Dosađivanje uz Dioklecijana i Sofku



Izložba Čedomira Krstića, Galerija, etnološka zbirka

Iako ova noć pre svega treba da dovede ljude u muzeje, ona bi morala da im donese i dobru zabavu. Ovako, sa malo sluha za drugačije, izostali su neki uzbudljiviji i neotkriveni sadržaji



 



Izložba Čedomira KrstićaU noći između subote i nedelje, od 18 do dva sata iza ponoći, u Vranju je kao i u celoj Srbiji, sve bilo u znaku kulture. U sklopu manifestacije Noć muzeja, oko 160 muzejskih i galerijskih prostora, u šezdeset mesta, bilo je otvoreno za posetioce. Vranje je četvrti put dalo svoj doprinos najposećenijoj kulturnoj manifestaciji u državi. Zvanično ostaje zabeleženo da je te noći oko 3.500 posetilaca bilo u Narodnom muzeju, Muzej kući Bore Stankovića, Galeriji Narodnog muzeja, Muzej kući svetog Justina i Svepravoslavnom centru.

NOLE I EVROVIZIJA

Čitavog dana bilo je lepo vreme što je obećavalo dobru posetu, ali kako se iste večeri održavalo finale Pesme Evrovizije, a igrao je i Novak Djoković, sumnjali smo da uveče neće biti baš najbolje. Toplije obučeni nego prošle godine u ovo vreme, opremljeni dobrim raspoloženjem, radoznalošću, fotoaparatom i kišobranom, za svaki slučaj, krenuli smo da vidimo kako na licu mesta izgleda taj danima najavljivan “odličan provod u muzejima” i da se uverimo da li ovogodišnji slogan – Mačka na usijanoj Noći muzeja, uz crnu mačku koja će svim posetiocima doneti sreću, zaista nudi zagarantovan provod do usijanja.

Galerija, etnološka zbirkaVranjanci imaju tu privilegiju da se sve ove lokacije nalaze u prečniku od jednog kilometra, u samom centru grada, i da se sve može razgledati za nekih sat vremena. Tako da u kontinuitetu, još pod utiskom jednog događaj, ulazite u sledeći, što celoj stvari daje posebnu draž. Pred vašim očima smenjuju se epohe, „Od antike do srednjeg veka“, kako su svoj program naslovili organizatori u Vranju, a samo vas školarci, koje je uveliko uhvatio vrbopuc, pundravci i prolećni neizdrž, povremeno vraćaju u realnost svojim komentarima i smehom.

Ljudi koji su bili zaduženi da osmisle program, nisu imali baš mnogo mogućnosti s obzirom na to da su raspolagali sa samo 45 hiljada dinara, koliko je lokalna samouprava izdvojila za ovu manifestaciju. Iako Noć muzeja pre svega treba da dovede ljude u muzeje, ona bi morala da im donese i dobru zabavu. Ovako, sa nekako malo sluha za drugačije, izostali su neki uzbudljiviji i neotkriveni sadržaji.

Oko 22 sata, kada je vaš reporter bio na licu mesta, još uvek nije bilo neke preterane gužve. I ma koliko se trudili da budete samo posmatrač, neminovno ste i učesnik.

PAR UTISAKA…
Saša Maksić: Meni je ova manifestacija izuzetno lepa i korisna. Međutim, ne znam kako je u drugim gradovima, ali ovde baš i nema neke gužve, što je meni prilično pokvarilo čitav doživljaj. Znam da je bilo i za očekivati, ali…
Igor Radović: “Noć muzeja” je dobra prilika da pogledate neku kvalitetnu izložbu iz nekog drugog grada.
Stanko Stojković: Ja sam od onih koji uglavnom čekaju „Noć“ da bi otišli u muzej… I time se ne dičim, valjda ću se popraviti…
Jelena Jovanović: A koliko ljudi znate da iz čista mira ide po muzejima? I sama sam muzeje ozbiljnije upoznala idući sa školom, pa onda vodeći goste, pa onda decu, a sada unuke.
Zoran Mladenović: Možda bi bila dobra ideja da se ovakva manifestacija preobliči u celonedeljni događaj sa više sadržaja. Još jedna neverovatna stvar je da je u Borinoj kući bilo malo posetilaca. Verovatno zato što je postavka stalna i ništa nije bilo izloženo tamo što inače nije.

Već na našoj prvoj stanici, u Velikoj sali Galerije Narodnog muzeja imali smo priliku da se susretnemo sa stvaralačkim opusom od 34 slike enterijera i pejzaža Čedomira Krstića (1923-1988), slikara iz Pirota. Izložbi je prisustvovala i umetnikova supruga Mirjana KRSTIĆ, koja nam je pojasnila da su na platnima velikih dimenzija predstavljeni članovi umetnikove porodice i prijatelji u enterijeru.

– On je poslednji put imao značajnu retrospektivnu izložbu u Umetničkom paviljonu “Cvijeta Zuzorić” pre 21 godinu, a zatim se preko njegovog slikarskog opusa spustila zavesa zaborava. Po svom likovnom senzibilitetu, kao učenik Nedeljka Gvozdenovića, on je bio udaljen od postmodermističkih trendova i apstraktnih tendencija i vezuje se za jedan u osnovi tradicionalan koncept slikarstva oličen u klasičnoj figurativnoj tematici i realističkoj obradi slike – kazala je ona.

U Maloj sali galerije priređena je izložba slika “Drveće”, Zorana Petrušijevića Zopa. Kustos istoričarka umetnosti Mirjana JOVANOVIĆ, istakla je da je ovo umetnikovo vraćanje na temu drveća, ovoga puta prilagođen malom formatu.

– U Zoranovoj interpretaciji drvo kao delić prirode dobija karakter bića sa kojim umetniku moguće da se poistoveti, jer koreni čoveka vežu za rodno mesto kao što je drvo korenom vezano za majku zemlju. Izložili smo 60 minijatura rađenih u tehnici ulje na drvetu i nadamo se da će to posetiocima biti zanimljivo – ističe Jovanovićeva.

(KOMPLETAN TEKST PROČITAJTE U ŠTAMPANOM IZDANjU)

 

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar