Nemojte se lečiti sami



, Bez panike: Stanković

Ukoliko vam se krpelj uvuče pod kožu nemojte pokušavati da ga sami odstranite već se obratite lekaru



 



Krpelji pokazuju najveću biološku aktivnost u proleće i leto, odnosno od aprila do oktobra, i to u svojim prirodnim staništima, kao što su polja,trave, pašnjaci, travnjaci, parkovi, livade, šume i šipražje. Naš sagovornik dr Slađan Stanković, specijalista epidemiolog Zavoda za javno zdravlje (ZZJZ) Vranje, govori opasnostima koju ovi insekti predstavljaju za ljude.

-Za ljude najveći epidemiološki značaj imaju krpelji iz roda Ihodes, koji pripada familiji Ihodidae.Za područje Evrope značajan je rod Ihodes ricinus, koji prenosi bakteriju Borreliu burgdorferi, koja je izazivač lajmske bolesti. Veličina tela ovog krpelja može iznositi 1,5 puta 2,5 mm kod mužjaka, do 4 puta 3 mm kod ženke, koja parazitira na koži čoveka. Veličina tela krpelja se može uvećati i do 100 puta prilikom sisanja krvi. Telo krpelja je ovalnog oblika,ima četiri para nogu i na prednjem kraju glavu, na kojoj se nalazi rilo pomoću kojeg se zabada u kožu čoveka i hrani se sišući krv. Ubodi krpelja su bezbolni. Prilikom sisanja krvi čoveka zaraženi krpelj ubacuje u njegovu  krv uzročnika lajmske bolesti -objašnjava dr Stanković.

NOVA BOLEST

-Lajmska bolest je – nastavlja sagovornik -bolest novijeg datuma, otkrivena 1975. godine u gradu Lume ( po kome je i dobila naziv), država Konektikat u SAD. Uzročnik ove bolesti bakterija-spiroheta Borrelia burgdorferi otkrivena je 1982. godine, kada je izolovana iz digestivnog trakta krpelja Ihodes dammini. U našoj zemlji prvi put je lajmska bolest prepoznata na području Beograda 1987. godine.

Prvi znaci Lajmske bolesti kod ljudi javljaju se 3-32 dana od momenta uboda zaraženog krpelja. Prema recima dr Stankovića, prvi znak uboda krpelja je otok na koži.

Bez panike: Stanković-Bolest se uglavnom  ispoljava promenom na koži u vidu otoka i crvene mrlje na mestu uboda krpelja , koja se sa tog mesta širi ka periferiji, odnosno u okolinu u vidu prstenastog crvenila koje dostiže dimenzije veće od 5 cm u prečniku. Ova promena nije bolna, ali je topla na dodir. Ovakve promene kod 50 odsto obolelih mogu se javiti i na drugim delovima tela, a u 15 procenata se ne moraju uopšte javiti kožne promene -govori dr Slađan Stanković.

Od Lajmske bolesti oboljevaju ljudi koji borave u prirodnim žarištima ove bolesti u sezoni aktivnosti krpelja, u proleće i leto, a oboljenje se javlja sporadično, retko u vidu epidemija.

Oboljevanje od Lajmske bolesti u svetu  i kod nas pokazuje sezonski karakter i poklapa se sa sezonom aktivnosti krpelja od ranog proleća do kasne jeseni, jer se oboleli od ove bolesti registruju od maja do novembra, sa najvećim brojem obolelih u junu i julu.

-Na području Pčinjskog okruga lajmska bolest se prvi put registruje 1992. Godine. Od tada pa do kraja 2010. gotovo svake godine registruje se prosečno po nekoliko slučajeva obolelih ( taj broj se kretao od 1-18 obolelih).  Najveći broj obolelih i epidemijsko javljanje ove bolesti na području našeg okruga bilo je zabeleženo 1999. godine, kada je obolelo 27 oosoba, od toga 17 u jednoj epidemiji-kaže dr Stanković.

Lečenje lajmske bolest, prema rečima dr Stankovića, sprovodi se antibiotskom terapijom

-Prevenciju  je najbolje sprovoditi izbegavanjem boravka u predelima gde ima krpelja kad god je to moguće. Ako se pak boravi na zelenim površinama gde ih ima, onda je neophodno košenje trave i uređenje terena, kao i pregledanje kože i odeće u toku i posle boravka na tim površinama. Takođe se ljudi mogu zaštititi od uboda krpelja odgovrajućom odećom i  obućom. Neophodno je nogavice od pantalona uvući u čizme, bluzu u pantalone, rukave od bluze vezati kanapom. Najefikasnija mera prevencije je dezinsekcija, kojom se prskanjem uništavaju krpelji na zelenim površinama, kao prenosioci ove bolesti -govori dr Stanković.

(KOMPLETAN TEKST PROČITAJTE U ŠTAMPANOM IZDANjU)

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar