Bez pomoći države i banaka



, , ,

Novica Tončev, predsednik Surdulice



U vreme velike ekonomske krize, truba je za polovinu stanovnika opštine Surdulica jedini izvor egzistencije

                                                                                                           (Kurir)



 

Metalna industrija „Alfa plam“ u Vranju je spremna da se samostalno izbori sa posledicama eventualne nove, ekonomske, krize i ne očekuje nikakvu konkretnu pomoć od Vlade Srbije ili banaka, izjavio je direktor tog preduzeća Velin Ilić.

– Mi ništa ne očekujemo ni od vlade ni od poslovnih banaka, a Alfa već više od deset godina ne koristi nikakve kredite i radi isključivo sopstvenim kapitalom. Zbog toga smo, u navedenom periodu, bolje poslovali od drugih – rekao je Ilić.

Na opasku da krediti za pospešivanje proizvodnje imaju stimulativnu funkciju i da će se najavljene mere vlade usmeriti ka izvozno orijentisanim preduzećima, Ilić podseća da se takva ekonomska politika vodi, pre svega, u stabilnim ekonomija i stabilnim vremenima.

– Mi, na ovim balkanskim prostorima smo, što svojom, što tuđom krivicom, skoro zaboravili na sve što je normalno u biznisu – tvrdi direktor vranjskog preduzeća koje više od 50 odsto svoje godišnje produkcije plasira na strana tržišta.

PREDUZEĆE ZA PUTEVE
Deo zaposlenih u Preduzeću za puteve (PZP) Vranje, kao i radne jedinice tog preduzeća u Leskovcu, i u ponedeljak protestuju u krugu pogona „Mehanizacija“.
Oni od Ministarstva za infrastrukturu zahtevaju isplatu plate za maj i gorivo neophodno za rad.
Zamenik predsednika Samostalnog sindikata PZP u Vranju Zoran Nikolić izjavio je agenciji Beta da dosadašnjom isplatom jedne ipo plate nisu ispunjeni zahtevi radnika te će oni nastaviti protest.
(Beta)

DIJASPORA
Srpski studenti iz dijaspore boraviće od 14. do 29. avgusta na praksi u 18 opština i gradova Srbije, među kojima je i Vranje, u okviru programa „Upoznaj državu Srbiju“, saopštilo je juče Ministarstvo vera i dijaspore.
Tokom dvonedeljne prakse studenti srpskog porekla iz Italije, Francuske, Austrije, Nemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Slovačke i Makedonije upoznaće se sa načinom rada lokalnih samouprava u Srbiji i njihovom ulogom u privrednom sistemu zemlje. U saopštenju se ističe da će mladi akademci iz dijaspore znanjem, iskustvom i kontaktima stečenim u inostranstvu dati znatan podstrek lokalnom razvoju Srbije.
(Danas)

DAN MLADIH
Povodom obeležavanja 12. avgusta, Međunarodnog dana mladih, vranjska Kancelarija za mlade pokrenula je peticiju za izdvajanje finansijskih sredstava iz Gradskog budžeta, namenjenih implementaciji Lokalnog akcionog plana za mlade.
Milica Anđelković Jovanović, koordinator Kancelarije kaže da je cilj peticije da pomenuta sredstva koriste akteri omladinske politike, a na osnovu javnog konkursa.
(OK Radio)

TRAGEDIJA
U nesreći koja se dogodila u bazi Puteva Užice, koja se nalazi u selu Strezovce, prošle nedelje poginuli su Zoran  Djorđević (55)  iz Preševa i Miroslav Katić (24) iz Užica, građevinski radnici u ovom preduzeću, dok su lakše telesne povrede zadobili Djukić Željko (43) iz Kraljeva i Stajić Dejan (28) iz Preševa. Zbog sumnje da su odgovorni za ovu tragediju pritvorene su dve osobe, takođe zaposlene u ovom preduzeću.
Prema izvoru bliskom istrazi do nesreće je došlo kada su radniciu bazi preduzeća prikolicom kamiona slučajno zakačili električni vod visokog napona. Putevi Užice je glavni izvođač radova na Koridoru 10.

Ilić kaže da on i drugi rukovodioci u „Alfa plamu“nemaju dilemu da će dužnička kriza iz Amerike i Evropske unije, „koliko god se mi otimali“, žestoko zapljusnuti Srbiju i da zbog toga već imaju spreman program kako da posluju u nepovoljnijim uslovima od sadašnjih.

Predviđamo, kaže Iliće, da će kompanija „Alfa“ – najveći srpski i peti po veličini u Evropi proizvođač grejnih tela – zbog nove krize koja se najavljuje morati da računa, u narednom periodu, na osetno manji plasman proizvoda.

– Naši štednjaci su roba za široki krug potrošača. Svaka, makar i najmanja kriza, najpre pogađa baš naše kupce i oni će najviše stradati ova kategorija potrošača  -ističe Ilić.

On navodi da vranjski proizvođač peći na sve vrste energenata pažljivo prati ekonomsku situaciju, posebno u zemljama koje su tradicionalni kupci ove srpske robe.

-Trenutno smo usmerili pažnju na tržište grejnih tela u Nemačkoj, Austriji, Italiji i Švedskoj, jer će nam signali iz tih zemalja biti barometar za poslovanje kada kriza poprimi šire razmere – rekao je direktor fabrike iz Vranja.

Oko 850 zaposlenih u Metalnoj industriji „Alfa plam“ godišnje proizvedu oko 165.000 jedinica na čvrsta, tečna i gasovita tela i ostvare promet od 36 miliona evra. Od ukupne proizvodnje, lane je 94.000 grejnih tela prodato na inostranom tržištu.

(Tanjug)

 

BELA ZEMLjA

Autobusima iz Srbije zabranjen ulaz na Kosovo

Autoprevoznicima iz Srbije, beogradskoj Lasti i vranjskom Kavim Jedinstvu, zabranjeno je da saobraćaju na Kosovu, tačnije na Kosovskom Pomoravlju, sve dok ne zatraže odgovarajuću dozvolu vlasti u Prištini. Granična policija Kosova od početka ove sedmice ne dozvoljava autobusima ovih preduzeća da pređu administrativnu liniju na prelazu Bela Zemlja – Končulj.

Ovu odluku kosovske vlasti donele su sa obrazloženjem da prevoznici ne poseduju neophodnu licencu za prevoz putnika na Kosovu.

Milorad Arsić iz Jedinstva potvrdio je da saobraćajna inspekcija Kosova u ponedeljak nije dozvolila da administrativnu liniju pređu tri autobusa koji su prevozili putnike prema Kosovskoj Kamenici.

-Autobusi su vraćeni uz obrazloženje da ne poseduju validne dozvole kosovskog Ministarstva saobraćaja – rekao je Arsić. On je kazao da slične problemi ima i prevoznik Niš-ekspres, i najavio da će se saobraćajna preduzeća iz Srbije najverovatnije zajednički obratiti resornim ministarstvima u Beogradu, kako bi se došlo do odgovarajućeg rešenja.

Lastini autobusi, koji saobraćaju na relaciji Beograd – Ranilug – Šilovo, u opštini Gnjilane, takođe su vraćeni sa Bele Zemlje sa istim obrazloženjem

-Nemamo takvu dozvolu, niti ćemo je tražiti, ali pokušaćemo da nađemo neko rešenje u saradnji s ministarstvima Vlade Srbije, kako putnici ne bi trpeli – rekao je Predrag Lukić, direktor za međunarodni saobraćaj u ovom preduzeću.

(Danas)

 

NAŠI U GUČI

Truba za Šeron Stoun

Svaki sabor podno planine Jelice ujedno je i podsećanje na rodonačelnike jedinstvenog zvuka juga Srbije. Kada je 1991. godine ustanovljeno „Majstorsko pismo“ namenjeno svim dragačevskim majstorima nadahnutog zvuka, među njima su bili Bakija Bakić, Junuz Ismailović, Fejat Sejdić…

Tri godine kasnije taj nesvakidašnji oskar majstorluka primili su Milan Mladenović, Nefail Isailović, Demko Ajdinović, Jovica Salimović, Aca Maksutović i Slobodan Salijević. Sledeće godine to su: Jovica Ajredinović i Boban Marković…

– Mene ja Sabor rodio! U stvari, ja se na svakom Saboru ponovo rađam. Verujte, godinu dana živim za Sabor. Iako u Guči nisam rođen, iako ovde ne živim ja sam, zbog Sabora u duši Dragačevac. Doći ću iz mog Vranja uvek u Guču, ne zbog pobede već, zbog ovih divnih ljudi – ostale su zabeležene reči Bakije Bakića, koji je nastupao od trećeg do dvadeset šestog nadmetanja u Guči. Od 1963. do 1981. godine Bakija i njegov orkestar osvojili su ukupno 17 nagrada u različitim kategorijama.

Od žirija ocenjivan kao „trubački autoritet“, Junuz Ismailović prvi put je iz rodnog Prekodolca 1964. nastupio u Guči. Tri puta je osvajao „zlatnu trbu“, a dva puta bio drugi. Počivši Ismailović je 1991. godine uvršten među besmrtnike Guče kada mu je uručeno „Majstorsko pismo“.

– „Mesečina“,“Kalašnjikov“ i sve ostalo što smo svirali bilo je kao da nebo padne na ljude – pričao je novinaru Danasa Osman Salijević koji je sredinom devedesetih poneo svoju trubu na nebo. Malešan, ali rečit, nikako nije odavao tajnu kako tako sa skromnim duvačkim kapacitetima uspeva da nadmaši zahteve instrumenta na kome je svirao.

U njegovom orkestru počela je i blistava karijera Bobana Markovića. Ostale su slike i uspomene na Kan, na to kako je čika Osman „specijalno trubom razgovarao“ sa Šeron Stoun u vreme promocije filma „Podzemlje“ Emira Kusturice.

A šta tek reći o Fejatu Sejdiću, najvećem gospodinu trube. Uvek je bio u belom odelu. Zvali su ga „Bojnički Sačmo“. Uvek je govorio tiho. „Slava prolazi, a mladi treba da nastave put trube“, govorio je. Klonio se klanova i nameštaljki na bilo kom trubačkom takmičenju.

(Danas)

 

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar