U Prištini transparentno, u Beogradu tajna



 



Građani i Srbije i Kosova, živeće lepše i bezbrižnije ukoliko u pregovorima beogradskog i prištinskog tima bude više onih svakodnevnih životnih problema. Građani, jer se to pre svega njih tiče, moraju znati šta u svojim fasciklama, svaki put kada krenu u Brisel na razgovore, nose timovi koje predvode Borisav Borisav Stefanović i Edita Tahiri. Činjenice kažu da nama u Srbiji niko nije ni ponudio bilo kakve informacije te vrste, dok je Vlada Kosova u tamošnjoj Skupštini pokušala da dobije podršku Platformi za razgovore sa Beogradom. Otuda su u Prištini mnoge informacije iz tog dokumenta dospele do javnosti, pa se čak zna i ko su njegovi autori. Mi u Srbiji se, barem do sada, o svim pitanjima te vrste, informišemo iz prištinskih ili briselskih izvora.

– Vlada je izabrala pregovarački tim, pa samim tim, u saglasnosti sa drugim državnim organima, potpuno koordinira posao u vezi sa dijalogom – tvrdi portparol vlade Milivoje Mihajlović.



 Državni sekretar u Ministarstvu za Kosovo i Metohiju Oliver Ivanović, ide dalje pa tvrdi da su i „vlasti u Beogradu utvrdile Platformu o Kosovu i Metohiji“. 

TADIĆEV KONCEPT

– Vlada Srbije utvrdila je Platformu za dijalog sa Prištinom. Taj dokument je zasnovan na skupštinskim rezolucijama o KiM. Detalji platforme još nisu za javnost jer bi to značilo bacanje karata na sto pre nego je utakmica i počela, a to onda ne bi bilo svrsishodno – tvrdi Ivanović, mada do sada javnost od te platforme nije videla ni slovo „P“.

PRE EU, SRBIJA ĆE
PRIZNATI KOSOVO

Prištinski analitičar  Ljuan Šlaku smatra da će treća – poslednja faza razgovora između Beograda i Prištine, biti realizovana oko 2021. godine, kada obe strane budu sasvim blizu punopravnog članstva u Evropskoj uniji.
– Članstav u EU nema dok Srbija ne prizna Kosovo kao nezavisnu državu. Evropa jednostavno neće dozvoliti da joj se, u slučaju Kosova i Srbije, ponove greške kao u slučajevima Kipra i Turske, Grčke i Makedonije, Slovenije i Hrvatske. Iz tih grešaka Evropa je mnogo naučila pa zato u slučaju Srbije i Kosova neće dozvoliti da joj se greške ponove – tvrdi Ljuan Šlaku.

Analitičar Dušan Janjić kaže da je Srbija, u pregovorima sa Kosovom, imala dve prakse. Jednu koju je ustanovio Vojislav Koštunica sa svojom vladom, i drugu koju je uspostavio Boris Tadić.

– Politiku pregovora sada vodi Tadićev kabinet, a delove te politike izvršavaju Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo za Kosovo. U tom Tadićevom konceptu nama mesta za parlament, kao najviši organ vlasti, što nam se može vratiti kao višestruki bumerang. Ispada, kakvo nam je stanje u državi, takvo je i u pregovaračkom timu. Srbija će se verovatno sve vreme truditi da pokaže da želi taj proces, ali će moliti boga da se on prekine, a da ona ne bude kriva za prekid – konstatuje Janjić

Na drugoj strani, u Prištini sve je odveć transparentno. Političari, mediji i građani od marta znaju koja su to najvažnija pitanja u agendi prištinskog tima. Već 10. marta ove godine u kosovskoj Skupštini je izglasana, a potom i postavljena na sajt Rezolucija kojom poslanici „podržavaju dijalog između dveju nezavisnih i suverenih država, Kosova i Srbije“. U njenom članu 4. građanima Kosova je saopšteno da će agendom dijaloga biti tretirana samo tehnička pitanja od zajedničkog interesa, te da se “ni u kom slučaju neće zadirati u suverenitet Kosova, subjektivitet, teritorijalni integritet i unutrašnje ustavno uređenje“.

Rezoluciom su određeni precizni zadaci i obaveze Vlade Kosova i pregovaračkog tima (da  posle svake runde razgovora informiše organe i javnost). Članom 7. „Skupština izražava volju građana Kosova za uspostavljanjem dobrosusedskih odnosa sa Republikom Srbiom, za dobrobit obeju zemalja, naših naroda, evropskih integracija i opšte stabilnosti i prisperiteta u regionu“.

Bilo kako bilo, tri i po godine posle pregovora Beograda i Prištine, u kojima je „sudija“ bio Marti Ahtisari, predstavnici Srbije i Kosova su ponovo za pregovaračkim stolom. Taj sto je sada u briselskoj kancelariji Roberta Kupera, koji ima zadatak da posreduje u ime Evropske unije. A šta je do sada bilo na tom stolu i šta će biti ubuduće, proteklih nedelja je objašnjavao Ljuan Šlaku, izvršni direktor Kosovske fondacije za otvoreno društvo (KFOS) iz Prištine, inače jedan od koautora Platforme za normalizaciju odnosa sa Srbijom. On kaže da Platforma, kao inicijativa civilnog društva, podrazumeva da se dijalog realizuje u tri faze. U prvoj, rešavajući tehničke probleme građana, Beograd i Priština neće pominjati status, u drugoj delimično, a u trećoj sva pitanja će se isključivo oslanjati na status Kosova kao nezavisne države.

– Platforma za normalizaciju odnosa sa Srbijom gleda na taj posao kao na jedan dugoročan proces od nekoliko faza, u kojima će problemi i izazovi svaki put biti drukčije prirode – smatra prvi čovek KFOS. On je objasnio da su koautori ovog dokumenta prištinska kancelarija Pitera Fejta, neki ambasadori uticajnih država koje su priznale Kosovo, Klub za spoljnu politiku Vetona Suroia i njegova fondacija. Ceo projekt su koordinirali najbliži saradnici premijera Hašima Tačija i Vlade Kosova, te predstavnicima parlamentarnih stranaka.

Šlaku je objasnio da su Kosovska fondacija i Klub za spoljnu politiku, kao idejni tvorci ovog dokumenta predvideli trećeg, važnog, čak najvažnijeg „igrača“ u procesu – Evropsku uniju. Osim kao posrednik, EU treba, kombinaciom „štapa i šargarepe“, da natera Prištinu i Beograd da brzo reše sva sporna pitanja.

 

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar