Nadgrobna ploča kneza Baldovina



Novac kralja Vukašina, Novac Stefana Dečanskog

Srpske velmože počinju da grade svoje zadužbine tek od druge decenije 14. veka, što znači da je ovaj knez opustelu zadužbinu obnavio i postao njen novi ktitor



Projekat se realizuje uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije i stručnu pomoć Arheološkog odeljenja Narodnog muzeja u Vranju



Novac kralja VukašinaPo oslobođenju Vranja od Turaka 1878. godine, mnogi istraživači su se bavili Crkvom sv. Nikole, ali se tu posebno ističe rad Jovana Hadživasiljevića, koji je još 1894. godine zapisao, a tek 1900. godine publikovao rad o ostacima starina u Vranjskom okrugu.

U ovom radu Hadživasiljević je obradio Crkvu sv. Nikole i opisao nadgrobne ploče sa natpisima nađene pri obnovi crkve 1894. godine. Sadržaj navedenih natpisa opisao je detaljnije u čuvenom i obimnom radu iz 1896. godine „Ka istoriji grada Vranja“.

Ploče sa natpisima pronađene u naosu ispred oltarske pregrade bile su postavljene iznad „praznih grobova“, jer je na pločama zabeležen samo datum smrti, ali ne i godina (što je i potrebno zbog pominjanja u crkvi).

Ove ploče kasnije su prenete u Beograd, u Narodni muzej. Tokom osamdesetih godina jedna od tri ploče pronađena je u lapidarijumu u lagumima Donjeg grada na Kalemegdanu i to ona ploča koja se odnosi na dan smrti kneza Baldovina. Ova jedina sačuvana nadgrobna ploča, kako navodi Gordana Stojičić, arheolog kustos Narodnog muzeja u Vranju, izrađena je od belog „skopljanskog mermera“ sa sačuvanim gornjim polukružnim delom, dok je donji deo oštećen. Gornja površina je glatka, dok su strane i naličja grubo otesana. Ploča je, potom, 1998. godine ustupljena i preneta u ovdašnji Narodni muzej gde je i danas izložena.

Novac Stefana DečanskogJedini podaci koji su ostali o izgledu prvobitne Crkve sv. Nikole predstavljaju zapažanja i građa koju je Hadživasiljević izneo u svom radu.

Pored ovog istraživača, značajnu ulogu u otkrivanju istorije ove crkve imao je Stojan Novaković sa svojim monumentalnim delom iz koga se saznaje dosta podataka o čuvenoj Hilandarskoj povelji u kojoj su zapisani podaci o istoriji crkve. Navedena povelja govori o prilaganju crkve manastiru Hilandar od strane Dušanovog vlastelina župana Maljušata u periodu 1343 – 1345. godine i daje veoma značajne podatke o posedima i imovini crkve.

Imajući u vidu da srpske velmože počinju da grade svoje zadužbine tek od druge decenije 14. veka, najverovatnije je knez Baldovin dobio opustelu zadužbinu koju obnavlja i postaje njen „vtori“ ili „novi ktitor“. Iz istorijskih podataka može se zaključiti da je vranjska feudalna porodica Bagaš imala veoma značajnu ulogu u srpskom društvenom i kulturnom životu druge polovine 14. i na početku 15. veka. Crkvu sv. Nikole podigao je između 1322. i 1331. godine knez Baldovin na baštini koja je njemu potvrđena od strane Stefana Dečanskog. U drugoj polovini 14. veka iz nekog nama nepoznatog razloga Crkva sv. Nikole menja svoj status – Ćesar Uglješa je vraća u posed Hilandaru gde je pod njegovom upravom trajala punim svojim životom.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar