MITOVI O EVROPSKOJ UNIJI



, ,

IZJAVA NEDELjE: SLOBODAN PAVLOVIĆ, advokat 
– Parafraziraću rečenicu samog Nikolića upućenu pokojnom premijeru Djinđiću: „Ako vidite Tomislava Nikolića, kažite mu da i Broz pre smrti nije jeo i pio“.
                                                                                                                  (Press)



ŠVERC ALKOHOLA
Policija u Bujanovcu privela je istražnom sudiji Osnovnog suda u Vranju tri osobe osumnjičene za pokušaj krijumčarenja alkoholnih pića iz Bujanovca na Kosovo.
Privedeni Nenad S. (49) iz sela Ralja u smederevskoj opštini i Novica N. (46) i Mladen M. (43) iz sela Gornje Korminjane u opštini Kosovska Kamenica,  osumnjičeni su da su sa dva traktora pokušali da ileglano iz Bujanovca na Kosovo i Metohiju prebace veću količinu piva i vina. Policija je u saopštenju navela da su omeli osumnjičeni na seoskom putu u selu Končulj postavili kolsku prikolicu kao prepreku na putu za policiju koja je dolazila prema njima i na taj način omeli službeno lice u vršenju dužnosti.
Istražni sudija im je odredio pritvor do osam dana. Alkoholna pića i traktore policija im je privremeno oduzela, a sudija Prekršajnog suda u Vranju izrekao im je i kaznu od po 150.000 dinara.
(Blic)

BAZA JUG
Državni sekretar Ministarstva odbrane Zoran Jeftić izjavio je da je u toku izrada projekta kako bi se baza „Jug“ kraj Bujanovca razvila u centar za obuku domaćih ali i stranih pripadnika vojski za učešće u mirovnim operacijama.
– Baza „Jug“ raspolaže značajnim smeštajnim i infrastrukturnim kapacitetima i potrebno je da se urade određeni zahvati na poligonima, u skladu sa našom procenom – rekao je Jeftić za najnoviji magazin „Odbrana“.
On je istakao da je naša namera da „idemo u pravcu razvijanja centra za naše potrebe ali sa mogućnošću učešća predstavnika stranih armija“.
Baza „Jug“ je jedna od najvećih i najmodernijih u regionu i otvorena je 2009.
(Vestionline)



NOVI DOM
Iako je grejna sezona zvanično završena, vranjski „Novi dom“ neće prekidati grejanje zbog niskih temperatura koje su ispod proseka za ovo doba godine.
Goran Petrović, direktor preduzeća kaže da će narednih dana radijatori sigurno biti zagrejani u jutarnjim satima ali će se pratiti i dnevne temperature. Petrović podseća da je situacija bila slična i prošle godine kada je grejna sezona bila produžena do 1. maja.
„Novi dom“ prema Petrovićevim rečima ima potrebne zalihe mazuta, ali njegova potrošnja van sezone ipak ide na teret preduzeća. Veliki problem kaže Petrović su dugovanja korisnika koja su dostigla cifru od 70 miliona dinara.
– Nesavesne i u kategoriji fizičkih i pravnih lica utužujemo, jer dugovanja nakon godinu dana zastarevaju. „Novi dom“ ima preko 2.000 korisnika, a centralnim grejanjem pokriva 100.000 kvadrata – kaže Petrović.
(OK Radio)

NEBOJŠA CVETKOVIĆ
Predstavom „Stari dani“ u režiji Nebojše Dugalića vranjsko pozorište „Bora Stanković“ učestvuje na 47. po redu Festivalu profesionalnih pozorišta „Joakim Vujić“ koji se održava u Pirotu.
Direktor pozorišta Nebojša Cvetković kaže da je reč o još jednom kontinuiranom uspehu vranjskog teatra ali i potvrdi dobre saradnje sa rediteljem Dugalićem.
Festival „Joakim Vujić“ biće održan od 14. do 21. maja a predstava „Stari dani“ na repertoaru je 16. maja. Cvetković kaže da je veliki uspeh vranjskog teatra to što je od 20 srpskih profesionalnih pozorišta uvršten među sedam učesnika. On je podsetio da je ovom predstavom i priznati umetnik srpskog glumišta Ljubomir Bandović najavio svoj povratak na vranjsku pozorišnu scenu. Pored Vranja u zvaničnoj konkurenciji 47. Festivala profesionalnih pozorišta „Joakim Vujić“ nastupiće i pozorišta iz Kruševca, Užica, Niša, Zaječara, Šapca i grada domaćina Pirota.
(OK Radio)

