Žujince – centar brojnih livačko-kovačkih radionica



Žujince: privatna ili javna terma?

Ova oblast je bila zemlja carskih domena i velikih zemljišnih poseda koji su snabdevali vojsku i administrativni aparat Rimskog carstva



Projekat se realizuje uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije
i stručnu pomoć Arheološkog odeljenja Narodnog muzeja u Vranju



Baveći se, u prošlom broju, lokalitetom Crkvište u Preševskom polju, u ataru sela Žujince, konstatovali smo nalaze javnih termi, koje su se zasnivale na istom planu i funkciji kao one rimske, ali su u pogledu dimenzija i luksuza za njima itekako zaostajale.

ŽUJINCE – SAMOLjICA – DAVIDOVAC

Za sada, kako beleže arheolozi Narodnog muzeja u Vranju i Arheološkog instituta u Beogradu, u okviru termi se ne raspolaže većim brojem hronološki osetljivih i karakterističnih nalaza. Mali broj keramičkog i drugog materijala hronološki je blizak i vezuje se za kasnoantičku epohu, tačnije za vreme Konstantina Velikog (prva polovina 4. veka). Postavlja se pitanje da li terme u Žujincu predstavljaju kupatilo u okviru privatne vile nekog bogatog zemljoposednika ili se radi o javnom kupatilu u okviru nekog naselja. Podatak o nalazima novca (najstariji grčki, a najmlađi iz vremena Teodosija) išao bi u prilog tezi da je reč o važnom naselju koje je ležalo na značajnoj magistrali čija je uloga bila velika kako u vojničkom, tako i u ekonomskom pogledu. Arheolozi su Žujince: privatna ili javna terma?zato bliži tome da je reč o javnom kupatilu ili velikoj termi koja je opsluživala i obližnju vojnu posadu. To bi značilo i da je naselje u Žujincu, najveće antičko naselje u Preševskoj kotlini. Raznovrsnost nalaza govori u prilog razvijene rudarske delatnosti i metalurgije ili ništa manje važnog centra sa brojnim livačko-kovačkim radionicama za izradu raznih alatki, ne samo za potrebe žitelja tog, već i okolnih naselja. Otkriće Žujinca, Samoljice i Davidovca, tri najveća, najkompleksnija i najznačajnija lokaliteta između Vranja i Preševa, indiciraju postojanje važne prirodne komunikacije. U tom kontekstu, Žujince je razvijeni rimski građevinski kompleks koji je nastao tokom ili krajem 1. veka, verovatno na temeljima helenističkog naselja, a u kome se živelo u kontinuitetu sve do pred kraj 4. veka. Istražene građevine (štale, žitnice) govore da je reč o velikom imanju, možda vili nekog provincijskog civilnog ili vojnog administratora. Keramičke posude, inventar objekata, veliki broj lonaca sa tragovima gorenja usled boravka na otvorenoj vatri ognjišta, svedoče da se ovde osim čuvanja hrane, obavljala i njena priprema (kuhinje). Donekle je iznenađujuća pojava fine stone keramike, što ukazuje da se tu servirala hrana koja se, zatim, nosila unutar objekta.

PROKOPIJEVI SPISKOVI

Drugi deo imanja, koji je snadbevao ovaj deo vile i na kome se vršila proizvodnja dobara koja su donosila prihod, nalazio se u blizini, kao i nekropola na kojoj su sahranjivani članovi porodice vlasnika i njegovi zaposleni. 

Smatra se da je ceo kompleks napušten  80-tih godina četvrtog veka, tokom gotske najezde, ali ne od ratovanja (nema takvih tragova). Nesigurne prilike krajem 4. veka uslovile su da vlasnik imanja više ne boravi van urbanog centra u kome je živeo, a koje se, možda, nalazilo na prostoru Preševa. Poljsko imanje je jednostavno opustelo, a građevine su počele same da propadaju. Kako to pokazuju retki nalazi novca Teodosija, neke od njih, koje su još odolevale zubu vremena, korišćene su i tokom prve polovine 5. veka. Arheološki ostaci koji svedoče o životu naselja u drugoj polovini 5. i tokom 6. veka, nisu konstatovani.

Pokopijevi spiskovi obnovljenih i novosagrađenih utvrđenja ne pominju nijedan grad u ovom delu Dardanije. Ta oblast je tokom kasnoantičkog perioda bila zemlja carskih domena i velikih zemljišnih poseda, koji su obezbeđivali snabdevanje vojske i administrativnog aparata Rimskog carstva.

Dosadašnja istraživanja nisu dala dovoljno podataka za preciznije utvrđivanje tipa imanja ili naselja o kome je ovde reč. Arheolozi pretpostavljaju da je funkcija otkrivenih građevina tokom druge polovine 4. veka bazira se na sličnostima koje postoje u organizaciji prostora sa vilama i imanjima u Bugarskoj i Panoniji, a koje slede stara graditeljska uputstva koja je dao još Katon.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar