,
,
,
Iako u nadležnosti grada nije plaćanje grejanja objektima koji pripadaju Eparhiji vranjskoj, većnici su usvojili zahtev u kome se nagoveštava čak i plaćanje struje, noćnog čuvara i drugih potraživanja
Gradonačelnik Miroljub STOJČIĆ i članovi Gradskog veća (GV) su na poslednjoj sednici doneli odluku koja je u suprotnosti sa Ustavom Republike Srbije (član 11: Republika Srbija je svetovna država. Crkve i verske zajednice su odvojene od države. Nijedna religija ne može se uspostaviti kao državna ili obavezna.), i faktički primorali građane da plaćaju namet crkvi. Gradski oci su, sem što su preuzeli milionski dug Saborne crkve Svete Trojice prema JP Novi dom, odlučili i da im građani plaćaju grejanje, što će na godišnjem novou biti oko 677.000 dinara. Kako izdvajanja za verske zajednice nisu predviđena budžetom sve će biti plaćeno od novca koji je namenjen socio-humanitarnim organizacijama. Da stvar bude još gora, grad više od godinu dana ne plaća grejanje za škole, javne ustanove i preduzeće i taj dug iznosi 22 miliona dinara.
SITNICE
Na predlog člana GV zaduženog za socijalna i pitanja verskih zajednica Branimira STOJANČIĆA, zahtev koji je 1. februara u ime Crkvene opštine Vranje podneo predsednik dr Pantelija NIKOLIĆ stavljen je na dnevni red sednice koja je održana već 6. februara.
Stojančić ne poriče da ovakav vid finansiranja jedne verske zajednice nije u skladu sa budžetom, ni zakonom.
– Isplatićemo ta sredstva sa neke druge budžetske linije ili iz rezervi. Znam da ovo nije dobar argument i nastojaćemo da to bude rešeno u narednom budžetu, posebno zato što ja ne bih smeo da forsiram ni jednu versku zajednicu – kaže Stojančić.
Što se tiče milionskih dugovanja grada za grejanje kaže da to nije nerešivo jer „postoje mnogo veća dugovanja koja imamo“.
Kada smo pitali gradonačelnika da li je grad do sada preuzeo još nečije dugove, čije i u kolikom iznosu, ostali smo bez odgovora. Stojančić, pak, odgovara kratko:
– Ne, ničija, čak ni dugove „Simpa“!
Zamenik gradonačelnika Igor ANDONOV, bez obzira na činjenice koje govore same za sebe, otvoreno staje na stranu Eparhije i pokušava da opravda učinjeno.
– To nisu dugovi vladike Pahomija, već dugovi Saborne crkve, a zahtev nije podneo Pahomije već Crkvena opština. Grad pomaže i druge NVO pa, ne vidim zašto ne bi i SPC – kaže on.
Predsednika Odbora Nikolića, međutim, ništa ne sprečeva da sa dozom cinizma tumači najnormalnije novinarsko pitanje – zbog čega sami ne plate svoje dugove?
– Dug je nastao usled ekonomske krize, jer treba da znate da se crkva izdržava od vernog naroda i dok je narod imao novca, grejanje je plaćano i zbog toga smo pokušali da grejanje organizujemo u svojoj režiji, što je vaš list propratio sa nedobronamernim komentarima, kao i uvek kada je u pitanju crkva – ubeđen je doktor.
On, pak, prećutkuje da će njihovo grejanje ponovo platiti narod, ali ne dobrovoljnim prilozima! PA ŠTA!
U zahtevu koji su uputili GV oni, dalje, pišu da ova „pravoslavna baština iz vremena turskog ropstva, koju su nam preci ostavili u amanet, ubuduće treba da ima veću brigu od strane lokalne samouprave“, zaboravljajući pri tom da je Srbija sekularna država u kojoj su ove dve stvari zakonom razdvojene. Malo što se prave da to ne znaju ljudi u Eparhiji, nego isto tako postupaju i većnici koji, dok velikodušno dele pare poreskih obveznika, potpuno smeću s uma i da smo sa prosečnim mesečnim zaradama zaposlenih na samom dnu u Srbiji, da ovde skoro da nema firme koja radi, da je više od osam hiljada građana, koji takođe nemaju od čega da plate svoja dugovanja, na evidenciji Zavoda za tržište rada.
Pantelija Nikolić tvrdi da je veliki dug nastao „zbog načina obračunavanja od strane JP Novi dom“, što direktor ovog preduzeća Goran PETROVIĆ, argumentvano demantuje.
– Saborna crkva nije platila grejanje od novembra 2009. godine i taj dug iznosi 1.060.000 dinara, zbog čega su 15. novembra 2011. isključeni sa gradskog toplovoda. Radi se o 763 kvadrata, koje plaćaju po ceni koja važi za fizička lica i iznosi 68 dinara po kvadratu, što je na jednoj od prethodnih sednica takođe odlučilo GV. Što se tiče episkopskog dvora, on zauzima 86 kvadrata i grejanje se obračunava po cenovniku za pravna lica – 204 dinara po kvadratu. Nakon što je „Novi dom“ ponudio čak i kompenzaciju u vidu ogrevnog drveta iz šuma koje pripadaju Eparhiji vranjskoj, a oni to odbili, ne vidim zašto građani treba da plate umesto njih – pita se Petrović.
Kao što smo napomenuli, u budžetu grada nema izdvajanja za bilo koju versku zajednicu, što nam je potvrdio i zamenik predsednika lokalne Skupštine Zoran ANTIĆ.
– Ne možemo da ostavimo verski objekat bez grejanja, jer su Vranjanci preko devedeset posto vernici – iznosi on statistiku koju čak ne poseduje ni popisna komisija.
Istu nepostojeću statistiku, umesto proverljivih činjenica, ponudio nam je i Andonov tvrdeći, uz to, da je ova odluka doneta u korist građana, a onda se ispravio i rekao „u korist vernika“.
EPARHIJI PARE OD SOCIJALE
Zaštitnica prava građana Maja JOVANOVIĆ kaže da u zaključku GV ne piše iz kojih sredstava će biti isplaćena sredstva Sabornoj crkvi, što nije u skladu sa zakonom.
– Od predsednika GV Miroljuba Stojčića saznala sam da će isplata duga i pokrivanje mesečnih troškova za grejanje Saborne crkve ići iz sredstava koja su namenjena socio-humanitarnim organizacijama. Što se tiče pokretanja inicijative za ocenu ustavnosti ja na to imam pravo, ali ću vas naknadno obavestiti o detaljima.
Na našu primedbu da je to u direktnoj suprotnosti sa Ustavom, Antić uzvraća u svom stilu:
– Pa, šta? Crkva je čak tražila da bude i posebna stavka na budžetu, što za sada nije odobreno, a kako sam ja vernik smatram da i to može.
I dok je do sada polemisao opušteno, na ovom mestu Andonov stvar naglo uozbiljuje.
– Antić nije član GV, nema prvo glasa i ne učestvuje u raspravama GV.
Kada smo pitali kako je moguće da grad duguje 22 miliona za grejanje, a uzima na sebe da plaća grejanje i Sabornoj crkvi, Antić je kratko uzvratio:
– Pa, šta? Ako Opština Bujanovac može da izdvaja za verske zajednice možemo i mi.
Na ovu stavku pozvao se i Andonov, ali i Nikolić, navodeći da je ista situacija i u Leskovcu, Kruševcu i još nekim sredinama. Da, ali s tom razlikom što svi koji imaju ta izdvajanja to transparentno regulišu kroz budžet – Bujanovac, na primer, iz budžeta za verske zajednice izdvaja nešto preko milion, Leskovac oko 13, a Kruševac ima precizno naznačeno da se radi o Crkvenoj opštini kojoj ide milion dinara godišnje.
(KOMPLETAN TEKST PROČITAJTE U ŠTAMPANOM IZDANjU)
Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.