MIROLjUB DžIKIĆ
Četvorodimenzionalni ultrazvučni pregled u desetoj nedelji trudnoće uveliko se radi u ginekološko-akušerskoj ordinaciji „Doktor Džikić“ i daje prostornu sliku ploda u realnom vremenu. Doktor Miroljub Džikić, vlasnik ordinacije, objašnjava da se radi o velikom napretku u ultrazvučnoj dijagnostici jer se pomenutim pregledom vidi kako se plod pokreće.
Naš sagovornik objašnjava da je 4D pregled posebno značajan u petom mesecu trudnoće, kada se mogu otkriti i anomalije kod embriona na licu, koži, ali i ekstremitetima.
– Zahvaljujući savremenoj kompjuterskoj tehnici moguće je videti čak i na koga beba liči – kaže doktor Džikić.
(Ok Radio)

Na radionici za novinare vranjskih redakcija pod nazivom „ Mitovi i činjenice o Evropskoj Uniji“ 18. aprila, učesnici su imali prilike da se edukuju o načinu na koji treba izveštavati i upoznati građane sa procesom evropskih integracija.

– Ideja je da se mitovi oko EU, koji se provlače kroz sve medije, zasnivaju na pouzdanim činjenicama koje će pružiti dovoljno informacija običnom građaninu kako bi sam odlučio da li i u kolikoj meri je za njega dobro da njegova zemlja postane članica EU – rekla je između ostalog Ivana Djurić, načelnica Odeljenja za komunikacije i obuku  Kancelarije za evropske integracije.

– Samo članstvo u EU ne donosi mnogo, to nije obećana zemlja. Ali na tom putu nas očekuje usvajanje mnogih propisa i donošenje zakona koji će umnogome poboljšati život građana – kaže Djurić.

Prema istraživanju iz decembra 2010, 57 procenata anketiranih građana glasalo je za članstvo u tom trenutku. To je najniža podrška do sada, ali nije zabrinjavajuća imajući u obzir ekonomsku situaciju u svetu ali i regionu. Ćurićeva navodi da je pozitivno to da je na pitanje da li nam razni propisi trebaju zbog nas samih ili zbog članstva u EU, čak 78 posto kao razlog navelo da nam je to potrebno zbog nas. Djurićeva takođe iznosi podatak na osnovu istraživanja koje su sproveli, da ulazak u EU najviše podržavaju mladi između 18 i 29 godina.

Tamara Filipović, projekt menadžer u Nezavisnom udruženju novinara Srbije, koji je partner u ovom projektu, kaže da u srpskim medijima nema članaka koji na jednostavan način predstavljaju EU i koji bi  isključili puko izveštavanje o integracijama kao o prostom parafiranju sporazuma i propisa.

Radionica je održana u vranjskom  Medija centru, a nakon Novog Sada, Novog Pazara i Kragujevca biće održana u Boru i Beogradu.

Milan Zdravković

JP „Skijalište Besna kobila“

Kazna za Planinarski dom

Zbog neizdavanja fiskalnog računa Poreska uprava privremeno je zatvorila Planinarski dom, koji posluje pod okriljem Javnog preduzeća Skijalište Besna kobila, potvrđeno je Vranjskim u lokalnoj Filijali Poreske uprave. Ova institucija podnela je Prekršajnom sudu prijavu protiv Skijališta, koja tek treba da bude procesuirana.
Dragan Stanković, prvi čovek Prekršajnog suda u Vranju objašnjava da je za ovakav prekršaj, po odredbama Zakona o fiskalnim kasama, za pravno lice predviđena novčana kazna od 100.000 do milion dinara, a za odgovorno lice u pravnom licu od 5.000 do 50.000 dinara.
U prevodu, to znači da će se, ukoliko sud sankcioniše Skijalište, ova kazna namiriti iz džepova poreskih obveznika, odnosno građana. To, međutim, kao da ne uzbuđuje previše Dragana Janjića, direktora Skijališta, koji čitave nedelje izbegava da razgovara sa našim novinama.
Slađan Velinović, direktor ovog preduzeća do marta, kada ga je zameno Janjić, kaže da je kontrola u Planinarski dom banula februara:
– Ljudi iz firme Vudeks, koji su ovde izvodili neke radove, bili su kod nas na smeštaju i hrani. Pokušali smo da inspektorima objasnimo da se fiskalni računi izdaju tek na kraju, kada se završi boravak, ali smo i pored toga dobili prijavu. Šta se dalje dešavalo ne znam, jer sam ubrzo posle toga smenjen – kaže Velinović i dodaje da vrednost usluge, zbog koje je Poreska uprava naložila zatvaranje Doma, iznosila oko 26.000 dinara.
                                                                                                                                                N.L.

 

PREŠEVO

Nismo to zaslužili

Na šalteru kafe-kuvara u opštini Preševo zalepljen je oglas na albanskom. Reklamiraju se električne cigarete, povoljno. Jasno je zašto u zgradi SO Preševo nema pušenja. Ali, zašto u zgradi SO Preševo ne radi kafe-kuvarica? Na pitanje nam je, možda, odgovorila Nadica Stošić, predsednica NVO „Inicijativa za integracije“ iz Vranja, dan ranije.

– Albanske žene ne mogu da se zaposle, ako suprug to ne dozvoli – kaže Nadica.

Sa nama u društvu je Nedžat Beljuji, vlasnik Televizije „Spektri“ iz Bujanovca koja emituje program na albanskom 24 sata. Nedžat inače ima razgranat biznis, osim televizije poseduje firmu „Elhan komerc“ koja se bavi raznim stvarima. 

– Ja sam prvi, jedini i zadnji Albanac koji je učestvovao u privatizaciji u Srbiji. Bio sam zakupac firme „Balkan brik“ iz Vladičinog Hana od 1993. do 2004. godine. Kada sam 21.12.2004. na aukciji kupio to preduzeće, meštani su napravili demonstracije, pod pretnjom iseljenja, pa su Koštunica i Bubalo u roku od 24 sata poništili tu privatizaciju. Navodno su čuvali opštinu od dolaska ‘Šiptara’ – kaže ironično Beljuji – „Onda su tu firmu poklonili nekom Srbinu. On je potom uništio i upropastio. Imala je 271 radnika. Danas ne radi. Možda unutra ima krokodila i slonova. Trava je tri metra.

Dobio je posle, kaže, četiri presude u svoju korist, ali Agencija za privatizaciju ne želi da sprovede odluku najviše instance u Srbiji.

Fejzuli Aguši, suvlasnik građevinske kompanije „Vora kom“ iz Preševa, priča da je tražio pomoć od Fonda za razvoj Republike Srbije.

– Nijedan evro nismo dobili. Mislim da to nismo zaslužili – kaže.

Njegov kompanjon Etemi Samet priča da Mlađan Dinkić u vreme ministrovanja ni jedanput nije bio u Preševu i Bujanovcu.

– Mi smo kao region odbačen kraj. I oduvek je tako bilo. Nema to veze sa Srbima i Albancima – kaže on.

Fahir Sadiku, vlasnik preševske firme „Čeliku“ žali se na isto. „Zapostavljeni smo. Hteli smo da budemo poput Stare i Nove Pazove, ali ne vredi“.

Međunarodna zvezda Preševa je Orhan Redžepi, potpredsednik opštine, bivši komandant OVPBM, osoba koja ne ostavlja utisak previše elokventnog čoveka. Zalaže sa za takozvanu „Prirodnu Albaniju“. Otvoreno nam kaže da Albanci otvoreno žele da Preševska dolina bude sastavni deo Kosova, odnosno Albanije.

– Istraživanje EU je pokazalo da gde god žive Albanci 75% ljudi je izrazilo želju da se ujedine u jednu Albaniju – kaže Redžepi. U međuvremenu, mnoga pitanja postavljena na srpskom, kako kaže, ne razume baš najbolje.

Na ulicama Preševa je malo drugačije. Vlasnik lokalne poslastičarnice časti grupu beogradskih novinara kafom. Ulicom prolaze multietničke patrole MUP-a Srbije. U policijskoj ispostavi Preševo inače radi 60 posto Albanaca.

Pitamo čoveka u kafiću šta očekuje od razgovora Srba i Albanaca u Briselu.

– Ne znam. Da bude bolje… Samo, neće nikad da bude bolje… Eh!

(Danas)

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar