Realnost ili vetar iz Prištine



Dijametralno suprotni stavovi neodoljivo podsećaju na stanje uoči, tokom i posle sukoba u regionu od pre deset godina



 

Albanci na jugu Srbije gotovo su u potpunosti sproveli odluku svojih političkih lidera o bojkotu popisa koji je u Srbiji počeo 1. oktobra. Prema rečima Bobana Pavlovića, predsednika Popisne komisije u Bujanovcu, koji je na tom mestu uoči popisa zamenio albanskog kolegu, u ovom gradu se do 10. oktobra popisalo tek stotinak Albanaca, a slična situacija je i u susednom Preševu. Jednoglasnu odluku o bojkotu je donelo najviše političko telo Albanaca  na jugu Srbije – Skupština 65 odbornika iz lokalnih parlamenata Bujanovca, Preševa i Medveđe, na sednici u Preševu, 3. septembra ove godine. Prema onome što se moglo čuti na Skupštini, postoje dva osnovna razloga bojkota: popini listići na srpskoj ćirilici i nemogućnost da se popišu Albanci iz ovih opština koji su proteklih godina otišli da žive na Kosovo ili u neku od zemalja zapadne Evrope, a računa se da je takvih bar desetak hiljada. Uz to, političari podsećaju na loš ekonomski položaj Albanaca, nepriznavanje njihovih nacionalnih simbola, jezika i pisma.



Neki od albanskih političara i novinara sa kojima smo razgovarali, uz uslov da ostanu anonimni kažu da su albanski lideri ovim potezom „dali autogol“:

-Očekivali su reakciju međunarodne zajednice čime bi se aktuelizovali problemi Albanaca. To je izostalo, a ovi nemaju izlaznu strategiju – kaže jedan naš sagovornik.

POPIS 2002.
BUJANOVAC
43.302 stanovnika (12.011 u samom gradu)
Albanaca   23.681 (54,69 %)
Srba                    14.782 (34,14)
Roma 3.867 (7,25)

PREŠEVO
34.904 stanovnika (u samom gradu 13.426)
Albanaca    31.098 (89,10 %)
Srba                    2.984 (8,55)
Roma 322   (0,92)

Kako na sve ovo gledaju politički lideri i Albanaca i Srba: Riza Halimi, predsednik Partije za demokratsko delovanje (PDD) i jedini albanski poslanik u srpskom parlamentu, Stojanča Arsić, iz Grupe građana koja je u Bujanovcu u koaliciji sa albanskim strankama, Ragmi Mustafa, predsednik Preševa i lider Demokratske partije Albanaca (DPA), Nenad Mitrović, funkcioner Srpske napredne stranke (SNS) u Bujanovcu i Jonuz Musliu, lider Pokreta za demokratski progres (PDP) i predsednik lokalnog parlamenta u Bujanovcu. Ovoj petorci postavili smo ista pitanja.

Zbog čega Albanci bojkotuju popis?

Halimi: Nikakav komentar tu nije potreban. Albanci, građani Bujanovca i Preševa na ovaj način samo realizuju političke stavove svojih odbornika koji su jednoglasno prihvaćeni na Skupštini 3. septembra. Na ovaj način oni pokazuju svoju političku zrelost, visok stepen jedinstva, jer svi oni jako dobro poznaju probleme sredine u kojoj žive i rade.

Arsić: Za bojkot popisa ovoga puta nije postajao ni jedan valjan razlog. Ja bih rekao da je popis ispolitizovan i da je odluka o bojkotu „uvezena“ iz Prištine. Mislim da sve ovo što se radi ima za cilj da se podignu tenzije, na osnovu kojih će Albanci zauzeti bolju poziciju u dijalogu Beograda i Prištine.

Mustafa: Pa sve je tu jasno. Mi smo na Skupštini samo sakupili probleme na jedno mesto i sa njima upoznali građane. A, kako oni svakoga dana žive sa tim problemima, osećaju ih na koži, nije im bilo teško da prihvate predlog o bojkotu. Mitrović: Albanci na jugu Srbije bojkotuju ovaj popis, jer imaju problem. Taj problem se zove: sakriti i demistifikovati falsifikovane i naduvane rezultate prethodnog popisa iz 2002. godine.

Musliu: Bojkot popisa je rezultat nepodnošljivo lošeg života pripadnika albanske nacionalne zajednice u Srbiji. Razlozi za bojkot nisu izmišljeni. Oni su rezultat dubokih analiza prethodnog popisa i uslova u kojima mi živimo posebno od 1999. godine.

Da li bojkot popisa doprinosi stabilizaciji juga Srbije ili ga pogoršava?

Halimi: Bojkot popisa, kao i mnoge druge slične akcije, samo doprinosi poboljšanju ekonomskog stanja ne samo Albanaca, već svih građana. To se, posebno u ovih deset godina posle konflikta, pokazalo više puta. Mi takodje stavom o bojkotu podsećamo kreatore srpske političke scene da se danas ne mogu, kao u vreme Slobodana Miloševića, problemi rešavati silom, policijom i vojskom.

Arsić: Odluka o bojkotu proizvodi nove probleme ne samo za Albance, već i za Srbe i Rome. Vidite, popis je jedna demokratska tekovina. Na osnovu rezultata popisa narednih deset godina će biti utvrđeni mnogi drugi parametri u mnogim sferama života: ekonomiji, saobraćaju, obrazovanju, infrastrukturi, kulturi, sportu…Dakle, već sada znamo da ti parametri neće biti validni.

Mustafa: Bojkot popisa je naš doprinos stabilizaciji stanja u Preševskoj dolini. Ovako visok stepen zrelosti jedne zajednice, mora da bude faktor nad kojim će se zamisliti svaka vlast. Ta činjenica takodje treba da pokaže Vladi u Beogradu koje će i kakve akcije da preduzima u Bujanovcu i Preševu do sledećeg popisa.

Mitrović: Bojkotom popisa Albanci ne smanjuju, već povećavaju tenzije na jugu Srbije. Popis će da proizvede nove probleme ne samo za Albance, već za Srbe, Rome i sve druge koji ovde žive. Recimo, sledeći budžet će biti projektovan na bazi utvrđenog broja stanovnika. A 20.000 stanovnika manje u spisku u Bujanovcu, znači i proporcionalno manje para u svim sferama života.

Musliu: Naravno da će doprineti stabilizaciji jer će biti pokrenuta mnoga druga pitanja. Vidite, popis će na videlo izneti neke nove probleme koje ćemo morati da rešavamo. A rešavanje tih problema značiće bolji kvalitet života ne samo za Albance.

Da li bojkotom popisa, pripadnici albanske zajednice nekome šalju poruku? Ako je šalju, onda kome?

Halimi: Bojkot popisa ima svoj puni smisao. Zato on u sebi nosi poruke i za Beograd i za međunarodnu zajednicu. Iz ove akcije albanskih političkih faktora Beograd mora da shvati ono što mi stalno ponavljamo: problemi se ne rešavaju jednostranim akcijama i inicijativama, već dogovorom, za zajedničkim stolom. Na drugoj strani Evropa i svet moraju još jedanput na sto da stave spisak naših problema i da dobro o njemu razmisle.

Arsić: Ja sam proteklih mesec-dva imao više susreta sa predstavnicima međunarodne zajednice. Svi do jednog su ponovili da Albanci juga Srbije danas nemaju ni jedan valjan razlog zbog koga bi bojkotovali popis stanovnika. Oni su to saopštili i političkim predstavnicima Albanaca jasnim stavom da je Srbija ovoga puta u popisu primenila sve evropske standarde. Dakle, ja ovaj stav albanskih odbornika razumem kao poruku Beogradu, poruku Vladi Srbije, kakvih je i do sada bilo.

Mustafa: Bojkotom popisa Albanci šalju dve poruke, na dve adrese. Jednu Beogradu, da ga podsete na naše brojne probleme od kojih neki čekaju na rešenje više od pola veka. Druga adresa je međunarodna zajednica koja je svesna da će Beograd prihvatiti da menja svoju politiku prema manjinama samo ako ga pritisnu Brisel i Vašington.

Mitrović: Naravno da jeste poruka. Ona nije upućena Beogradu, kako neki misle. Ova poruka je adresirana na međunarodnu zajednicu. Albanci bojkotom popisa treba da pokažu da u Srbiji nije stanje kako valja, da su ovde manjine uskraćene za čitav spisak problema. To onda znači da popis ima za krajnji cilj da uspori Srbiju na njenom putu za Evropsku uniju.

Musliu: Albanci ovom akcijom šalju jasnu i nedvosmislenu poruku Evropi i svetu. Mi bojkotom popisa još jedanput uveravamo Brisel i Vašington da Beograd nije u stanju da sam bude faktor koji će razumeti i rešavati probleme Albanaca. Čekanje da Beograd nešto preduzme, za sve etničke zajednice je čisto gubljenje vremena.

 

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar