Najznačajnija zbirka na svetu



Srebrni Deron

Poseban problem je pitanje monetarnog standarda u kom su kovani: dekadrahme ili oktodrahme izrađene prema eubejsko-antičkom standardu ili se radi o feničanskom monetarnom sistemu



 



Projekat se realizuje uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije i stručnu pomoć Arheološkog odeljenja Narodnog muzeja u Vranju

Povodom nalaza Derona iz Vranja prvi se u stručnoj literaturi oglasio R. Mandić u časopisu Srpskog numizmatičkog društva „Dinar“, ukazujući na izuzetan značaj ovog otkrića i činjenicu da Narodni muzej u Vranju poseduje nesumnjivo najznačajniju i najveću zbirku ovog novca na svetu.

KELTSKI SIMBOL

Prvi primerci srebrnog novca Derona pronađeni su 2003. godine prilikom izvođenja zemljanih radova na potezu Ciganski rid (jugoistočna periferija Vranja), ali je novac neposredno posle otkrivanja raznet i rasprodat. Intervencijom Arheološkog odeljenja vranjskog muzeja, dva meseca kasnije, na tom mestu su izvršena zaštitna arheološka iskopavanja. Tom prilikom nađeno je 25 novih primeraka koji se danas čuvaju u numizmatičkoj zbirci istog muzeja. Po rečima Gorana Mitrovića, arheologa kustosa, nije moguće dati preciznije podatke o ukupnom sastavu ostave, ali se pretpostavlja da je otkriveni novac iz 2003. godine sigurno brojao više od sto primeraka koji su bili pohranjeni u kožnim vrećama i da je devastiran krajem 20. veka kopanjem kanalizacionih rovova.

Srebrni DeronOsobenost ovog nalaza sadržana je u činjenici da su to jedini do danas potvrđeni primerci Derona koji potiču sa teritorije Srbije i da su najbrojnija sačuvana ostava otkrivena na Balkanu.

Deroni, čije je ime posvedočeno samo na novcu, naseljavali su područje bogato srebrnom rudom, od poluostrva Halkidiki, preko područja Dojrana pa sve do Štipa u Makedoniji. Iako se mišljenja stručnjaka o poreklu, etničkoj pripadnosti i teritoriji koju su oni nastanjivali znatno razlikuju, u jednom se manje-više saglasna: deronski novac potiče s kraja 6. i početka 5. veka p.n.e. i pripada jednoj od najstarijih moneta na Balkanu. Ostava iz Vranja, sadržeći primerke Aleksandra Prvog (498-454. p.n.e.) govori takođe u prilog predloženog hronološkog okvira. Sa numizmatičkog gledišta, ova ostava pruža dragocene podatke o cirkulaciji, monetarnoj vrednosti i sastavu metala deronskog kovanja.

Novac Derona kovan je u srebru, uglavnom velike težine, koja se kreće od 34 do 41 grama, a zabeleženi su i mali nominali manje težine. Osnovni tip kod velikih nominala je tzv. triskeles (trokraka spirala, koja predstavlja veoma stari motiv na evropskom prostoru, posebno omiljen kod Kelta koji su njime ukrašavali gotovo sve vrste predmeta).

MONETARNI STANDARDI

Na aversu (strana novčića na kojoj je grb, vladar, zakon, zastava ili nešto što simbolizuje državu i garantuje da je novac baš te vrednosti; druga strana je revers) se nalazi bradati muškarac, vladar, odnosno božanstvo, koji vozi sveta kola u koja su upregnuti volovi. U gornjem delu novca su simboli u obliku stilizovanog sunca, šlema ili orla, a u donjem palmeta ili akantov cvet (biljke koje rastu u Sredozemlju).

Svi primerci srebrnih Derona iz ostave u Vranju pripadaju prvom, u okviru ovog retkog kovanja, najzastupljenijem tipu s triskelsom na reversu. Na osnovu stilskih i ikonografskih osobenosti predstave na aversu, i u manjoj meri na reversu, zavisno od njegove očuvanosti, mogli bi da budu razvrstani u pet grupa, nastalih u 11 različitih kalupa. Primerak srebrne oktodrahme Aleksandra Prvog drugačije je ikonografije (težak nešto više od 28 grama) i nedvosmisleno ukazuje da je autentičan.

U literaturi je zabeleženo nekoliko pojedinačnih i grupnih nalaza srebrnog novca Derona, koji su locirani na Balkanu, a pre otkrića vranjske ostave najveći broj njih pronađen je u Bugarskoj. Upoređujući novac Derona iz vranjske ostave sa pomenutim nalazima može da se konstatuje da su gotovo svi primerci međusobno bliski i da pripadaju tipu triskeles.

Poseban problem je pitanje monetarnog standarda u kom su novčići kovani: dekadrahme ili oktodrahme izrađene prema eubejsko-antičkom standardu ili se radi o feničanskom monetarnom sistemu?

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar