Pomoć za Teodoru



, ,

 



Te­o­do­ra To­mić (14) iz Vranj­ske Ba­nje, bo­lu­je od ret­ke, Go­še­o­ve bo­le­sti, a beogradska Pravda pokrenula je akciju za prikupljanje novca potrebnog za njeno lečenje. Nje­ni ro­di­te­lji, Zlat­ko i Dra­ga­na, ko­ji su 1999. go­di­ne iz­be­gli iz Uro­šev­ca, sta­nu­ju u ko­lek­tiv­nom cen­tru, i po­ku­ša­va­ju da se na sve na­či­ne iz­bo­re ka­ko bi Te­o­do­ra ži­ve­la kao svi nje­ni vr­šnja­ci. Za nje­nu ve­o­ma ret­ku bo­lest ima le­ka, ali te­ra­pi­ja iz­no­si 18.000 evra me­seč­no.

Oni oče­ku­ju da Mi­ni­star­stvo zdra­vlja po­mog­ne nji­ma i osta­lim obo­le­lim od ove te­ške bo­le­sti. Te­ra­pi­ja na go­di­šnjem ni­vou iz­no­si 300.000 evra, a da bi obo­le­li mo­gli nor­mal­no da ži­ve, po­treb­no je da te­ra­pi­ju uzi­ma­ju do kra­ja ži­vo­ta.



– Kad su nam to re­kli, svet nam se sru­šio. Sa­zna­li smo on­da da je Te­o­do­ra tek tre­će de­te u Sr­bi­ji kod ko­ga je re­gi­stro­va­na ova bo­lest. Tre­nut­no ih je de­ve­to­ro – je­dva čuj­nim gla­som pro­go­va­ra otac Zlat­ko.

Za ovu ret­ku bo­lest i lek je re­dak. Zo­ve se „ce­re­zim“, a pro­iz­vo­di ga je­di­no američ­ka fir­ma „Džen­zajm“. Jed­na am­pu­la ovog dra­go­ce­nog le­ka ko­šta 1.800 evra.

– Te­o­do­ri tre­ba de­set am­pu­la me­seč­no. Lek se uzi­ma sva­ke dve ne­de­lje. Na­ša kćerka je do­sad uze­la sa­mo če­ti­ri do­ze. I to dok je „Džen­zajm“ bes­plat­no do­sta­vljao lek Sr­bi­ji. Ali, te do­na­ci­je vi­še ne­ma – ka­že ne­sreć­ni otac.

BROJ ŽIRO RAČUNA ZA TEODORU
Re­dak­ci­ja „Prav­de“ od­lu­či­la je da po­mog­ne ma­loj Te­o­do­ri, ta­ko što po­kre­će ak­ci­ju pri­ku­plja­nja sred­sta­va, ko­ja će po­slu­ži­ti kao pri­vre­me­no re­še­nje. Za ovu svr­hu je otvo­ren na­men­ski ra­čun: Te­o­do­ra Zlat­ko To­mić, br. na­men­skog ra­ču­na: 250–3100000022000–80, „Euro­bank EFG“

Od no­vem­bra pro­šle go­di­ne, ona ne pri­ma ni­ka­kvu te­ra­pi­ju, i to se već pri­me­ću­je. Vid­no hra­mlje, tr­pi ne­sno­sne bo­lo­ve u ko­sti­ma i bo­li je, či­ni se, sve, od te­me­na do pr­stiju na no­zi. Na­ža­lost, je­di­no što ov­da­šnji le­ka­ri mo­gu da joj po­nu­de je „bru­fen“.

Dnev­no po­pi­je i po če­ti­ri-pet ovih ta­ble­ta, ali to ni­je re­še­nje. Sva­ki dan bez tera­pi­je traj­no ošte­ću­je Te­o­do­ri­ne ko­sti. Pr­vi simp­to­mi su ane­mi­ja, stal­no ote­če­na je­tra i sle­zi­na, i ve­li­ka ošte­će­nja zglo­bo­va.

(Pravda)

VODOSNABDEVANjE
Republička direkcija za vode, koja posluje u sastavu Ministarstva poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede, odobrila je oko 180 miliona dinara za završetak brojnih kapitalnih poslova u Vranju.
– Republička direkcija za vode odobrila je 86 miliona dinara, od potrebnih 108, za izgradnju paralelnog cevovoda od brane Prvonek do fabrike vode, a 20,4 miliona dinara Direkcija će uplatiti za zamenu stare opreme u fabrici vode dok će grad učestvovati sa pet miliona dinara – kaže Igor Andonov, zamenik gradonačelnika Vranja
Ovim parama bi trebalo da bude rešen dugogodišnji problem vodosnabdevanja sela Ranutovac i Bresnica.
(Južne vesti)

VERICA KALANOVIĆ
Potpredsednica Vlade Srbije rekla je prošle nedelje u Vranju da je Koridor 10 „bolno pitanje ove vlade“. „Taj infrastrukturni projekat od nacionalnog značaja je prošao teške faze“, rekla je Verica Kalanović i ocenila da „nije dobro postavljati rokove“ za njegov završetak.
„Dobro je što će svi tenderi za istočni i južni deo Koridora 10 biti završeni i sva gradilišta otvorena“, rekla je Verica Kalanović.
(B92)

JAVNI RADOVI
Ovogodišnji javni radovi na kojima će biti angažovano 117 lica sa evidencije Nacionalne službe zapošljavanja počinju u Vranju i trajaće narednih pet meseci. Dragan Janjić, pomoćnik gradonačelnika, kaže da je Ministarstvo ekonomije za realizaciju projekta gradu odobrilo 16 a Pčinjskom okrugu 41 milion dinara.
Projekat javnih radova biće realizovan u Zdravstvenom centru gde će biti radno angažovano 27 lica, Skijalištu „Besna Kobila“ 36 , Direkciji za izgradnju 30 i vranjskom „Komradu“ 24 lica.
– Angažovana lica radiće na poslovima geronto domaćica, sređivanju prilaznih puteva, divljih deponija i ski staza na Besnoj Kobili – kaže Janjić.
Akteri projekta mesečno će zarađivati od 18 do 22 hiljade dinara u neto iznosu.
(OK Radio)

 

JUG SRBIJE
Marković nije uvređen

Predsednik vladinog Koordinacionog tela za jug Srbije Milan Marković obavestio je u utorak Osnovno javno tužilaštvo u Vranju da mu nisu povređeni čast i ugled postavljenjem bilborda sa njegovom fotografijom i natpisom da je zaslužio diplomu za nepoštovanje ljudskih prava, saopštilo je to vladino telo.
Marković se Osnovnom tužilaštvu u Vranju obratio dan nakon što je policija na informativni razgovor privela predsednika lokalne nevladine organizacije Odbor za ljudska prava Belgzima Kamberija, koji je organizovao skup na kome je taj bilbord o Markoviću bio postavljen. Kamberi nakon saslušanja pušten kući.
Koordinator Odbora za ljudska prava u Bujanovcu Ragmi Mustafa rekao je agenciji Beta da je policija privela Kamberija na informativni razgovor uz obrazloženje da istražuje slučaj povrede ugleda.
Skup je nevladine organizacije Odbor za ljudska prava na kome je postavljen sporni bilbord o Markoviću održan je 10. decembra prošle godine u Preševu. Na tom skupu je upozoreno da mladi ljudi odlaze sa juga Srbije, a kao problem je navedeno to da srpske vlasti ne priznaju diplome sa Kosova.
 „Skup je bio posvećen nepriznavanju diploma sa Kosova, odnosno zaustavljanju odliva mozgova iz Preševa i Bujanovca, a pošto predsednika Koordinacionog tela vidimo kao jednog od odgovornih za nerešavanje tog problema njegovu sliku smo postavili na bilbord na kome je pisalo da je Milan Marković dobio diplomu za nepoštovanje ljudskih prava“, objasnio je Mustafa.
                                                                                                                                   (Blic, Beta)

IZJAVA NEDELjE
Nela Cvetković, lokalna ministarka
„Ideja o zabrani upotrebe plastičnih kesa rođena je 2008. godine, kada je takva odluka doneta u Los Anđelesu.
                                                                                                            (Južne vesti)

NENAD RISTIĆ
U Vranju je prikupljeno preko 4.000 potpisa građana za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima počinjenim na prostoru bivše SFRJ. Prema rečima Nenada Ristića aktiviste koalicije za REKOM, akcija je započeta krajem aprila sa ciljem da se prikupi pet hiljada potpisa.
– Formiranje komisije doprineće i da se napravi popis ubijenih i nestalih lica, er se u ratovima od 1991. do 2001. godine na prostoru bivše SFRJ više od 15.000 ljudi vodi kao nestalo – kaže Ristić i podseća da je ovo prva regionalna kampanja koja se sporovodi u saradnji sa više od hiljadu i po nevladinih organizacija iz bivših jugoslovenskih zemalja.
– Očekivanja ćemo ispuniti to je više nego sigurno – kaže Ristić, navodeći da su akciju podržale sve političke strukture u gradu.
(OK Radio)

MATURANTI
Još jedna generacija vranjskih maturanata prošlog petka je završila srednju školu. Ovaj za njih veliki dan, proslavili su tradicionalno, u dobrom raspoloženju, uz trubače i pivo.
U toku su i poslednje pripreme za proslavu maturske večeri, a Gimnazija će na crveni tepih hotela „Vranje“ stati 11. juna. Prema rečima direktora Gimnazije Dragana Ilića generacija 2007. – 2011. imaće mnogo dobrih studenata.
– Ova generacija je pragmatičnija od ostalih, jer se većina njih priprema za upis na fakultete i intenzivno radi na pripremama za prijemne ispite – kaže Ilić.

LjUBIŠA STOJILKOVIĆ
Produženo proleće ovih dana donelo je mnogo nevolja pre svega hroničnim bolesnicima, ali i potpuno zdravim ljudima, upozoravaju stručnjaci. Dežurni lekari Hitne pomoći ističu da su nagle promene temperature pravi šok za organizam. Ipak, glavni pritisak je na Primeno trijažnom odeljenju vranjske Bolnice, gde se, prema rečima načelnika Ljubiše Stojilkovića, pored hroničnih, javlja i veliki broj mladih osoba koje osećaju tegobe zbog nagle promene vremena.
– Ljudi teško podnose pad atmosferskog pritiska i potrebno je da se organizam privikne na takvu promenu, pa često osećaju malaksalost, preznojavanje i pospanost – kaže Stojilković.
– Upravo ta promena raspoloženja kod zdravih ljudi dovodi do niza drugih posledica među kojima je i nervoza – kaže Stojilković.
(OK Radio)

VLASINSKO JEZERO

Čekajući turiste

Vlasinsko jezero, koje je prepoznato kao jedna od top deset turističkih destinacija u Srbiji, trenutno se koristi za proizvodnju električne energije u četiri hidroelektrane na reci Vrla. Predsednik opštine Surdulica, Novica Tončev, kazao je da je razvoj turizma na tom području godinama unazad na nivou izrade studija i rešavanja infrastrukturnih problema.

– Na Vlasinskom jezeru trenutno postoje po jedan hotel i motel, kao i nekoliko odmarališta društvenih preduzeća. Nikakve nove turističke ponude nije bilo unazad deset godina – kazao je Tončev.

Tončev je dodao da je Vlasinsko jezero poznato kao mesto sa izuzetnim uslovima za visinske pripreme sportista i da ga godišnje poseti i do 8.000 ribolovaca.

On naglašava da će se planovi za razvoj turizma na Vlasinskom jezeru ubuduće oslanjati na sportski turizam, sportski ribolov koji je atraktivan zbog 16 vrsta riba koje jezero ima, kao i na lov u obližnjem lovnom rezervatu.

– Na Vlasini nema, a neće ni biti pešćanih plaža, jer jezero ne sme biti zasipano peskom, kao zaštićeno prirodno dobro prve kategorije od nacionalnog značaja, već će za turiste u budućnosti biti izrađene ploveće platforme koje će se nalaziti uz obalu, sa ograđenim prostorom za plivanje – kazao je Tončev.

U Master planu razvoja turizma na Vlasinskom jezeru, izrađenom 2007. godine, navodi se da „jezerska voda koje se nalazi na 1.200 metara nadmorske visine ima visok kvalitet čistoće, da je pogodna i za piće i za sportski ribolov“.

(Beta)

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar