Do kraja septembra znaće se da li je država usvojila predlog “Jumka” i odobrila kreditno zaduživanje za poboljšanje energetske efikasnosti i obnavljanje mašinskog parka fabrike. Ukoliko odluka bude pozitivna, verovatno će se sprovesti tokom postupka restrukturiranja u kojem se vranjanski tekstilci nalaze od januara ove godine
Iako je menadžment “Jumka” još pre pet meseci predao Vladi Srbije i Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja elaborat u kojem je navedeno da je za tzv. poslovno-tehničku konsolidaciju neophodan kredit od 10 miliona evra, nadležni u Beogradu najavljuju da će odluku o tome doneti krajem narednog meseca. Sredstva bi trebalo da obezbedi Fond za razvoj, mada u obzir dolaze i poslovne banke, uz garanciju Vlade Srbije, budući da ovo preduzeće ima negativne godišnje bilanse.
ENERGETSKA EFIKASNOST
Predsednik Upravnog odbora “Jumka” Dejan Trifunović potvrdio je za “Vranjske” da su na nivou državnih institucija u toku razgovori o budućem statusu, investicijama, ino-partnerima…
– Ovaj ili sličan mehanizam je primenjen u mnogim kompanijama gde je država većinski vlasnik. Posle svih konsultacija, temu ćemo otvoriti za javnost – kazao je Trifunović.
Iz Ministarstva ekonomije takođe potvrđuju da su mnoga srpska preduzeća poslednjih godina dobila pomoć države, te da tu spadaju RTB “Bor”, PPT “Trstenik”, “Petrohemija”, “Topola” “Livar”, “Ikarbus”, kao i “Simpo” i “Simpo” SIK iz Kuršumlije: sve zajedno, podeljeno je na desetine miliona evra kredita.
Šta, dakle, traži “Jumko”? Generalni direktor Zoran Stošić tvrdi da plan ima tri segmenta, i da donosi bitno smanjenje troškova poslovanja i oslobađanje oko 60.000 metara kvadratnih prostora pod krovom za druge investitore.
– Prvi segment je energetika. Recimo, nedavno smo imali narudžbinu za koju nam je bilo potrebno pet do sedam tona pare na sat, a mi smo palili kotao koji daje 20 tona pare na sat. Višak ispuštamo u vazduh, što je direktna šteta. Dalje, instalacije su dugačke, a poenta je da budu što kraće, dok tzv. kondenz (obrađena voda zagrejana na oko 50 stepeni) ispuštamo u reku, mada bi trebalo da ga vraćamo na dogrevanje. Znači, nama su potrebni kotlovi manjih kapaciteta sa automatskim praćenjem rada. Ako ih nabavimo, ukupna ušteda bila bi bar deset miliona dinara mesečno – objašnjava Stošić.
SINDIKALCI: KREDIT MOŽE,
ALI BEZ PRODAJE IMOVINE
Poverenik Samostalnog sindikata u „Jumku“ Slađan Mitić smatra da je država obavezna da pomogne vranjskim tekstilcima, kako kreditom, tako i isplatom zaostalih zarada.
– Mi smo protiv toga da se imovina prodaje, jer su je zaposleni stekli, skidano im je od kože. Zato niko nema pravo da je otuđuje, mada se, nažalost, dešavalo suprotno. Budzašto je prodata imovina u Preševu, Bujanovcu, Vranju … – kaže Mitić.
Poverenica ASNS Snežana Veličković takođe smatra da bi država trebalo da pomogne, te da odluka o tome mora biti doneta u najskorije vreme. I ona smatra da je prodaja imovine loše rešenje za „Jumko“.
– Mislim da je bolje da se višak prostora izda u zakup nego da se proda – kaže Veličković.
Prema njegovim rečima, drugi segment je dislokacija opreme “Dorade”, “Konca” i “Trikotaže”, kako bi se smanjila dužina instalacija, ali i oslobodio prostor za investitore, koji su već pokazali interesovanje.
– Treći segment je nabavka novih mašina, prvenstveno za doradu, koju imaju skoro sve zemlje Zapada. Kada bi se organizovala i opremila kako treba, “Dorada” bi bila strašno profitabilan pogon, a kod nas sada pravi gubitke – kaže Stošić.
E sad, sve to zajedno košta oko pet miliona evra, što je, zapravo, prva etapa. U drugoj, sa dodatnih pet miliona evra, bio bi kompletiran mašinski park “Dorade”, a deo tih para bi bio uložen u opremanje “Konca” i “Predionice”. Stošić navodi da je za implementaciju svega navedenog potrebno godinu i po dana, jer fabrika ne može da obustavlja proizvodnju. Prema njegovoj projekciji, “Jumko” bi u budućnosti zapošljavao 1.200 do 1.400 ljudi, a država bi u međuvremenu, po posebnoj liniji, morala da obezbedi socijalni program za nekoliko stotina starijih radnika.
– Razgovarao sam sa mnogim relevantnim ljudima iz vlasti i nisam čuo protivljanje. Kažu da su pare jedini problem jer se radi o niskoakumulativnoj grani, mada se tekstilna inustrija vraća na velika vrata. Ne kažem da je plan koji smo mi inicirali najbolji i nemam ništa protiv da neko ponudi bolji, ali drugih predloga nema. Ljudi moraju da shvate da mi tražimo kredit od države, a ne poklon, jer je naša projekcija da će se investicija isplatiti za tri do pet godina, možda i brže – tvrdi Stošić.
Generalni direktor “Jumka”, međutim, gotovo da ne upotrebljava termin restrukturiranje iako je preduzeće kojim rukovodi u tom pravnom statusu.
– Osnovni cilj restrukturiranja je pronalažene strateškog partnera za celinu ili delove fabrike. Meni je na prvom mestu da „Jumko“ preživi kao celina i da bude održiv, a da usput oslobodimo prostor koji će biti predmet iznajmljivanja ili prodaje. Na primer, ako prodamo „Tkačnicu“ sa opremom, a postoji interesovanje, šta da radimo sa ostalim pogonima? „Predionica“ je stara i nema atraktivan proizvod, „Dorada“ neće imati šta da prerađuje, dok će „Konfekcija“ da bitiše samo kroz neke lon poslove. A, sve zajedno, to više neće biti „Jumko“ – obrazlaže Stošić.
PROBLEM PAKOVANjA
Sudeći, pak, prema odgovoru koji je na pitanje „Vranjskih“ povodom predloga „Jumka“ stigao iz Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, čitav posao će, ako ga odobri Vlada, ipak morati da se „upakuje“ u proces restrukturiranja.
(KOMPLETAN TEKST PROČITAJTE U ŠTAMPANOM IZDANjU)
Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.