera da podrže ove dogovore i da pomognu u njihovoj primeni.
10. Regionalne organizacije na koje se odnose ovi zaključci su postojeće i buduće međuvladine organizacije ili sporazumi čiji je cilj da promovišu saradnju ili integraciju u regionu Balkana. „Regionalni sastanci“ uključuju sastanke ovih organizacija, kao i ad hok ili neformalne sastanke sa sličnim ciljevima. To takođe uključuje sastanke sa institucijama EU u kontekstu evropske agende.
11. Ova rešenja su usvojeni na privremenoj bazi.

R. Mustafa: Da. U Prištini su neki, na sva zvona objavili da je ovim činom Srbija faktički priznala državu Kosovo. Zato je taj petak za mnoge tamo istorijski dan. S druge strane, ovde u Srbiji, opet na sva zvona, kaže se da je Kosovo dobilo tu fusnotu, ali da je zaustavljen proces proklamovanja države. Tako je i u Beogradu sporazum dočekan kao pobeda. Dakle, ka što sam rekao u prethodnom odgovoru: ne može da bude da su obe strane dobile.

S. Destani: Ne. Naprotiv. Ja smatram da su ovi sa Kosova, koji su potpisali sporazum, više mislili na svoje fotelje i funkcije, nego na građane Kosova. Šta više, mislim da je ovim činom Kosovo vraćeno u daleku 1999. godinu, i da dugo, dugo, neće biti predstavljeno kao nezavisna država. To je žalostan momenat i apsolutno pogrešan čin prištinske političke elite na vlasti.

R. Zuljfiju: Da, kosovska strana kaže da je Srbija priznala vlast u Prištini. S druge strane, Srpski zvaničnici kažu da je Srbija ostala dosledna stavovima iz Rezolucije 1244. U tom smislu se može reći da i jedna i druga strana imaju pravo na takve stavove. Ali, kako god to tumačili, kako god taj čin nazvali, mislim da je svaki sporazum, korak napred u odnosu na prethodno stanje, pa tako i ovaj briselski.

N. Arifi: Uvek se od nečega mora početi. Ja ovoga puta mislim da su obe strane napravile po jedan mali, ali značajan korak u tom pravcu. U tom smislu će, na prvom sledećem regionalnom ili drugom međudržavnom skupu, i Kosovo i Srbija biti za istim stolom. To je kruna svega. To je ono od čega će građani i Srbije i Kosova imati koristi.

A ŠTA ĆEMO SUTRA?

R. Halimi: Šta god ko mislio, ovim činom će doći do značajne relaksacije odnosa na liniji Priština – Beograd. A kada se to dogodi, eto višestruke koristi za građane i Srbije i Kosova. Ovoga puta, što je normalno, te promene će biti vidljivije na kosovskoj strani i to je dobro. Pri tom, mora se imati na umu da je to proces, dug i mukotrpan, ali je proces.

R. Mustafa: Šta očekujem? Pa naravno primenu svih onih sporazuma koji su izdejstvovani posredstvom međunarodne zajednice. Dakle, od Kosova očekujem upravljanje i punu kontrolu nad graničnim prelazima, slobodu kretanja ljudi i roba između dve države, onda ukidanje onih polisa osiguranja za prelaz granice koje su skupe za naše uslove života itd.

S. Destani: Da podsetim: ovi razgovori su počeli kao tehnički, a dovedeni su do političkog usijanja. Sada će Srbija, pošto je ovde „pobedila“ tražiti politički dijalog i za sever Kosova. Kada se to dogodi, nastaće veliki problemi, biće to jako bolno za sve. Jer, sve što se bude dešavalo na severu Kosova, imaće svoju refleksiju na Preševsku dolinu. Čim ti problemi sa granicom dođu na sto, sačuvaj Bože šta će se sve dešavati. To će biti bolno za ceo Balkan, jer smo ušli u političku igru u kojoj se znaju gubitnici – građani, kome god oni pripadali.

R. Zuljfiju: Činom dobijanja kandidature, Srbija dobija obaveze koje profiliše Evropa. Taj čin je jako važan i za Srbiju i za Kosovo. Tim činom prestaje ona balkanska logika gledanja „kroz nišan“, a počinje logika građana – suseda. U tim novim odnosima, a ti je suština svega, dobitnici su upravo građani.

N. Arifi: U vremenu pred nama, dešavaće se stabilnost zapadnog Balkana, što će nužno voditi ekonomskim vezama i ekonomskom jačanju. Dakle, sve ćemo manje ili uopšte više nećemo imati sadašnje prepreke. Tako ćemo, hteli to ili ne, sve više shvatati da smo i jedni i drugi putnici za Evropu, pa ćemo u tom duhu i živeti. Zato se to zove perspektiva i Srbije i Kosova.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar