Fantastično, ili naučnofantastično



Budući akva park?

Ko će ovde da bude konj, a ko jahač na Aleksandrovačkom jezeru, ostaje da se vidi na predstojećim izborima. No, narod već zna – on je kultna kobila iz narodne poslovice, a Kurta i Murta su dva tela, a jedna duša



 



Budući akva park?Aleksandrovačko jezero, izletište ili „izletište“ na sedam kilometara od Vranja, ponovo je postalo neuralgična tačka u nesporazumima između vlasti i opozicije. Do te mere, da je na poslednjoj sednici SG Vranje, opozicija, oličena u SRS i DSS, najvećma zbog te tačke, napustila sednicu gradskog parlamenta. Priča oko revitalizacije Aleksandrovačkog jezera tako se obnavlja u nedogled, sa istim argumentima i jedne i druge strane.

SIMPO RIBOLOVAC

Još januara 2008. godine, Institut za vodoprivredu „Jaroslav Černi“ iz Beograda prezentirao je obimnu generalnu studiju naručiocu posla, tadašnjoj Opštini Vranje o revitalizaciji Aleksandrovačkog jezera. Radovi prve faze revitalizacije su počeli, pa po nekima završeni, po opoziciji „završeni“, a najviše žuči izliveno je kako povodom kvaliteta izvedenih radova, još više povodom utrošenih sredstava. Opozicija je tvrdila da su probijeni svi rokovi i višestruko premašena sredstva predviđena predračunom radova, sa čime se vlast složila, ali uz ogradu da to nije bilo njenom krivicom, a krunski argument koji je izneo Igor Andonov, zamenik gradonačelnika Vranja, bio je da „ni jedan jedini dinar za revitalizaciju jezera nije otišao nenamenski, niti je uzet iz gradskog budžeta“.

Kako tada, tako i danas.

-SG je – kaže Igor Andonov – usvojila detaljni regulacioni plan za revitalizaciju Aleksandrovačkog jezera, koji je izradio vranjski Zavod za urbanizam, a koji obuhvata 118 hektara, na kojima se planira izgradnja akva-parka, parkinga i osnivanje ergele.

Još 1987, prema tadašnjem Prostornom planu, prostor Aleksandrovačkog jezera je opredeljen za područje lokalnog izletišta; Regulacionim, pak, planom iz 1997, koji takođe delo Zavoda za urbanizam Vranje, jezero je proglašeno za područje lokalnog izletišta, sportsko-rekreativnog centra i vikend naselja. Shodno tome uređenje prostora je u skladu sa očuvanjem prirodnih lepota i ambijenta od značaja, gde se prostor urbanizuje, a opet ostaje u prirodnom okruženju i spaja s njim. Po ovom planu, prostor oko jezera je namenjen za rekreaciju i sport i ugostiteljske objekte. Od sportskih terena planirani su tereni za odbojku, košarku i tenis, a od pratećih objekata parkići za decu sa pratećim mobilijarom.

E, to je sve sada dopunjeno, još i ergelom. Tada su odobrena sredstva od 73 miliona dinara, a za prvu fazu utrošeno je 60 miliona. Investitori su bili EKO fond i Republička direkcija za vode, izvođač radova je bilo Preduzeće za puteve iz Vranja, a Andonov je tvrdio da ni jedan dinar nije uzet iz gradskog budžeta. Po njegovim rečima, finansijski plan i rokovi su probijeni zbog nepredviđenih tehničkih okolnosti.

-Prezentacija novog Plana – nastavlja Andonov – izazvala je žučne reakcije opozicije, u smislu da je sve to naučna fantastike, i da li je to sada uopšte izvodljivo. Najpre, moramo da razgraničimo šta to znači „plan“; pa, imamo grad u kome 25 godina ne postoji ni jedan planski dokument, i da se on mora doneti, a da li će to biti za dve, pet, ili deset godina, to sada nije bitno, jer bez planske dokumentacije mi apsolutno ništa ne možemo da radimo.

Andonov temu Aleksandrovačkog jezera naziva „večitom“, ali sa sigurnošću tvrdi da će je ova vlast rešiti, i da je Plan samo početak.

-Plan regulacije nije platio grad, već Ministarstvo za prostorno planiranje. I ovo ponavljam valjda dvestoti put: ni jedan jedini dinar iz  budžeta grada nije dat za revitalizaciju Aleksandrovačkog jezera, već su sve dala nadležna ministarstva. Da bismo od nečega krenuli, morali smo da počnemo od plana, koji izgleda fantastično. Fantastično, a ne naučnofantastično, kako kaže opozicija. I to je realno moguće.

Međutim, nemoguće je, po Andonovu, da budžet grada sve to izdrži. U budžetu, kaže on, nije bilo novca ni za potpunu realizaciju prve faze, i da grad nije projektima konkurisao kod ministarstava, ništa ne bi bilo od Aleksandrovačkog jezera.

-Da bi se sve po planu dalje realizovalo – kaže Andonov – mi moramo da tražimo strateške partnere, bilo EU, bilo naših ministarstava, da bi mogli da isfinansiramo sve što je planirano na tom prostoru. Primer su dve lokacije duž Pčinje, gde su izgrađena dva etno sela, što je fantastično! E sad, dođe nam neki investitor, koji na jezeru hoće da napravi tako nešto, a mi nemamo plan detaljne regulacije, što znači da nemamo osnov da pravimo ni akva park, ni etno selo, ni ergelu, ni ne znam već šta.

Slobodan Petrović, direktor Zavoda za urbanizam Vranje
UKLONjENA „FLEKA“
-I Aleksandrovačko jezero – kaže Slobodan Petrović, direktor Zavoda za urbanizam u Vranju – kao i bilo koji objekat, mora da bude obuhvaćeno planom detaljne regulacije, da bi sve bilo pravno valjano. Jedino je taj dokument osnova za izdavanje lokacijskih i građevinskih dozvola.

I tu se javlja novi momenat, u našoj sredini ne baš neočekivan:

-Verovali ili ne – kaže Andonov – kada smo započeli prvu fazu revitalizacije jezera, nismo mogli da izvadimo neophodne dozvole, jer je jezero bilo upisano na Simpo! Simpo je bio u katastru upisan kao vlasnik, što je paradoks nad paradoksima! I mi smo to morali da rešavamo, a kako je do toga došlo, to samo bog blagi zna! I ne samo to, nego je i većina okolnog zemljišta upisana na Simpo; i mi ćemo voditi sudske procese, dok se to ne vrati Gradu Vranju, ukoliko Simpo ne nađe za shodno da to zemljište vrati gradu. I mi smo odatle počeli, od tih ludosti, potpuno nenormalnih stvari, pa smo došli dokle smo došli.

Sada, po Andonovu, sve zavisi od mnogih elemenata – od ljudi koji su zainteresovani, od toga koliko će novca pristići iz fondova u kojima konkurišemo, a planove imamo. Andonov ističe da je prva faza projekta završena sa uštedom.

-Odobreno nam je 107 miliona dinara, a potrošili smo 90; a mogli smo da ih potrošimo, ili stavimo u džepove, ali nismo. Ipak su nam džepovi plitki.

Andonov ponavlja da je sve to plaćeno iz EKO fonda i resornog ministarstva, a da je putna infrastruktura do jezera finasirana od JP „Srbijaputevi“.

-Postoje fotografije, pa vidite kako su pre tri godine izgledali putevi do jezera, i kako je samo jezero izgledalo. Tamo je bila ekološka katastrofa, a sada je nekoliko hiljada ljudi našlo svoje mesto za izletište. Tačno je da imamo problem sa travom, ali mi za to nismo krivi, već, po stručnim analizama, sastav zemljišta. Ali, sve je na kraju rešeno; sa ministarstvom je dogovoreno poribljavanje jezera, da bi se zatvorio lanac ishrane. Kupićemo i neku malu mašinu, koju smo do sada pozajmljivali od „Ade Ciganlije“, plaćali smo samo gorivo i dnevnice ljudima. Ali, njihova je velika, i košta oko 350.000 evra. No, njima je lako, oni zarađuju dva miliona evra godišnje. I lako može da se proveri da li je grad Vranje dao i jedan dinar više za tu mašinu.

DIPLOMSKI RAD

U priči oko jezera, političku dimenziju daje napad opozicije na DS, „koja je uzela pare, a ništa nije napravila“.

-Da je DS uzela milion evra iz gradskog budžeta, ili podigla kredit koji plaćaju građani, za sanaciju Aleksandrovačkog jezera, a taj novac je mogao da bude usmeren za rešavanje gorućih problema Vranja, ja bih bio spreman da podnesem sve konsekvence. Ali, dinar jedan iz budžeta Vranja nije potrošen. Sve je išlo projektno, preko republičkih institucija. I sad neko pita, zašto tih 90 miliona nije otišlo u druge svrhe, u socijalu… Pa ne može! Za to je konkurisano, i za te smo ih svrhe dobili!

-Ma, ideja jeste dobra – kaže Predrag Stojković, šef odborničke grupe SRS  u SG Vranje – ali je, na žalost, nerealna. To je samo jedan od pokazatelja da je počela brutalna predizborna kampanja. Jer, vladajuća većina se ne bavi realnim problemima građana, prečim za rešavanje, kao što su komunalna infrastruktura, socijalni i ekonomski status građana, već oktobra otvara sezonu za kupanje na Aleksandrovečkom jezeru! To mi liči na bajku, onako kao kad baka unučetu čita bajku pred spavanje; pa tako i oni – čitaju pred izbore građanima bajku, ne bi li se lakše „uspavali“, pa da ne vide ko je i kako u prethodnom periodu grad vodio, i dokle ga je doveo.

Neminovno se postavilo i pitanje investicija, pošto Andonov odgovorno tvrdi da budžet grada nije oštećen ni dinarom.

E pa sad, ko će ovde da bude konj, a ko jahač na Aleksandrovačkom jezeru, ostaje da se vidi na predstojećim izborima. No, narod već zna – on je kultna kobila iz narodne poslovice, a Kurta i Murta su dva tela, a jedna duša.

 

(KOMPLETAN TEKST PROČITAJTE U ŠTAMPANOM IZDANjU)

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar