Ciklame i petunije iz Ranutovca



Od cveća može lepo da se živi: Dragan Kostić, Bolje nego u Jumku: Dobrica Kostić

Dragan Kostić (50) sa suprugom Dobricom (46), u selu Ranutovac, gaji ukrasno saksijsko i rezano cveće i od toga žive i školuju troje studenata: ćerke Biljanu (25) i Ivanu (21) i sina Igora (23).



– Od cveća se može pristojno živeti; ne traži mnogo rada, ali je najvažnije iskustvo. Treba da mu se nađete pri ruci jer ono ima svoj životni ciklus i traži negu i tretman. U cvećarstvu je sve više ljudi, ali samo najbolji opstaju. Danas su sve prisutnije nove selekcije koje imaju znatno kraći proizvodni ciklus, što svedoči o velikom prisustvu nauke. Da bi se opstalo moraju se pratiti sve novine u proizvodnji cveća – kaže za „Vranjske“, Kostić.

Od cveća može lepo da se živi: Dragan KostićZARADA: Od gajenja cveća može se živeti, ali zarada nije velika. Ako supruga i ja zaradimo po jednu prosečnu platu prezadovoljni smo. Gajenje cveća je posao koji traži strpljenje.



SUŠTINA: Suština gajenja cveća je u nabavci kvlitetnog semena, korišćenju supstrata đubriva, kontejnera za proizvodnju, navodnjavanju leti i grejanju zimi. Dakle, to je  sistem godišnje proizvodnje i gajenja cveća koji se održava bez prekida, uz stalnu pažnju, praćenje, reagovanje na eventualne bolesti. Veština gajenja biljaka sastoji se u tome da se biljkama stvore povoljni životni uslovi, jer će samo u tom slučaju one biti u mogućnosti da se nesmetano razvijaju i u punoj meri ispolje osobine zbog kojih se i gaje.

JUMKO: Sa suprugom Dobricom radili smo u „Jumku“. Sa višom ugostiteljskom školom dogurao sam do poslovođe restorana u kompaniji. Supruga je sa višom pedagoškom radila u pogonu konfekcije. Kompanija je propadala, a mi smo morali da mislimo o svojoj budućnosti, posebno zbog dece koja su stasavala za školovanje na fakultetima. U „Jumku“ smo bili do 2003. godine, kada smo uzeli socijalni program i otišli. Jednom sam, prilikom boravka u Beogradu, posetio jednog od naših glavnih direktora koji mi je stanju u „Jumku“ opisao pitanjem: „Dragane, može li konj da jede iz praznih jasli“? To je bilo presudno za odlazak.

Bolje nego u Jumku: Dobrica KostićPOLjOPRIVREDA: Pošto živimo u Ranutovcu, razmišljali smo da svoj komad hleba zaradimo baveći se poljoprivredom, ali smo brzo odustali jer su ulaganja velika a neizvesnost zarade još veća. Nismo imali dovoljan početni kapital. Ipak, interesovanje za poljoprivredu uticalo je kasnije na naš budući poziv cvećara. Bio sam učesnik  međuregionalnih seminara o poljoprivredi i proizvodnji hrane koje je organizovala Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija, poznata kao FAO. Od zemalja u okruženju posetio sam Bosnu i Hercegovinu i Mađarsku i pokupio niz saveta, pa i iz cvećarstva.  

MOMČILO: Da u životu slučajnosti određuju puno toga, pa i sudbinu čovekovu potvrđeno je na našem primeru. Znao sam cvećara Momčila iz Tibužda, koji me je pozvao da mu pravim društvo na Sajmu hortikulture u Novom Sadu. Tu sam se upoznao sa cvećarstvom kao poslom koji može da obezbedi egzistenciju mojoj porodici. Devojke, koje su bile apsolventi na hortikulturi upoznale su me sa suštinom tajni u cvećarstvu. U stvari, saznao sam da tajni nema, samo učenje, sticanje iskustva i velika ljubav prema cveću. Upoznao sam i ljude iz firme „Gradina“ iz Šapca, uvoznika najkvalitetnijeg semena za saksijsko i rezano cveće.

DRŽAVA: Pomoći i podsticaja od države nije bilo, zato smo morali da se držimo one narodne: „uzdaj se u se i u svoje kljuse“. Od svojih para napravili smo staklenik i krenuli sa proizvodnjom. Nije bilo nimalo lako. Bilo je neizvesnosti, briga i neprospavanih noći, učili smo svakodnevno, upijali nova saznanja i primenjivali ih. U vranjskom kraju, pored mene su još petorica renomiranih cvećara, pre svega Todor iz Vranjske Banje, potom Moša iz Tibužda, Joca iz Ranutovca, Srđan iz Vrtogoša i Joca iz Sobine. Svi smo u stalnom kontaktu, nema sujete i zavisti, već saradnje koja svima donosi korist. Naravno, nastavio sam da posećujem sajmove, jer je uvek bilo noviteta koje smo primenjivali. 

(KOMPLETAN TEKST PROČITAJTE U ŠTAMPANOM IZDANjU)

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar