, ,
Teodora Tomić (14) iz Vranjske Banje, boluje od retke, Gošeove bolesti, a beogradska Pravda pokrenula je akciju za prikupljanje novca potrebnog za njeno lečenje. Njeni roditelji, Zlatko i Dragana, koji su 1999. godine izbegli iz Uroševca, stanuju u kolektivnom centru, i pokušavaju da se na sve načine izbore kako bi Teodora živela kao svi njeni vršnjaci. Za njenu veoma retku bolest ima leka, ali terapija iznosi 18.000 evra mesečno.
Oni očekuju da Ministarstvo zdravlja pomogne njima i ostalim obolelim od ove teške bolesti. Terapija na godišnjem nivou iznosi 300.000 evra, a da bi oboleli mogli normalno da žive, potrebno je da terapiju uzimaju do kraja života.
– Kad su nam to rekli, svet nam se srušio. Saznali smo onda da je Teodora tek treće dete u Srbiji kod koga je registrovana ova bolest. Trenutno ih je devetoro – jedva čujnim glasom progovara otac Zlatko.
Za ovu retku bolest i lek je redak. Zove se „cerezim“, a proizvodi ga jedino američka firma „Dženzajm“. Jedna ampula ovog dragocenog leka košta 1.800 evra.
– Teodori treba deset ampula mesečno. Lek se uzima svake dve nedelje. Naša kćerka je dosad uzela samo četiri doze. I to dok je „Dženzajm“ besplatno dostavljao lek Srbiji. Ali, te donacije više nema – kaže nesrećni otac.
BROJ ŽIRO RAČUNA ZA TEODORU
Redakcija „Pravde“ odlučila je da pomogne maloj Teodori, tako što pokreće akciju prikupljanja sredstava, koja će poslužiti kao privremeno rešenje. Za ovu svrhu je otvoren namenski račun: Teodora Zlatko Tomić, br. namenskog računa: 250–3100000022000–80, „Eurobank EFG“
Od novembra prošle godine, ona ne prima nikakvu terapiju, i to se već primećuje. Vidno hramlje, trpi nesnosne bolove u kostima i boli je, čini se, sve, od temena do prstiju na nozi. Nažalost, jedino što ovdašnji lekari mogu da joj ponude je „brufen“.
Dnevno popije i po četiri-pet ovih tableta, ali to nije rešenje. Svaki dan bez terapije trajno oštećuje Teodorine kosti. Prvi simptomi su anemija, stalno otečena jetra i slezina, i velika oštećenja zglobova.
(Pravda)
VODOSNABDEVANjE
Republička direkcija za vode, koja posluje u sastavu Ministarstva poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede, odobrila je oko 180 miliona dinara za završetak brojnih kapitalnih poslova u Vranju.
– Republička direkcija za vode odobrila je 86 miliona dinara, od potrebnih 108, za izgradnju paralelnog cevovoda od brane Prvonek do fabrike vode, a 20,4 miliona dinara Direkcija će uplatiti za zamenu stare opreme u fabrici vode dok će grad učestvovati sa pet miliona dinara – kaže Igor Andonov, zamenik gradonačelnika Vranja
Ovim parama bi trebalo da bude rešen dugogodišnji problem vodosnabdevanja sela Ranutovac i Bresnica.
(Južne vesti)
VERICA KALANOVIĆ
Potpredsednica Vlade Srbije rekla je prošle nedelje u Vranju da je Koridor 10 „bolno pitanje ove vlade“. „Taj infrastrukturni projekat od nacionalnog značaja je prošao teške faze“, rekla je Verica Kalanović i ocenila da „nije dobro postavljati rokove“ za njegov završetak.
„Dobro je što će svi tenderi za istočni i južni deo Koridora 10 biti završeni i sva gradilišta otvorena“, rekla je Verica Kalanović.
(B92)
JAVNI RADOVI
Ovogodišnji javni radovi na kojima će biti angažovano 117 lica sa evidencije Nacionalne službe zapošljavanja počinju u Vranju i trajaće narednih pet meseci. Dragan Janjić, pomoćnik gradonačelnika, kaže da je Ministarstvo ekonomije za realizaciju projekta gradu odobrilo 16 a Pčinjskom okrugu 41 milion dinara.
Projekat javnih radova biće realizovan u Zdravstvenom centru gde će biti radno angažovano 27 lica, Skijalištu „Besna Kobila“ 36 , Direkciji za izgradnju 30 i vranjskom „Komradu“ 24 lica.
– Angažovana lica radiće na poslovima geronto domaćica, sređivanju prilaznih puteva, divljih deponija i ski staza na Besnoj Kobili – kaže Janjić.
Akteri projekta mesečno će zarađivati od 18 do 22 hiljade dinara u neto iznosu.
(OK Radio)
JUG SRBIJE
Marković nije uvređen
Predsednik vladinog Koordinacionog tela za jug Srbije Milan Marković obavestio je u utorak Osnovno javno tužilaštvo u Vranju da mu nisu povređeni čast i ugled postavljenjem bilborda sa njegovom fotografijom i natpisom da je zaslužio diplomu za nepoštovanje ljudskih prava, saopštilo je to vladino telo.
Marković se Osnovnom tužilaštvu u Vranju obratio dan nakon što je policija na informativni razgovor privela predsednika lokalne nevladine organizacije Odbor za ljudska prava Belgzima Kamberija, koji je organizovao skup na kome je taj bilbord o Markoviću bio postavljen. Kamberi nakon saslušanja pušten kući.
Koordinator Odbora za ljudska prava u Bujanovcu Ragmi Mustafa rekao je agenciji Beta da je policija privela Kamberija na informativni razgovor uz obrazloženje da istražuje slučaj povrede ugleda.
Skup je nevladine organizacije Odbor za ljudska prava na kome je postavljen sporni bilbord o Markoviću održan je 10. decembra prošle godine u Preševu. Na tom skupu je upozoreno da mladi ljudi odlaze sa juga Srbije, a kao problem je navedeno to da srpske vlasti ne priznaju diplome sa Kosova.
„Skup je bio posvećen nepriznavanju diploma sa Kosova, odnosno zaustavljanju odliva mozgova iz Preševa i Bujanovca, a pošto predsednika Koordinacionog tela vidimo kao jednog od odgovornih za nerešavanje tog problema njegovu sliku smo postavili na bilbord na kome je pisalo da je Milan Marković dobio diplomu za nepoštovanje ljudskih prava“, objasnio je Mustafa.
(Blic, Beta)
IZJAVA NEDELjE
Nela Cvetković, lokalna ministarka
„Ideja o zabrani upotrebe plastičnih kesa rođena je 2008. godine, kada je takva odluka doneta u Los Anđelesu.
(Južne vesti)
NENAD RISTIĆ
U Vranju je prikupljeno preko 4.000 potpisa građana za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima počinjenim na prostoru bivše SFRJ. Prema rečima Nenada Ristića aktiviste koalicije za REKOM, akcija je započeta krajem aprila sa ciljem da se prikupi pet hiljada potpisa.
– Formiranje komisije doprineće i da se napravi popis ubijenih i nestalih lica, er se u ratovima od 1991. do 2001. godine na prostoru bivše SFRJ više od 15.000 ljudi vodi kao nestalo – kaže Ristić i podseća da je ovo prva regionalna kampanja koja se sporovodi u saradnji sa više od hiljadu i po nevladinih organizacija iz bivših jugoslovenskih zemalja.
– Očekivanja ćemo ispuniti to je više nego sigurno – kaže Ristić, navodeći da su akciju podržale sve političke strukture u gradu.
(OK Radio)
MATURANTI
Još jedna generacija vranjskih maturanata prošlog petka je završila srednju školu. Ovaj za njih veliki dan, proslavili su tradicionalno, u dobrom raspoloženju, uz trubače i pivo.
U toku su i poslednje pripreme za proslavu maturske večeri, a Gimnazija će na crveni tepih hotela „Vranje“ stati 11. juna. Prema rečima direktora Gimnazije Dragana Ilića generacija 2007. – 2011. imaće mnogo dobrih studenata.
– Ova generacija je pragmatičnija od ostalih, jer se većina njih priprema za upis na fakultete i intenzivno radi na pripremama za prijemne ispite – kaže Ilić.
LjUBIŠA STOJILKOVIĆ
Produženo proleće ovih dana donelo je mnogo nevolja pre svega hroničnim bolesnicima, ali i potpuno zdravim ljudima, upozoravaju stručnjaci. Dežurni lekari Hitne pomoći ističu da su nagle promene temperature pravi šok za organizam. Ipak, glavni pritisak je na Primeno trijažnom odeljenju vranjske Bolnice, gde se, prema rečima načelnika Ljubiše Stojilkovića, pored hroničnih, javlja i veliki broj mladih osoba koje osećaju tegobe zbog nagle promene vremena.
– Ljudi teško podnose pad atmosferskog pritiska i potrebno je da se organizam privikne na takvu promenu, pa često osećaju malaksalost, preznojavanje i pospanost – kaže Stojilković.
– Upravo ta promena raspoloženja kod zdravih ljudi dovodi do niza drugih posledica među kojima je i nervoza – kaže Stojilković.
(OK Radio)
VLASINSKO JEZERO
Čekajući turiste
Vlasinsko jezero, koje je prepoznato kao jedna od top deset turističkih destinacija u Srbiji, trenutno se koristi za proizvodnju električne energije u četiri hidroelektrane na reci Vrla. Predsednik opštine Surdulica, Novica Tončev, kazao je da je razvoj turizma na tom području godinama unazad na nivou izrade studija i rešavanja infrastrukturnih problema.
– Na Vlasinskom jezeru trenutno postoje po jedan hotel i motel, kao i nekoliko odmarališta društvenih preduzeća. Nikakve nove turističke ponude nije bilo unazad deset godina – kazao je Tončev.
Tončev je dodao da je Vlasinsko jezero poznato kao mesto sa izuzetnim uslovima za visinske pripreme sportista i da ga godišnje poseti i do 8.000 ribolovaca.
On naglašava da će se planovi za razvoj turizma na Vlasinskom jezeru ubuduće oslanjati na sportski turizam, sportski ribolov koji je atraktivan zbog 16 vrsta riba koje jezero ima, kao i na lov u obližnjem lovnom rezervatu.
– Na Vlasini nema, a neće ni biti pešćanih plaža, jer jezero ne sme biti zasipano peskom, kao zaštićeno prirodno dobro prve kategorije od nacionalnog značaja, već će za turiste u budućnosti biti izrađene ploveće platforme koje će se nalaziti uz obalu, sa ograđenim prostorom za plivanje – kazao je Tončev.
U Master planu razvoja turizma na Vlasinskom jezeru, izrađenom 2007. godine, navodi se da „jezerska voda koje se nalazi na 1.200 metara nadmorske visine ima visok kvalitet čistoće, da je pogodna i za piće i za sportski ribolov“.
(Beta)
Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.