Kupanje na sopstvenu odgovornost



Stručnjaci sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta utvrdili su da je stanje alarmantno jer je jezero zapravo slanište pogubno za vodeni živi svet. Ljude nisu spomenuli, ali su table sa upozoravajućim natpisima na obali sasvim dovoljne



 



Aleksandrovačko jezero, nepune dve godine posle revitalizacije i uređenja, i blizu 90 miliona utrošenih dinara, nije postalo oaza za odmor kao što su najavljivali ljudi iz gradske vlasti. O tome najbolje svedoče opominjuće table oko jezera na kojima piše: „ Kupate se na sopstvenu odgovornost“.  Tamno žute naslage na obodu jezera, žabokrečina koja pluta po površini i kreketanje žaba današnja je slika  nekada omiljenog  izletišta Vranjanaca.

TRAVA I RIBE

I dok  gradski čelnici tvrde  kako je za postojeće stanje kriva Asocijacija „Veternica – Vlasina“ iz Leskovca, nadležna za poribljavanje Aleksandrovačkog jezera, iz ovog udruženja odgovaraju da poribljavanje nije rešenje zbog izrazito lošeg stanja vode. Zamenik gradonačelnika, Igor Andonov, upoznat je sa stanjem na jezeru i tvrdi će jezero 1. jula povratiti svoj sjaj.

– Stanje na Aleksandrovačkom jezeru je takvo kakvo jeste, a trava niče sa dna jezera jer ono nije poribljeno – odgovara Andonov i dodaje da to ne spada u ingirencije grada.

– Za to su zaduženi ljudi iz Asocijacije „ Veternica – Vlasina“, koji pod izgovorom da za to nije bilo para, još uvek nisu poribili jezero. U svakom jezeru mora da postoji živi svet kako bi sve to funkcionisalo kako treba. – kaže Andonov koji je najavio formiranje posebne gradske službe koja će se baviti održavanjem jezera.

Asocijacija „ Veternica – Vlasina“ iz Leskovca korisnik je dela Ribarskog područja „Srbija-istok“  gde sprovodi Zakon o zaštiti i održivom korišćenju ribljeg fonda na vodama u rejonu od mesta Brestovac kod Leskovca na severu, pa do Preševa na jugu, i od reke Jablanice na zapadu do granice sa Bugarskom, što znači da gazduje i vodama jezera oko Vranja. Nenad Djorđević, prvi čovek ove asocijacije iz Leskovca odgovara na optužbe Andonova i vraća loptu u gradsko dvorište.

– Činjenica je da je dno jezera loše pripremljeno za normalan rast faune dna koja bi obezbeđivala dovljno hrane za ribu, a samim tim i pospešivala hemijsku ispravnost vode za nesmetano održanje celokupnog ekosistema  – objašnjava Djorđević koji sumnja da će se poribljavanjem situacija bitnije promeniti.

– Plan sanacije i revitalizacije Aleksandrovačkog jezera pokrenut je od strane Gradske uprave Vranje i našim angažovanjem u delu ribarstva (tzv.translokacija). Pribavili smo saglasnost od nadležnog Ministarstva koja se ogledala u tome da autohtone vrste riba (koje primarno žive u određenoj ribolovnoj vodi), som i šaran , translociramo u Jovačka jezera, dok alohtone (strane) vrste (amur i tolstolobik) u dogovoru sa Gradskom upravom podelimo socijalnim kategorijama i narodnoj kuhinji. Celokupni radovi na translokaciji su propraćeni u prisustvu republičkog inspektora životne sredine i veterinarkog inspektora– objašnjava Djorćević.

 On ističe da Asocijacija ništa ne radi na svoju ruku već po programu Ministarstva životne sredine.

STANISLAVA MITIĆ,
PROFESORKA BIOLOGIJE
OPASNA ŽABOKREČINA
Profesor biologije Stanislava Mitić objašnjava da žabokrečina u stvari predstavlja sve fecese, ne samo vodozemaca već celokupne životne zajednice u eko sistemu, što bi obuhvatalo sve procese metabolizama živog sveta u vodi i sve ono što čini produkte raspadanja. Zbog prenamnoženosti bakterija, žabokrečina može prouzrokovati  cvetanje vode što je posledica eutrifikacije vode. Zbog viška soli poput fosfata i nitrata biljke, posebno alge, često počinju da bujaju. Taj površinski sloj na vodi smanjuje dotok kiseonika i prodor svetlosti zbog čega može doći do pomora živog sveta u vodi.

– Godišnji program upravljanja delom Ribarskog područja „Srbija-istok“ za 2011.godinu, za koji imamo saglasnost Ministarstva za Program upravljanja ribarskim područjem, a koji po ugovoru obavlja Prirodno- matematički fakultet (PMF) iz Kragujevca, predviđa da se tokom juna i jula 2011. ponovo proveri stanje ekosistema jezera. Provera podrazumevaju analizu osnovnih abiotičkih parametara i analizu vrste i količine potencijalne riblje hrane. Poslednjom proverom vode iz jezera, ljudi sa PMF su došli do zaključka da je stanje alarmantno i da se radi o slaništu koje je nepovoljno za vodeni živi svet – otkriva Djorđević.

– Poribljavanje će se uraditi u jesenjim mesecima kada se temperatura vode i vazduha bude izjednačila – obrazlaže Djođević

GRAD PRUZIMA BRIGU

Zamenik gradonačelnika očekuje da grad od Ministarstva za zaštitu životne sredine, dobije jezero na upravljanje. Procedura je u toku a Andonov očekuje da bude završena do kraja godine, kada će se formirati i posebna služba za brigu o jezeru. Trenutno, prema rečima Andonova, grad jedino putem javnih radova može nešto da uradi oko jezera.

– Prošle godine su nam iz JP Ada Ciganlija pozajmili podvodnu kosilicu za šišanje trave bez ikakve naknade. Ta mašina je veoma skupa i košta između 250.000 i 300.000 evra, a jedan radni sat iznosi oko 10.000 dinara. Oni će nam ponovo izaći u susret i ustupiti mašinu, pomoću koje će za dvadesetak dana trava biti pokošena. Izvesno je to da nas u skorijoj budućnosti očekuje kupovina jedne takve vrste mašine, za koju se već ušlo u proceduru nabavk. – kaže Andonov.

Dragan Stojković, direktor Javnog preduzeća „Direkcija za razvoj i izgradnju grada Vranja“ koja je bila nosilac poslova, kaže da je glavni projekat plaćen oko  1,7 miliona iz gradskog budžeta, a da cifra od dva miliona podrazumeva i izvedeno stanje koje će biti plaćeno projektantu u narednoj godini.

-U 2009. i 2010. uloženo je ukupno oko 90 miliona dinara republičkih sredstava, gde je najveći deo obezbedio Republički fond za vode, dok je sa oko desetak miliona učestvovao Fond za razvoj i zaštitu prirodne sredine. Projekat uređenja i sanacije Aleksandrovačkog jezera radio je institut „ Jaroslav Černi“ iz Beograda

 

(KOMPLETAN TEKST PROČITAJTE U ŠTAMPANOM IZDANjU)

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar