Car Radovan na terapiji



Nema zlata na Koridoru 10

Blago je nađeno, ali zavisi ko kako definiše taj pojam; naime, pronađeno arheološko blago je neprocenjivo za stručnjake, ali eto, zlata nema, za prosti puk, koji samo u tome vidi blago



 



Nema zlata na Koridoru 10„Koridori Srbije“ d.o.o. u petak su na terenu, u selu Donji Neradovac nadomak Vranja, gde se uveliko izvode radovi na „Koridoru 10“, organizovali konferenciju za medije na temu – „Predstavljanje zaštitnih arheoloških radova na autoputu E 75“.

U ime „Koridora Srbije“ govorio je Darko Šubarević, rukovodilac projekta izgradnje autoputa, a predstavnik arheologa bio je dr Aleksandar Bulatović, naučni saradnik Arheološkog instituta u Beogradu.

33 LOKALITETA

Konferenciju za medije, potkrepljenu detaljnom vizuelnom prezentacijom, otvorio je Šubarević.

-Kao društveno odgovorna firma – rekao je Šubarević – preduzeće „Koridori Srbije“ je tokom 2011. godine, primenjujući evropske standarde o zaštiti životne sredine organizovalo zaštitna arheološka istraživanja lokaliteta na kojima se planira izgradnja Koridora 10, na autoputu E 75, od Grabovnice kod Leskovca, do Levosoja kod Bujanovca.

Inače, zaštitna arheološka iskopavanja izvodi konzorcijum koga čine Arheološki institut i Filozofski fakultet Beograd. Investitor istraživanja su Koridori Srbije d.o.o. a reč je o istraživanju 33 lokaliteta koji se prostiru duž autoputa E 75 na deonici Grabovnica – Levosoje, u trajanju od deset meseci. Koordinatori zaduženi za organizaciju projekta su dr Aleksandar Bulatović, naučni saradnik Arheološkog instituta u Beogradu i doc. dr Jasna Vuković sa Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Darko Šubarević je zatim prepustio reč Aleksandru Bulatoviću, koji je istakao da su istraživanja otpočela avgusta tekuće godine na prioritetnoj deonici Donji Neradovac – Srpska Kuća, a do sada su istražena četiri lokaliteta – Kamenjarke u Srpskoj Kući, Golo rebro i Selište u Donjem Neradovcu i Suvi Do u Pavlovcu.

-Trenutno se – rekao je Bulatović – iskopavanja obavljaju na četiri lokaliteta, koji obuhvataju veliku površinu od po više hektara, kao što su lokaliteti Gumnište i Čukar u Pavlovcu, i Crkvište i Gradište u Davidovcu. Na ovim poslovima, trenutno je na terenu angažovano oko 80 stručnjaka i više od 200 radnika.

Šta je otkriveno? Prošlost je važna kao i budućnost, pa se prepliću, te zbog arheologa, građevinci ne mogu da rade, inače bi sve bilo i pre roka.

TOP LISTA
1.     Dirty Boy – Ruke gore 174
2.     Unikat – Kurva 59
3.     Dirty Boy – Kada voljeni odu 51
4.     Unikat – Idemo dalje 40
5.     Todor Strašni – Prijateljice moja 20
6.     Tress diabolos – Kasno je za nas 17
7.     Tress diabolos – Budva 15
8.     Deeper Down – Earht to Askes 6
9.     Južni južni bend – I tebi će neko lutko stati na rep 3
10. Južni južni bend – Reket rol 2
(Vranjske pokreću inicijativu za promociju lokalne muzičke rok scene. Pozivamo lokalne bendove i muzičare da nam se jave i pošalju svoje snimke, kako bismo ih postavili na naš sajt. U isto vreme, pozivamo i naše čitaoce da glasaju za svoje omiljene bendove i pesme, i na taj način direktno utiču na redosled na TOP-LISTI. Stanje će biti objavljivano iz broja u broj).

-Lokalitet Gradište u Davidovcu – kaže Bulatović – jeste veliko, urbano rimsko naselje, koje datira od kraja 1. ili početka 2. do prve polovine 5. veka nove ere. Osim naselja, otkrivene su i dve nekropole (groblja): starije, sa grobovima spaljenih pokojnika iz 2-3. veka nove ere, i mlađe, sa pokojnicima sahranjenim u „ciste“ (kovčege) načinjene od tegula (opeka) i imbreksa (crepova) iz 4-5. veka nove ere.

KONTINUITET SAHRANjIVANjA

Prilikom, pak, istraživanja antičkog lokaliteta Crkvište u Davidovcu, nastavio je Bulatović, konstatovane su dve zidane kasnoantičke grobnice i devet devastiranih grobova iz istog perioda (kraj 3. i 4. vek nove ere). Reč je o periferiji kasnoantičke nekropole (groblja), koja se nalaze na mestu današnjeg groblja, a nadgrobni spomenici iz srednjovekovnog perioda konstatovani na groblju svedoče o kontinuitetu sahranjivanja na ovom mestu od antike do danas.

-Na lokalitetu Gumnište u Pavlovcu – nastavlja Bulatović – radi se na istraživanju naselja iz mlađeg kamenog doba (šesti i početak petog veka pre nove ere), odnosno iz srednjeg neolita (starčevačka kultura) i poznog neolita (vinčanska kultura). Lokalitet Čukar u Pavlovcu, kao i lokalitet Gumnište pripada mlađem kamenom dobu, ali i ranom gvozdenom dobu (11-9. vek pre nove ere.

Na konferenciji za medije istaknuto je da su osim stručnjaka iz Arheološkog instituta i Filozofskog fakulteta, u ove radove uključeni arheolozi iz Narodnog muzeja u Beogradu, Narodnog muzeja u Vranju, Zavičajnog muzeja u Jagodini, Muzeja rudarstva i metalurgije u Boru, Narodnog muzeja u Leskovcu, Narodnog muzeja u Šapcu, Muzeja Grada Beograda i mnogih drugih institucija, kao i veliki broj studenata arheologije.

Pomoć u obezbeđivanju i zaštiti arheoloških lokaliteta pružile su Policijska uprava Vranje i Policijska stanica Bujanovac, a bezbednije izvođenje radova na pojedinim lokalitetima omogućila je Republička uprava Saobraćajne policije. Prostorije za obradu arheoloških nalaza obezbedio je Narodni muzej u Vranju.

I, na kraju, ono što je najviše intrigiralo novinare, a i konzumente medija sa područja radova – a šta je sa zlatom?  Na žalost gorepomenutih, to je pitanje prvo izazvalo uveseljenje organizatora skupa, da bi na uporno insistiranje „zlato pa zlato“, došlo i do upozorenja da se mediji bave poslom zbog kojih su na konferenciju i pozvani, a ne glasinama i mitomanijom u stilu – „što je babi milo, to joj se i snilo“.

-Da – kaže Bulatović – blago je nađeno, ali zavisi ko kako definiše taj pojam; naime, pronađeno arheološko blago je neprocenjivo za stručnjake, ali eto, zlata nema, za prosti puk, koji samo u tome vidi blago.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar