Novak umesto Bore



, , ,

IZJAVA NEDELjE
Dragan Janjić, direktor JP „Skijalište Besna kobila“
Mislimo da će biti interesantna i zbog prirodnih lepota i zbog toga što  Besnu kobilu karakteriše biljno bogatstvo koje se zasniva na divljem, samoniklom, lekovitom bilju i divljim plodovima, odnosno raznovrstan biljni svet sa preko 700 vrsta drvenastih, žbunastih i zeljastih biljaka.
                                                                                                (Južne vesti)



 

Vest je potvrđena: Osnovna škola „Bora Stanković“ na Banjici pokrenuće inicijativu za promenu naziva ustanove u OŠ „Novak Djoković“. U narednih nekoliko dana o ovome bi trebalo da se izjasni Školski odbor, a zatim će zahtev biti prosleđen Ministarstvu prosvete Srbije,



Izvesni književnik Borisav Bora Stanković (1876-1927), za kojeg se navodno tvrdi da je predstavnik srpskog realizma, začetnik moderne proze, najpoznatiji pisac koji je u srpsku književnost uveo život svog rodnog kraja – Vranja, uskoro će ostati bez osnovne škole na beogradskoj Banjici koja, očito bezrazložno, još od 1953. nosi njegovo ime. Autor „Nečiste krvi“ i „Koštane“, posle 58 godina mentorstva ovoj školskoj ustanovi, moraće da ustupi mesto najpoznatijem živućem Srbinu: Novaku Djokoviću!

Prema rečima direktorke ove škole Zdravke Marjanović, ova fascinantna ideja potekla je od zaposlenih u školi, „kako bi se na neki način izrazila zahvalnost našem najpoznatijem teniseru za sve što je postigao u belom sportu, ali i za svoju zemlju“. Novak Djoković je, tvrdi Zdravka, zajedno sa svojom braćom, Markom i Djorđem, bio učenik ove škole, koju su pohađali i dramska spisateljica Biljana Srbljanović, predsednik Udruženja teniskih prifesionalaca Srbije Vuk Jeremić, književnik Filip David i glumica Bojana Maljević.

U razgovoru za „Večernje novosti“ ponosna Zdravka kaže: „Obavestili smo porodicu Djoković tokom trajanja Rolan Garosa o našoj ideji. Novakova majka Dijana zahvalila se i rekla da sigurno postoje i druge znamenitije ličnosti čije ime bi škola mogla da ponese, pa i da sadašnje odgovara ustanovi. Neophodno je da o ovoj inicijativi, da škola ponese Novakovo ime, obavestimo i opštinu Voždovac, na čijoj se teritoriji nalazi“.

RIZA HALjIMI
Predsednistvo Partije za demokratsko delovanje ocenilo da rekonstrukcija Koordinacionog tela za Preševo, Bujanovac i Medveđu nije uspela jer nije dovela do većeg učešća Albanaca u radu i da zato treba hitno razmotriti postojanje tog državnog organa.
Predsednik partije Riza Haljimi je naveo da dalje postojanje tog državnog organa u nereformisanom obliku preti da uzurpira i deo zakonskih ovlašćenja lokalnih samouprava i Nacionalnog saveta Albanaca. On je dodao da o tome treba obaviti raspravu na nivou Vlade Srbije, OEBS i legitimnih predstavnika Albanaca.
Haljimi u saopštenju naveo da šef Koordinacionog tela Milan Marković ignoriše rukovodioce i kadrove iz Preševa, Bujanovca i Medveđe jer nijednom u dve godine nije sazvao proširen sastav Koordinacionog tela.
(Emportal)

NILS RAGNAR KAMSVAG
Ambasador  Kraljevine Norveške u Srbiji prilikom posete Preševu uputio je poziv srpkim zvaničnicima da Srbija postane potpisnik Konvencije o zabrani upotrebe kasetnih bombi i municije.
– Srpska Vlada nam je glavni partner na Projektu razminiranja, odnosno čišćenja kasetnih bombi na  jugu Srbije, smatramo da bi bilo dobro da postane potpisnik Konvenciju koju je već potpisalo 108 zemalja sveta –istakao je ambasador Kamsvag.
Projekat Norveške narodne pomoći realizuje se na 194.890 metara kvadratnih, na tri lokacije u Preševu, Bujanovcu i Kuršumliji, za šta je izdvojeno 3,5 miliona evra.
(Južne vesti)

MEMORANDUM
U Vranju je prošle nedelje, tokom posete ambasadorke SAD Meri Vorlik regionu, potpisan Memorandum o razumevanju i saradnji između četiri opštine Pčinjskog okruga i USAID-a. Potisnici sporazuma su predsednici opština Bujanovac, Preševo, Vladičin Han i gradonačelnik Vranja. Reč je o novom programu lokalnog razvoja, kojim će se finansirati poslovi koji će omasoviti lokalni, privatni i civilni sektor.
Prevashodni cilj projekta je uspostavljanje međuopštinske saradnje i unapređenje usluga i funkcionisanja javne uprave u Vladičinom Hanu, Bujanovcu, Preševu i Vranju.
– Opštine na jugu Srbije moraju partnerski da privlače strane investitore, a ne da jedna drugoj budu konkurenti ili protivnici. U osnovi ovog projekta je ideja da se lokalne samouprave povežu kako bi bolje iskoristile svoje znanje i raspoložive resurse, pa tako novim ekonomskim investisijama obezbede bolji kvalitet života stanovnicima opština i gradova na jugu – rekla je Vorlikova.
Ukupna vrednost projekata, koji će se realizovati u narednih pet godina, iznosi 22 miliona dolara.
(Južne vesti)

Marjanovićeva ističe da, kao i u svakom kolektivu, postoje i oni koji se protive ideji, ali da ih „nema mnogo“. Ona dodaje da je informisano nastavno-naučno veće škole, a posle izjašnjavanja Školskog odbora, sva neophodna dokumentacija biće prosleđena Ministarstvu prosvete, koje je već obavešteno o ovoj inicijativi: „Moramo na neki način da se zahvalimo Novaku za planetarni uspeh koji je postigao, tim pre što u Srbiji postoji već šest škola koje nose ime Bore Stankovića. Novak stalno posećuje našu školu i veliki je donator, što je dodatni razlog da mu se na neki način odužimo“.

(E-novine)

 

EKONOMIJA
Jug bez privrede

U Jablaničkom i Pčinjskom okrugu, gde se nalaze gradovi Leskovac i Vranje, od ukupno 14 opština, čak devet je potpuno devastirano i bez privrednih aktivnosti.

Predsednik Regionalne privredne komore Leskovac Goran Jović navodi da su u najlošijoj poziciji Lebane, Preševo, Medveđa, Trgovište. Jović je rekao da bi trebalo formirati Fond za razvoj nerazvijenih opština, kako bi se stanovništvo zadržalo na jugu Srbije i dobilo šansu za bavljenje poljoprivredom i drugim privrednim delatnostima.

“Mi izbegavamo da kažemo da su ovo siromašne i nerazvijene opštine, smatramo da je njihov potencijal nedovoljno iskorišćen”, rekao je Jović, dodajući da je od ukupnog broja stanovnika u ovom okrugu, koji se kreće oko 500.000, broj nezaposlenih oko 69.855, u odnosu na 79.773 zaposlenih osoba.

Prema njegovim rečima, to nije pravo stanje u Jablaničkom i Pčinjskom okrugu, jer ima dosta ljudi koji rade neprijavljeno.

Jović je istakao da je u Jablaničkom okrugu prosečna zarada 31.283 dinara, a u Pčinjskom 30.459 dinara.

U prva četiri meseca industrijska proizvodnja je ostvarila rast od 8,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je prerađivačka ostvarila 10 odsto rasta.

U strukturi privrede po delatnostima, kako je rekao Jović, industrija je zastupljena sa 32 odsto, poljoprivreda sa 24 procenta, građevinarstvo 10 odsto i trgovina osam procenata, naveo je Jović, dodajući da je u strukturi vlasništva preduzeća društveni kapital devet odsto, 80 odsto je privatnih firmi, a mešovitih 11 odsto.

                                                                                                                                            (B92)

 

BUJANOVAC

Zaraza na vratima

Bujanovcu preti širenje zaraze, jer se zbog blokade prilaza deponiji u ataru sela Rakovac, smeće iz grada ne uklanja već 14 dana.

Kako je izjavio tehnički direktor preduzeća „Komunalac“ Semni Aliu zbog te blokade ovo JP ne može da uklanja smeće iz grada, jer nema gde da ga odloži, pa je grad zatrpan otpadom. On je kazao da pogoršanju situacije doprinose i psi lutalice koji noću raznose smeće iz plastičnih kesa koje se gomilaju pored kontejnera.

„Situacija sa smećem u Bujanovcu apsolutno kritična, preti širenje zaraze, ali vozila Komunalca ne mogu da uđu na deponiju čiji su ulaz blokirali meštani, niti smeju da koriste neku drugu lokaciju za odlaganje bez pismenog naloga iz opštine“, kazao je on.

Republička inspektorka za zaštitu životne sredine Marina Djurđević izjavila je da je opština Bujanovac, u skladu sa novim Zakonom o upravljanju otpadom iz maja 2009. godine, potpisala Protokol o zaključenju sporazuma za zajedničko regionalno upravljanje komunalnim otpadom u Pčinjskom okrugu.

DUGOVANjA
Grad Vranje odbornicima lokalne skupštine duguje preko dva miliona dinara pošto od početka godine nisu primili ni jednu dnevnicu. Gradonačelnik Vranja Miroljub Stojčić nije negirao da postoji dugovanje prema odbornicima i obećao da će ono biti izmireno, ali nije precirao kada. Sa druge strane, odbornici nemaju strpljenja, a šefovi odborničkih grupa DSS-a i SRS-a su predsedniku vranjske skupštine Slobodanu Stamenkoviću uputili opomene pre utuženje.
– Ja jesam predsednik skupštine, ali nisam izvršilac budžeta. Iz odborničkih klubova DSS-a i SRS- a su stigle opomene pred utuženje i ja sam ih uredno prosledio gradonačelniku Vranja jer je on izvršilac budžeta i zadužen je za isplate – pojašnjava Stamenković.
Mesečna nadoknada za rad odbornika je 5.000, a za šefove odborničkih grupa 6.000 dinara.
(Južne vesti)

VANREDNO
Zbog osnivanja Srpskog narodnog veća (SNV) i njihovog cilja da grad podele na srpski i albanski deo, predsednik SO Bujanovac Šaip Kamberi je ocenio da situacija u toj višenacionalnoj zajednici nije dobra. On je na vanrednoj sednici Opštinskog veće prošle nedelje rekao da očekuje od državnih funkcionera da se ovakve inicijative, koje pozivaju na podelu, spreče. U suprotnom, prema njegovim rečima, situacija može postati alarmantna ako se nastavi sa ovakvim zahtevima i ako se oni počnu izvršavati.
Cilj SNV je, kako je najavljeno, da se ozvaniči sadašnja demografska podela, odnosno da se na teritoriji sadašnje opštine formiraju dve – srpski i albanski Bujanovac.
(OK Radio)

„Nezadovoljstvo meštana Rakovca je opravdano, stanje na deponiji zahteva hitne mere za zaštitu životne sredine, već je urađen projekat za njeno zatvaranje i sanaciju, ali da bi se sa tim projektom konkurisalo kod Fonda za zaštitu životne sredine moraju biti rešeni imovinski odnosi za zemljište na kome se deponija nalazi“, kazala je Djurđevićeva.

Da u Bujanovcu postoji kompletno urađena dokumentacija i projekti za upravljanje otpadom, koja u jednom delu podrazumeva i zatvaranje deponije kod Rakovca i odlaganje otpada iz Bujanovca na regionalnu deponiju „Meteris“ kod Vranja, potvrđuje i opštinski inspektor za zaštitu životne sredine Agim Haliti, koji navodi da se sa realizacijom tih projekata nije ni počelo.

„Osnovni problem sa realizovanjem bilo kakvog projekta vezanog za deponiju kod Rakovca jesu i nerešeni imovinski odnosi, jer deponija se nalazi na zemljištu koje je u vlasništvu Srbijašuma, Šumske uprave u Bujanovcu, a njen korisnik je Komunalac“, kazao je Haliti.

On je naveo da je doneo privremene mere koje su dostavljene „Komunalcu“, a koje podrazumevaju podizanje ograde oko smetlišta, zabranu pristupa fizičkim licima deponiji, nasipanje zemljom sloja otpada na svakih pola metra i uvođenja dežurstva druge smene, ali da je neophodno da se što pre nađe dugoročno rešenje.

Predsednik mesne zajednice Rakovac Ljubiša Stošić izjavio je da se meštanima u toku  blokade prilaza deponiji nije obratio niko od zvaničnika iz opštine sa nekim konkretnim predlogom kako i kada će biti rešen problem sa otpadom, što je njihov osnovni zahtev da bi prekinuli blokadu prilaza deponiji.

„Smetlište kod Rakovca mora da se zatvori, tamo ne može da se nalazi ni transfer stanica za upravljanje otpadom, jer je svega 500 metara udaljena od dva izvorišta vode“, kazao je Stošić.

Prema njegovim rečima, za meštane nije prihvatljivo ni podizanja ograde oko deponije, jer nagomilani otpad već sada dostiže deset metara visine, a smeće je počelo da se presipa i na okolne njive koje meštani ne mogu da obrađuju.

(Beta, B92)

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar