Sto dugih kilometara do para



U Požarevcu, među čelnicima grada, preovlađuje stanovište o koristima decentralizacije, ali ne i o tome kada i kako? Mada je u ovoj sredini načinjen nezanemarljiv iskorak pre nepune dve godine, kada je ubrzo po dobijanju statusa grada formirana i Gradska opština Kostolac. I, zaista, većina tvrdi da je tako bolje. U tom kontekstu, i Evopska unija tako „kaže“, ali pred nama je da saznamo jesu li za decentralizaciju srpske „guše“ preuske ili su „apetiti“ preveliki?        



Grad Požarevac broji oko 85.000 stanovnika. Udaljen je stotinak kilometara od Beograda. Okružen je Dunavom, Velikom Moravom i Mlavom. Sedište je Braničevskog okruga, koji obuhvata 8 opština. Po svim elementima, Požarevac je centar severnoistočne Srbije. 

VELIKI POTENCIJAL

Najveći potencijal leži u poljoprivrednom zemljištu, sa 74 posto ukupnih površina. Tu se nalazi i Privredno društvo „Termoelektrane i kopovi Kostolac“. Raspolaže sirovinama kao što su magnetit, rutil, granit, cirkon, epidot.., otkrivena su i naftno- gasna polja, a ogroman turistički potencijal nose vodni resursi i brojni lokaliteti pod zaštitom zakona: Arheološko nalazište „Viminacium“, Kompleks „Ljubičevo“, Regionalni park „Prugovo“, Spomenik prirode u Dragovcu… 



Međutim, kao i u drugim „nebeogradskim“ sredinama, poveći je spisak teškoća sa kojima se Požarevac suočava. Recimo samo da se stanje u oblasti privredne i komunalne infrastrukture manifestuje kao krupno razvojno ograničenje. Pomenućemo nekolicinu. Deponija nije izgrađena. Teška se borba vodi za zaštitu vodoizvorišta. Industrijska zona, samo u planovima. Dugogodišnji nedostatak sredstava za održavanje i rekonstrukciju puteva doveo je do ubrzane degradacije, pa je tehnički nivo putne mreže zastrašujuće nizak. Rečni saobraćaj nije razvijen, naročito ne u meri u kojoj to omogućuje oslonjenost na Dunav, plovnu reku međunarodnog značaja, zanemareni dragulj ovoga kraja.

Zagovornici decentralizacije tvrde da bi takvim organizovanjem zemlje bilo više za sve, brži sveukupni privredni razvoj, sa akcentom na njegovoj ujednačenosti. Usput, statistika ukazuje na to da se svake godine iz Srbije u Beograd preseli jedna opština veličine opštine Aranđelovac. Nije li to opomena?

U tom kontekstu, centralizacija sputava vlast u lokalu da sistematski unapređuje svoju sredinu i, kao nuspojavu, otvara vrata težnjama za ličnim pozicioniranjem. Šta drugo i ostaje činiti? O investiranju u lokal odlučuje se na nivou Vlade. Pitanje je u kojoj meri se na tom nivou zaista mogu poznavati stvarne potrebe i problemi tih, od Beograda „dalekih“, sredina? S tim što u finalu, građani na odgovornost pozivaju sebi najbliže centre odlučivanja, svoje izabranike u lokalu.     O razmišljanjima i stavovima na temu decentralizacije Srbije razgovarali smo sa čelnicima grada Požarevca, gradonačelnikom Miodragom Milosavljevićem, i predsednikom Skupštine, Miomirom Ilićem, kao i sa šefovima odborničkih grupa G 17 plus/ URS, SRS i DSS, koje ulaze u sastav Skupštine zajedno sa DS i SPS.

Gradonačelnik Miodrag Milosavljević (DS) je mišljenja da je decentralizaciji odavno trebalo pristupiti.

 – Potrebno je vratiti opštinama i gradovima što veću samoupravu. Tako bi se pitanja i problemi konkretnog grada i opštine direktno, pravovremeno i mnogo efikasnije rešavali. Razvoj bi bio brži. Lakše bi bilo za gradnju, privlačenje investitora, otvaranje novih radnih mesta.

Predsednik Skupštine grada Požarevca, Miomir Ilić (SPS), kaže da je decentralizacija dobra i svrsishodna, ali da Srbija još uvek nije spremna.

– Puno je  posla do najboljih rešenja, kako bi tako važno pitanje u razvoju našeg društva dalo najbolje efekte. Pošto Srbija po tom pitanju čini prve korake, mora se pristupiti studiozno i krajnje obazrivo, sa jakom argumentacijom. Smatram da bi to trebalo da ide na širi nivo rasprave u svim sferama i na svim instancama, kako bi se donela najbolja odluka, u interesu cele države.

Šef odborničke grupe G 17 plus/ URS, Radiša Ilić, ističe da će Požarevac sa novousvojenim izmenama Zakona o finansiranju lokalnih samouprava moći da računa na 400 miliona dinara više.

 – Zalažemo se za kompletnu decentralizaciju. Zašto čekati? Zašto ne ubirati benefite što pre, nego odlagati nešto što je od koristi za svakog građanina? Tačno je da ima puno važnih pitanja koja bi trebalo rešiti, počevši od Ustava, ali nije tačno da je za to potrebno čekati godinama.

BLIŽE GRADjANIMA

Šef odborničke grupe SRS, Saša Valjarević, podržava decentralizaciju, ali sumnja u tekući način njenog uvođenja.

 – Prihvatamo decentralizaciju, ali, neophodno je pokrenuti privredu, poljoprivredu, sve resurse, jer bez toga Srbija ne može računati na napredak, na više para. Posle privatizacija sprovedenih od 2000. godine privreda je dospela u kolaps. Donošenjem akciza, poreza, dodatno se opterećuju građani. O tome koliko će sredstava biti preneto lokalnim samoupravama odlučuju stranke koje su i pokrenule tu inicijativu. Umanjen je transfer lokalnim samoupravama, i tako umanjen kasni. Ono što obećavaju, kosi se sa onim što rade.

Šef odborničke grupe DSS, Slavoljub Matić, ističe da je Požarevcu u poslednje tri godine zakinuto 515 miliona dinara.

 – Neshvatljivo je da u ovom trenutku jedna od vladajućih stranaka poseže za novim zakonskim projektima, a da nije poštovala ni dosadašnje. Napredak je moguć ukoliko je vlast bliža građanima. To omogućuje decentralizacija, otvara šanse u domenu investicija, važnih projekata, zapošljavanja…

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar